JadranVeć smo pisali o svim putešestvijama kroz koje je prolazilo izglasavanje ZERP-a (zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa) u Hrvatskom saboru. Prvo se spominjao isključivi gospodarski pojas, no nakon što je zbog same mogućnosti da bi se na tako nešto Hrvati sa svojim morem i obalom usudili učiniti, Račanova je vlada dobila «packe» od Europe i promijenila ploču. Tad nam se pokušala uvaliti priča o tome kako između gospodarskog pojasa i ZERP-a i ne postoji neka velika razlika. Da to nije i ne može biti tako znaju već i ptice na grani pa razlike u smislu mogućnosti suverenog raspolaganja morskim dobrima, na ovom mjestu ne ćemo ponovno obrazlagati. Nakon toga, na scenu stupa vlada Ive Sanadera, koji je, dok je bio u opoziciji oštro kritizirao politiku vlasti po tom pitanju, da bi svoje stavove nakon pobjede na izborima promijenio za 180 stupnjeva. Pa su tako pregovori vođeni u strogoj tajnosti, informacije su curile na kapaljku, spominjao se pojas koji će se zvati gospodarski, ali s drastičnim ustupcima Italiji i Sloveniji koji predstavljaju teški presedan u Međunarodnom pravu. No, hrvatska je politička elita na takve devijacije koje se odnose na načela međunarodne «pravde» kad je o Lijepoj Našoj riječ, već navikla slegnuti ramenima. Tko zna, možda bi se, samo za primjenu na ovim našim prostorima trebala ustanoviti neka druga pravila koja će vrijediti samo za ovaj mali dio svemira. Knjiga bi se ionako već mogla sastaviti od nevjerojatnih presuda Haaškog suda koje teško da se mogu temeljiti na standardnim i uvriježenim institutima međunarodne pravde. No izgleda, da Europi po pitanju pritisaka prema Hrvatskoj - nikad nije dosta. Najnoviji primjer, iako je u zadnje vrijeme teško uopće držati korak sa šokovima koje nam međunarodna zajednica priređuje - jest izjava predstavnika Europske komisije u ponedjeljak u Bruxellesu da bi aktiviranje ZERP-a koji je Hrvatska napokon proglasila u Jadranu od 1. siječnja 2008. godine mogao imati negativan utjecaj na hrvatsko pristupanje EU.(mmb)
Add a comment        
 

 
Šime ĐodanKako javlja Hina, bivši ministar obrane i zastupnik Hrvatskoga sabora Šime Đodan umro je jutros u 80. godini nakon duge i teške bolesti u bolnici u Dubrovniku. Šime Đodan rođen je 27. prosinca 1927. u selu Rodaljice kraj Benkovca. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1965. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Od 1961. godine predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Đodan je od 1967.-1971. bio član predsjedništva i gospodarski tajnik Matice hrvatske. Kao sudionik Hrvatskog proljeća osuđen je na šest godina zatvora. Od 1981. bio je viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu za javne financije, a od 1991. bio je znanstveni savjetnik i redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Šime Đodan bio je saborski zastupnik u dva saziva od 1990. do 1992. te od 1992. do 1995. godine, a dužnost ministra obrane je obnašao 1991. godine. Od 1991. do 1992. godine bio je podpredsjednik Matice hrvatske te član Predsjedništva HDZ-a. Đodan je objavio više knjiga i studija o robnoj proizvodnji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te ekonomskom položaju Hrvatske. Knjiga žalosti u Hrvatskom saboru bit će otvorena sutra, 3. listopada od 8,30 sati do petka, 5. listopada do 15 sati. Pogreb Šime Đodana bit će u petak, 5. listopada u Dubrovniku.
Add a comment        
 

