SušecIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojima je prokomentirao dvije aktualne, samo naizgled različite teme, kojima je zajednička poveznica - biti iznad istine. Prva je odnos Bože Sušeca prema izborniku rukometne reprezentacije Hrvatske Lini Červaru, a druga su sad već više puta izrečene mantre o dogovorenom ratu Tuđmana i Miloševića i "etničkom čišćenju" Srba u Oluji. "Božo je Sušec na prvim demokratskim izborima bio na listi komunista. Nije prošao demokratsku verifikaciju. I do danas drma športskom redakcijom HTV-a. No ima i veće ambicije proistekle iz „volje za moć“. Koristi svoju poziciju kako bi dijelio lekcije iz rukometa najtrofejnijem i najuspješnijem izborniku Lini Červaru. Tko bi mogao i pomisliti da je od političkog minimaliste (komunista) evoluirao u športskog maksimalistu. Njegove izjave kazuju kako želi biti iznad istine. Ipak, u emisiji Nedjeljom u dva, prošao je bos po trnju. Červar ga je pred isljednikom (urednikom, voditeljem, tužiteljem i sucem) Aleksandrom Stankovićem smjestio upravo tamo gdje i spada – u komentatorsku ropotarnicu."
Add a comment        
 

 
hizbihDonosimo priopćenje Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH povodoom rasprave o ustavnim promjenama u BiH, kojoj su temelj dogovori iz Pruda i Banja Luke (lidera triju stranaka). Upravno vijeće podržava rad na ustavnim promjenama kao i stavove hrvatskih političkih stranaka izražene u Kreševskoj deklaraciji od 21. rujna 2007. Također, HIZBIH poziva sve hrvatske institucije i Crkvu da se djelatno i odgovorno uključe u izražavanje svog stava glede neminovnih ustavnih promjena. Upravno vijeće podsjeća na svoje Priopćenje za javnost glede ustavnih promjena iz siječnja 2008. u kojem je pored ostalog naglašen težak položaj Hrvata u BiH, te potrebu da buduće ustavno-pravno ustrojstvo BiH mora biti utemeljeno na načelima konsocijacijske demokracije po uzoru na švicarski model, što zahtijeva, više nego do sada, angažiranje stručnog potencijala predstavnika hrvatskog naroda.
Add a comment        
 

 
dr. fra Radoslav Andrija Glavaš«Komunističko-boljševička promičbena služba u Beogradu objavila je nedavno u više navrata neistinite vijesti o franjevcima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a posebno o hercegovačkim franjevcima na Širokom Brijegu. Te vijesti nadošle su poslije pada Širokog Brijega u ruke partizana. Poslije toga hercegovački franjevci i njihovi nastavnici na Širokom Brijegu nisu uopće spominjani u partizanskim krugovalnim vijestima. Jamačno komunisti nisu imali razloga napadati franjevce. Kada je Široki Brijeg pao u ruke partizana, razorena je velika franjevačka gimnazija, crkva, samostan i konvikt vanjskih đaka teško su oštećeni i opljačkani. Franjevački nastavnici i dušobrižnici zatvoreni su u jedan bunker, poliveni benzinom i zapaljeni. Drugi su ubijeni u samoj crkvi, a neki po raznim župama na zvjerski način mučeni i postrijeljani.(blog.hr)
Add a comment        
 

 
Ajla TomljanovićPomalo u sjeni sjajnih rezultata hrvatskih tenisača, posebice najmlađeg među njima, Marina Ćilića, ostao je veliki uspjeh mlade 15-godišnje hrvatske tenisačice Ajle Tomljanović. Ona je u paru s godinu dana starijom Amerikankom Christinom McHale pobijedila na turniru parova na jednom od četiri najjačih teniskih turnira u svijetu, otvorenom prvenstvu Australije, Australian Openu. Posljednji od hrvatskih tenisača koji se može podičiti takvim uspjehom u juniorskoj konkurenciji je danas najbolje rangirani hrvatski tenisač, 20-godišnji Međugorac Marin Ćilić, koji je 2005. osvojio juniorsko otvoreno prvenstvo Francuske, Rolland Garros. Ajla Tomljanović rođena je u Zagrebu 7. svibnja 1993. Potječe iz športske obitelji, otac Ratko bio je sjajan rukometaš, s rukometnim klubom Zagreb dva puta je osvojio Ligu prvaka Europe, a s reprezentacijom je osvojio srebrno odličje na svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a majka Emina bila je tenisačica. Ajla je trenutno 7. svjetskoj rang listi juniorki (djevojke do 18 godina).(djl)
Add a comment        
 

 
Jakov FakJoš jedan sjajan, usudili bismo se reći, senzacionalan uspjeh hrvatskih športaša. Iz dalekog Pyeongcheonga u Južnoj Koreji, sa Svjetskog prvenstva u biatlonu, stigla je vijest da je dvadesetjednogodišnji Hrvat Jakov Fak osvojio brončano odličje u utrci na 20 kilometara! Radi se o športu u kojem smo do sada uglavnom samo nastupali na ponekom natjecanju. Bravo Jakove! Biatlon je u mnogim zemljama vrlo popularan zimski šport. Potječe iz Norveške, i nastao je kao zabava norveških graničara. Sastoji se od skijaškog trčanja i streljaštva, tj. gađanja puškom. O duljini staze ovisi i broj meta koje se gađaju. Svaki promašaj mete kažnjava se dodavanjem vremena (1 minuta po promašaju), ili dodatnom dionicom skijaškog trčanja (150 metara po promašenoj meti). Tako se u utrci na 20 kilometara gađa 4 puta, nakon trkačkih dionica, svaki put po 5 meta, a svaka promašena meta donosi jednu kaznenu minutu. Šport je izuzetno zahtjevan, budući da osim tehnike, snage i izdržljivosti potrebnih za skijaško trčanje, zahtijeva i veliku preciznost pri gađanju (na 50 metara), što zahtijeva veliku koncentraciju koju je posebice teško postići u uvjetima velikog umora koji raste kako trka odmiče.(djl)
Add a comment        
 

