Donosimo propovijed fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskog, sa svete mise održane danas povodom 15. obljetnice izlaska na slobodu i Dana Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora. Špehar je bez uvijanja progovorio o hrvatskoj sadašnjosti: "...medijski i politički neprestance izbjegavaju spomenuti zločini koji su počinjeni nad Vama vukovarskim braniteljima i civilima, zatočenicima srpskih koncentracijskih logora. Ukoliko se i tko oglasi, ugušuju ga sve glasniji i otvoreniji nastupi srpskih uniformi po hrvatskim  televizijskim programima, hrvatskim novinama a sve u orkestru tzv. nevladinih udruga i njihovih naručitelja. Što se time hoće postići? Nije li odgovor: omalovažiti vas, unijeti nesigurnost i strah u vaše redove iz kojega onda niče osjećaj nemoći i nedostižnosti pravde. Zar su vas prebijali, mučili i ubijali u logorima po Srbiji neki bezimeni ljudi? Zar se u njihovoj dokumentaciji ne znaju zapovjednici i izvršitelji, stražari i progonitelji? Zar su nestali u demokratskoj Hrvatskoj vaši pismeni iskazi i popisi mučitelja i njihovih zapovjednika?". No, gvardijan vukovarski isto tako podsjeća na upozorenje Ivana apostola: "Oni koji mrze ostaju ubojice, a nijedan ubojica nema trajnoga a kamo li vječnoga života u sebi".

 

 

I dok je hrvatski državni vrh zauzeo pasivan stav glede rješavanja otvorenih pitanja dviju država, slovenski političari izgleda nisu na godišnjem odmoru, već i dalje marljivo rade na ostvarenju svojih ciljeva – a u svezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke. Najnovije informacije govore o inicijativi slovenske strane, koja je, iskoristivši pasivnost hrvatskih dužnosnika, europskoj javnosti uspjela nametnuti svoja idejna rješenja. Tako sada predlažu sukcesiju, odnosno prebijanje duga koji Ljubljanska banka ima prema građanima Hrvatske koji su u njoj dugi niz godina štedjeli, te navodnog duga koji hrvatski gospodarski subjekti imaju prema toj istoj banci. Izjavu u tom smislu dao je i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove Slovenije Jožef Jerovšek. Kroz prijedlog se provlači i misao, kako bi se ovo pitanje trebalo riješiti što prije, a zbog činjenice da će Slovenija početkom sljedeće godine predsjedati EU-om. Naime, susjedi nam «nikako» ne bi željeli doći u poziciju u kojoj bi im se moglo predbaciti da eventualno zlorabe svoj položaj.(mmb)

 

 

Na današnjoj konferenciji za medije, predsjednik HSP-a Ante Đapić rekao je kako je predsjednik Republike Stjepan Mesić narušio temelje demokratskog poretka sa svojim izjavom za HSP ne bi trebao biti mjesta u novoj Vladi. Također, Ante Đapić procijenio je kako je Mesić nedavno prekoračio svoje ovlasti u slučaju Perković. Za sve to Đapić ima lijek koji smo već nebrojeno puno puta do sada imali prilike vidjeti u hrvatskoj praksi. Dakle, umjesto poštivanja Ustava i zakona, Đapić je za mijenjanje pravnih akata. Naime, kako javlja Hina, predsjednik HSP-a smatra kako bi "trebalo razmisliti o promjeni Ustava, odnosno ustavne uloge predsjednika države, na način da predsjednika bira Hrvatski sabor i propisuje mu ovlasti". U to koje bi to ovlasti Sabor propisao i kako bi se natjeralo nekog budućeg predsjednika da ih poštuje Đapić nije ulazio. Stoga nam preostaje tek zlobno primijetiti da će ovaj prijedlog već sutra biti zaboravljen, osim ako ne predstavlja temelj nekog budućeg magisterija. (mm)

 

 

Hina prenosi pisanje slovenskog «Dela», o najavi rušenja mostova na rijeci Sutli koje je kroz minule godine, a zbog obostrane potrebitosti izgradilo tamošnje lokalno stanovništvo. Delo piše: «Ulaskom Slovenije u schengensko područje na 670 kilometara dugačkoj granici s Hrvatskom ostat će 60 graničnih prijelaza, od čega 27 za malogranični promet, a srušit će se ili blokirati 115 različitih mostova i cesta koje je do sada koristilo lokalno stanovništvo». Rušenje se navodno opravdava uvođenjem schengenskog sustava nadzora granica te suzbijanjem opasnosti ilegalnih prijelaza i porasta prekograničnog kriminaliteta. Stječe se dojam da su određeni potezi u tom smislu sa slovenske strane povučeni jednostrano i pomalo ishitreno. S obzirom na negativne reakcije stanovništva i s jedne i s druge strane moglo bi se zaključiti da su njihove svakodnevne brige i navike – vezane uz izvršavanje svakodnevnih potreba poput odlaska na posao ili u školu zanemarene, te stavljene u službu «više politike» i «viših ciljeva». U cijeloj je priči ostalo nerazjašnjeno i pitanje same formalno-pravne dopuštenosti, ili nedopuštenosti takvih radnji s obzirom da je riječ o rijeci i mostovima koji su u zajedničkom vlasništvu dviju država. Koliko je nama poznato hrvatski dužnosnici nisu javnosti pružili nikakva objašnjenja s tim u svezi. Tek je HRT u jednom trenutku izvijestio kako je Hrvatska izdala suglasnost Slovencima za rušenje. (mmb)