 
VukovarS portala Hrvati AMAC donosimo komentar u kojem autor, u ovo vrijeme u godini u kojem nas očekuje još jedna godišnjica pada Vukovara, iznosi svoja razmišljanja vezano uz presudu trojci s Ovčare, knjizi Florence Hartmann te radu Haaškog suda općenito. Tako autor smatra da je sama knjiga zapravo bila uvod koji će pripremiti hrvatsku javnost na presudu koja je usljedila samo dva tjedna nakon toga, s ciljem da se njen bijes preusmjeri s leđa del Ponte na neke tamo svjetske sile, koje jadnoj tužiteljici nisu dopuštale raditi njen posao. "CdP je vrlo dobro znala kakvu je optužnicu pripremila i napisala pa je shodno tome dobro znala kako će ta optužnica proći na samom procesu. Pogledajmo: del Ponte je tu optužnicu (koja je prošla nekoliko modifikacija) koncentrirala na ubijanje 190 civila iz vukovarske bolnice iako su se zapravo radilo o 264 osobe, u najvećem broju branitelja Vukovara. Ti branitelji po logici suca koji je vodio proces nisu bili civili već vojna lica te se za ubijanje tih osoba nije moglo suditi jer se radilo o krivoj kvalifikaciji zločina!" U nastavku također komentira ulogu određenih hrvatskih političara, koji su svojim "preposlušnim" odnosom prema sudu uvelike doprinjeli da se dogodi ovakva politička manipulacija i modifikacija istine o Domovinskom ratu:"Međutim, ovdje, iznutra, za sve što nam se događa krivi su oni koju vode ovu državu ali su to oni za koje sami glasujemo. Krivci su Mesić, Račan i Sanader i politika koju su ustoličili kao jedinu šansu ove sve veće šale od države. Krivi su jer su agenti ne ovog naroda koji ih je izabrao već su agenti stranih interesa, zaduženi da nas utjeraju u tor iz kojeg nema izlaza. Toga svega trebamo svi biti svjesni kad u studenom budemo izlazili na izbore".
Add a comment        
 

 
Danijel RehakIz tjednika Fokus donosimo razgovor s Danijelom Rehakom, predsjednikom Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Poduži razgovor dotiče više zanimljivih tema, a u ovom uvodu izdvajamo neobično pitanje novinara u svezi neodrživosti neupućenima nepoznatog "vukovarskog paralelnog sustava" koje je dobilo još neobičniji odgovor ako ga se pokuša shvatiti u kontekstu naširoko proklamiranih europskih demokratskih standarda: "Vidite, Erdutski sporazum, koji smo imali priliku vidjeti, nije predstavljen do kraja. Mi govorimo o njegovih trinaest točaka, a svi Srbi znaju koja od tih točaka ima i svoje podtočke. Mi o tome ništa ne znamo. Jer odnos naših vlasti prema nama koji smo stvarali ovu državu, što ja znam... došao je u fazu nepovjerenja. Uzmimo primjer, ako ja ne želim da ono što sam potpisao vi ne saznate, to znači da meni tu nešto nije jasno. Možda Srbi znaju sve varijante, a mi ne znamo ni dokad vrijedi taj Erdutski sporazum i je li možda istekao, te koje su mu osnove. Zašto i na koji način međunarodna zajednica pritišće, mi to ništa ne znamo. Možda neke stvari krivo govorimo iz razloga što nismo upućeni u taj dio i to je najveći problem. Jer, najgori problem svih ljudi je neznanje. Neshvatljivo je da Srbi neke stvari nama govore za koje ja ne mogu vjerovati da postoje, a oni se toga drže i ostvaruju svoja prava na temelju toga što meni nije poznato.
Add a comment        
 