 
Državna vlastDonosimo otvoreno pismo državnoj vlasti braniteljskih udruga, udruženih u Koaliciju zajedničkog djelovanja, u svezi suđenja generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, kao i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koja sadrže optužbu za „zajednički zločinački pothvat“ adresiranu na hrvatski narod i hrvatsku državu. Potpisnici ističu kako su se tijekom rada Haaškog tribunala uvjerili da je moguće namjerno ne podići nijednu optužnicu protiv vrha generalštaba JNA i da je moguće namjerno ne podići optužnicu za potpuno uništenje Vukovara. S druge strane primjećuju kako je skandaloznom montažom u optužnicama moguće primjerice optužiti generale hrvatske vojske i suditi im za navodno “prekomjerno granatiranje Knina”. Stoga traže nositelje političke odgovornosti u Republici Hrvatskoj za očitovanje o mjerama koje su poduzete, budući da tijekom svih dosadašnjih suđenja ni hrvatska javnost ni hrvatski branitelji nisu cjelovito informirani o tome tko i kako brani Republiku Hrvatsku od svih optužbi koje nadilaze individualni karakter pojedinih optužnica.(mm)
Add a comment        
 

 
Spomen-ploča na Bleiburškom poljuKako ne bi došlo do nejasnoća u svezi priloga na temu mijenjanja testa na spomen-ploči na Bleiburškom polju, koji smo objavili jučer zajedno s poveznicama na prije objavljene priloge na našem Portalu na istu temu, donosimo nekoliko napomena. Treba naglasiti da je Hrvatsko kulturno vijeće izjavom svog Upravnog odbora od 2. svibnja 2007. godine podržalo Savjetodavni znanstveno-stručni odbor Upravnog odbora Bleiburškog voda koji se nije složio s potajnom izmjenom teksta na spomen-ploči u Bleiburgu [Priopćenje HKV-a u svezi sa spomen-pločom na Bleiburškom polju]. Čvrsti stav akademika Dubravka Jelčića, uglednog člana HKV-a, odigrao je, zajedno s ogorčenim protestima hrvatske javnosti diljem svijeta, značajnu ulogu pri vraćanju bleiburške spomen-ploče u prvobitno stanje.(Uredništvo)
Add a comment        
 

 
kardinal Vinko PuljićNadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, boravio je od 30. siječnja do 10. veljače u Washingtonu i New Yorku, gdje se sastao između ostalih i s američkim dužnosnicima zaduženim za BiH. O svom pohodu  kardinal je razgovarao s dopisnikom Radio Vatikana iz Sarajeva mons. Ivom Tomaševićem, glavnim i odgovornim urednikom Katoličke tiskovne agencije. Razgovor prenosimo u cijelosti, a u uvodu izdvajamo odgovor na pitanje u svezi Daytonskog sporazuma: "Morao sam upoznati svoje sugovornike da Daytonski sporazum nije proveden te da, kad god je mijenjan, mijenjan je na štetu Hrvata. Tako smo izgubili mogućnost jednakopravnosti i u Republici Srpskoj i u Federaciji. Zato sam govorio kako smatram da taj sporazum ne može biti temelj ustava nego da treba donijeti novi ustav koji bi jamčio jednakopravnost i suverenost sva tri konstitutivna naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine. Većina sugovornika ozbiljno je prihvatila to razmišljanje, a što će biti od toga to ne mogu znati.".
Add a comment        
 

 
Susret u ZagrebuIz Glasa Koncila prenosimo tekst Ivana Miklenića s više pojedinosti o velikom crkvenom susretu održanom prošli tjedan u Zagrebu. Naime, na poziv zagrebačkoga nadbiskupa i potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinala Josipa Bozanića, o spomendanu bl. Stepinca, održan je jedinstveni i nikada dosad viđeni skup na kojem su sudjelovali kardinali, predsjednici ili predstavnici biskupskih konferencija iz gotovo svih bivših komunističkih država Srednje i Istočne Europe. Raspravljalo se na temu »Poslanje Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi dvadeset godina nakon pada komunističkog sustava (1989-2009)«. Miklenić između ostalog piše i ovo: "Iskustvo žilavosti komunističke ideologije i njezine velike spretnosti da se makar izričajno i po vanjštini preobrazi u kvazidemokratsku i liberalističku matricu ponašanja priziva s jedne strane triježnjenje, budnost i oprez, a s druge strane konkretna nastojanja za stvarno oslobađanje i pojedinaca i dijelova društava od te sektaške i poput karcinoma razarajuće društvene pojave. Suvremena Zapadna Europa, ona ista koja se desetljećima mirila s postojanjem željezne zavjese i Berlinskoga zida, ne shvaćajući da se čitavim narodima Istočne Europe g. 1945.dogodilo novo porobljavanje, još uvijek nema ili ne želi imati jasnoću o zloćudnosti komunističke ideologije i vladavine. Iz glavnih središta Europske Unije dolaze javni glasovi da »ne može biti govora o deideologizaciji povijesti«, a potajno se podupiru bivši komunistički kadrovi, na njih se računa te ih se i štiti."
Add a comment        
Sri, 3-03-2021, 07:07:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.