 

 

Jutarnji list donosi konkretne brojke o novcima koji su se ove godine okrenuli oko nogometnog kluba Dinamo. Moglo bi se reći kako silne emocije i patetika koju u kontaktu s javnošću svaki puta iskazuje Zdravko Mamić kada govori o "svom" Dinamu imaju odista čvrste temelje. Naime, nedavna prodaja reprezentativaca Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve donijela je oko 28 milijuna eura, odnosno oko 204 milijuna kuna. Nadalje, od novaca poreznih obveznika kroz više kanala na račun Dinama je uplaćeno ili će biti za 2007. godinu uplaćeno 40 milijuna kuna. Već ovi spomenuti iznosi su takvi da bi i oni koji nisu nikada čuli za zagrebački Dinamo mogli kao i Zdravko Mamić razviti posebnu ljubav prema ovom klubu. S druge strane, klub iz Maksimira nikako već godinama ne uspijeva ostvariti imalo zapaženiji rezultat u europskim natjecanjima, ma koliko to njegovo vodstvo svake sezone obećavalo. Zbog ovakvog višegodišnjeg stanja, da nema uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije, transferi Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve zasigurno ne bi bili ni blizu brojci od 204 milijuna kuna. Stoga, ako ima nekoga za koga bi Zdravko Mamić mogao iskreno navijati u nogometu, to mora biti Hrvatska reprezentacija. A, navijanje za Hrvatsku reprezentaciju, kako stvari stoje po zadnjim potezima maksimirskih financijskih magova, lako bi moglo biti i navijačima Dinama ove, kao i prošlih godina, jedino europsko veselje. (mm)

 

 

Nastavljamo pratiti aferu s Institutom građevinarstva Hrvatske. Podsjećamo, 28. srpnja objavili smo članak o tome kako je ministrica Marina Matulović Dropulić zaradila u posljednje tri godine na dionicama Instituta građevinarstva Hrvatske osamnaest milijuna kuna. Spomenuti Institut u privatnom je vlasništvu i vodi ga bivši ministar obnove i razvitka u vladi Nikice Valentića, Jure Radić. Porast vrijednosti dionica ovog instituta lako se može objasniti mnogim poslovima za koje je naručilac država. A, iz članka kojeg prenosimo s portala Index.hr saznaje se da je osim ministrice Dropulić, na dionicama dobro zaradio i Mario Crnjak, glavni čovjek HAC-a (Hrvatskih autocesta) - 10 milijuna kuna. S druge strane, u četiri godine otkako je Mario Crnjak na čelu HAC-a,  Instituta građevinarstva Hrvatske dobio je poslove u vrijednosti većoj od 527 milijuna kuna.

 

 

Već smo u petak izvjestili kako su nastavljana istraživanja jedan i pol kilometara dugog rova u Teznu kod Maribora, u kojoj se prema sadašnjim procijenama nalaze posmrtni ostaci oko 20.000 pogubljenih od strane jugoslavenske komunističke vlasti. Po svemu sudeći, radi se o najvećem poslijeratnom gubilištu u Europi. No, iako više od osamdeset posto žrtava čine vojnici i civili porijeklom iz Hrvatske, hrvatska službena politika uporno se ponaša kao da ništa nije otkriveno, i kao da se ništa ne zna o zločinima koje su partizanske snage počinile počevši od Bleiburga 1945., pa još godinama kasnije. Ovdje prenosimo pismo koje je uputila Koordinacija braniteljskih udruga Knina premijeru Sanaderu, a koje je potpisao predsjedavajući Radnog predsjedništva Koordinacije, Tomislav Čolak. U ovom pismu, branitelji mole premijera da se "što hitnije potpišete ugovor sa Slovenijom o istraživanju i obilježavanju hrvatskih masovnih grobnica, te uredite način prijenosa posmrtnih ostataka žrtava u Hrvatsku i njihov dostojan pokop, jer svaki čovjek ima pravo na dostojan i ljudski pokop, pravo na grob". 

 

 

Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa ovih dana postao je predmet zanimanja hrvatskih medija zbog toga što je uporabio svoj crkveni autoritet dajući jamstva da će se general Ante Gotovina odazvati svakom zahtjevu za povratak u haaški pritvor ako mu bude dozvoljen kućni pritvor. Pređa se je obrazlagajući svoje zauzimanje za Antu Gotovinu prisjetio i prilike kada je prije akcije Maslenica održao predavanje na inicijativu Ante Gotovine hrvatskim časnicima i dočasnicima o etičkom ponašanju u ratu. Iako naravno svakom treba biti drago da postoji mogućnost da će general Ante Gotovina dočekati suđenje izvan haaških zidina, treba ipak primijetiti da smo došli do razine kada se  veselimo činjenici da će jedan hrvatski general možda biti "pušten" u kućni pritvor. U nastavku donosimo izjavu nadbiskupa Ivana Prenđe u svezi njegovog jamstva za Antu Gotovinu.(mm)