 
HspDa se u Hrvatskoj stranci prava zaista nešto događa pokazuju i najnovija unutarstranačka previranja. Naime, iz istih ili sličnih razloga zbog kojih su stranku prije nekoliko dana i službeno napustili Miroslav Rožić i Tonči Tadić, danas su to u Vukovaru učinili još dvojica istaknutijih, sada već bivših članova. Naime, član Poglavarstva grada Nikola Toth i vijećnik vukovarskog Gradskog vijeća Ivica Žulj, podnjeli su ostavke na sve stranačke dužnosti i zatražili brisanje iz registra članova stranke. Obrazlažući razloge napuštanja HSP-a, Nikola Toth je u priopćenju za javnost naveo kako je "djelujući kroz i za stranku došao do razočaravajuće i neprihvatljive spoznaje da interes HSP-a za Vukovar počinje deklaracijama, a završava polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća" ."Dosljednost, nepokolebljivost, ustrajnost i ukorijenjenost u hrvatski narod bili su snaga Hrvatske stranke prava, snaga koja je morala preporoditi Vukovar, a potom mogla voditi našu državu. Vodstvo stranke odustalo je od tih načela, a njihov primjer slijede i lokalni dužnosnici Vukovarsko-srijemske županije", ustvrdio je, uz ostalo, Nikola Toth u priopćenju. I gradski vijećnik Ivica Žulj je u priopćenju za javnost ocijenio da je Vukovar na margini stranačkih interesa. "Osobno, kao građanin Vukovara, a posebice kao vijećnik koji je preuzeo obvezu prema biračima sugrađanima, ne dopuštam i ne prihvaćam marginalizaciju Vukovara, te u njoj ne želim sudjelovati", navodi Ivica Žulj. Već smo pisali o dojmu koji Hrvatska stranka prava, svojim čestim i moglo bi se reći ponekad prepragmatičnim mijenama stranačke politike i stavova ostavlja na veći dio javnosti. Ne želimo ulaziti u osobne razloge moglo bi se reći – radikalnih poteza koje su u zadnjih nekoliko dana povukli već četvorica pripadnika stranke, no svakako je znakovito da se ovakve stvari jednoj ozbiljnoj stranci događaju neposredno prije izbora. Postavlja se pitanje kome bi zapravo ovakav dramatičan zaplet najviše mogao odgovarati, te radi li se tu o unutarnjim, ili pak eventualnim utjecajima izvan same stranke. Uzroci mogu biti različiti. (mmb)
Add a comment        
 

 

MornaricaIz Hrvatskog lista donosimo razgovor s Milom Čatlakom, bivšim kapetanom fregate Hrvatske ratne mornarice, koju je, zbog njemu neobjašnjivog konstantnog onemogućavanja napretka napustio prije 6 godina. Naime, radi se o visoko školovanom časniku mornarice sa završenim fakultetom, specijalizacijom Pomorskog prava u Americi te ratnim iskustvom s najtežih ratišta na moru i kopnu. Čatlak u razgovoru komentira okolnosti svog odlaska iz HV-a te kritizira sustav koji je doveo do tog da se Hrvatska ratna mornarica danas nalazi na najnižim mogućim granama: "Hrvatska ratna mornarica više ne postoji. Žele ju svesti na Obalnu stražu. Svi mi koji smo 1991. godine bili u ratu i počeli s njezinim stvaranjem, kada smo oslobodili hrvatski Jadran, potjerani smo. Nakon toga HRM-u počinju pristupati ljudi koji su bili u bivšem JRM-u i koji su pobjegli, poskrivali se u Zagrebu, i nakon toga ju počeli preuzimati. Zatim dovode svoje strukture. Na kraju su postigli da su uništili HRM. Mornarica ne postoji. Imamo četiri ili pet brodova koji uglavnom nisu u funkciji. Gdje su mladići koji su probijali blokade JRM-a, koji je tukao po gradovima diljem Jadrana i koji, sjetimo se, nije dopuštao konvoju u Dubrovnik".
Add a comment        
 

 
SrebrenicaOdluka Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju Šljivančanin - Mrkšić - Radić u suštini se ne razlikuje od odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida u Srebrenici. Oba suda pobrinula su se da vrh JNA i Srbije bude oslobođen svake odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Štoviše, u slučaju Srebrenice, ICTY i ICJ prihvatili su raspravljati na temelju cenzuriranih (zatamnjenih) dokumenata koji su inače mogli dokazati umiješanost srbijanskog vojnog i političkog vrha u rat u Bosni i Hercegovini. Ante Čuvalo, predsjednik Udruženje Hrvata Bosne i Hercegovine (SAD i Kanada), komentirao je odluku ICJ o Srebrenici riječima s kojima se jednako može popratiti odluka ICTY-a o Vukovaru: "Odluka ICJ-a iz veljače ima i naličje koje se uglavnom zanemaruje. Njenim djelovanjem je Sud pomogao održanju srpskog nacionalnog sna o Velikoj Srbiji. Ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Sloveniji nije ni slučajno, niti ju zločinački poduhvat luđaka ili nekolicine pojedinaca, Bio je to jednostavno još jedan pokušaj postizanja dugoročnih nacionalnih ciljeva definiranih još u 19. stoljeću. Ideologija u pozadini cilja temeljila se na elementima religijskog mesijanstva, sekularnog društvenog darvinizma i imitaciji bizmarkijanske realpolitike. Takva je zapaljiva mješavina, međutim, Srbiji zaista donijela teritorijalne nagrade u svakom sukobu kojeg je poduzimala tijekom posljednjih stoljeće i pol, uključujući i Republiku Srpsku u zadnjem ratu. Na nesreću je ta ideologija živa i dobro djeluje čak i danas, kao što su to pokazali rezultati zadnjih izbora u Srbiji.".
Add a comment        
 

 
VukovarDonosimo niz reakcija na presudu Haaškog suda u procesu protiv "vukovarske trojke". U uvodu izdvajamo onu Emila Čakalića, koji je slučajno izbjegao smaknuće na Ovčari: "Svjedočio sam tri puta u Haagu, a pitam se zašto! Da bih sada najveće zločince gledali na slobodi! Za mene je Veselin Šljivančanin jedan od najodgovornijih za Ovčaru, ali i za sve zlo u Vukovaru koje se dogodilo, pa mi još ne ide u glavu da će se samo tako išetati iz zatvora. On je odgovoran i za sve moje ožiljke... Bio sam šef medicinskog laboratorija u vukovarskoj bolnici i dragovoljac Domovinskog rata. Na svoje sam oči vidio Šljivančanina i njegove pomoćnike u bolnici u kojoj smo potražili utočište. Ja sam bio u skupini koja je potrpana u autobuse i potom odvedena na Ovčaru: tukli su nas bejzbolskim palicama, ljudi su već podlegli batinama, a oni su se i dalje iživljavali nad njima. Meni su umalo kičmu slomili - sada imam teško oštećenje kralježnice, rukama ništa ne mogu, a psihički sam slomljen, imam iznimno težak PTSP, liječio sam se i na splitskoj Psihijatriji. On će se sada šepuriti na slobodi, a u Srbiji će ga slaviti kao heroja. Ja njemu i ostalima nikada neću moći oprostiti, a kamoli zaboraviti, jer ako bih oprostio, onda bih se narugao svim mrtvima koji nisu imali sreće ostati živi kao ja. Mene je iz pakla Ovčare spasio Srbin Stevan Zorić, koji me prepoznao i izdvojio iz kolone. Da nije bilo njega, danas sa mnom ne biste pričali."
Add a comment        
 

 
Vesna Pusić"U pet godina rata na Balkanu, među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, došlo je do međusobnih sukoba različitih etničkih skupina, u kojima su sve počinile brojne ratne zločine... rat je započeo zbog separatističkih ideja Hrvata i Bošnjaka, a ugroženi “lokalni” Srbi reagirali su otporom, osnivanjem posebnih srpskih nacionalnih paradržava, protjerivanjem nesrpskog stanovništva. Pri tome su počinili zločine u Srebrenici i Vukovaru. Bivša savezna vlada u Beogradu i JNA nisu odgovorne za te zločine." Kako Davor Ivanković dobro primjećuje, tako bi trebala i bude izgledala naša nedavna povijest koju za sva vremena i za cijeli planet piše Haaški sud. Tko je tome kriv? Samo strani čimbenici koji su nas "prevarili"? Neće biti baš tako.(mm)
Add a comment        
Sri, 8-07-2020, 04:25:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.