etiketiranjeIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji piše o nevjerojatnoj lakoći kojom se u jednom pseudodemokratskom i politički nezrelom društvu poput hrvatskog koriste izrazi "fašizam" i "fašistički" u raznoraznim unutrašnjopolitičkim obračunima, bez obzira na to kakve poslijedice bi takvo ponašanje moglo imati po ljude koji u toj državi žive. Izdvajamo:  "Da bi uveli mimimum kulture u političku javnu komunikaciju u Hrvatskoj, pravna država bi trebala djelovati tako da omogući svakom građaninu da se zaštiti od nimalo bezazlenih političkih etiketa i difamacija, a to znači da onaj tko vas bez argumenta i dokaza, iz gole zloće, samo da vas ocrni, nazove fašistom, da za takvo što i odgovara. Jer u kulturnom i demokratskom svijetu takav žig može uništiti nečiji život i karijeru, a da je čovjek posve nedužan, štoviše, da nema nikakvih profašističkih uvjerenja i sentimenata. Staljinistička ljevica u Hrvatskoj ima svoj podmladak koji je nastavio difamirati ljude u maniri Udbe. Koliko je života u Hrvatskoj upropašteno od 1945. i 1972. zbog takvih etiketa?"
Add a comment        
 

 
PinochioObrana hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, kojima se sudi na Haaškom sudu (ICTY), u srijedu je u protuispitivanju ponovno uspjela narušiti vjerodostojnost svjedoka tužiteljstva, ovoga puta Kanađanina Jeffreya Hilla, suočivši ga s njegovim izjavama iz kolovoza 1995., koje se ne poklapaju s iskazom što ga je u utorak dao sudskom vijeću. Kanađanin Hill bio je zapovjednik vojne policije UN-a u sektoru jug i prema navodima tužiteljstva 4. i 5. kolovoza bio je u Kninu te osobno svjedočio napadu na grad i ponašanju pripadnika Hrvatske vojske i policije u tom razdoblju. Hillov jučerašnji iskaz osobito je u sumnju doveo Gregory Kehoe, odvjetnik generala Gotovine. Znači li to da u današnje vrijeme svatko, kao kad se u srednjem vijeku sudilo vješticama, može izreći bilo što o bilo kome i ostati nekažnjen? Kakva se dakle pravda, iako je to pitanje već i samo po sebi retoričko od takvoga tribunala može očekivati i koliko će proći vremena dok se ne pojavi svjedok čije se nebuloze možda i ne će moći raskrinkati jer će možda govoriti o izmišljenim događajima i ljudima? Potrebno je očito samo malo mašte i dobre volje. A lista je dobrovoljaca na spiskovima svjedoka tužiteljstva zaista podugačka.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićHrvatski premijer i predsjednik oštro su u srijedu osudili i odbacili izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića "kako je Hrvatska kriva za etničko čišćenje Srba u Oluji". Podsjećamo, srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je u utorak u Zagrebu na sastanku Jadransko-jonske inicijative kako bi Srbija i Hrvatska trebale zajedno predvoditi regiju prema članstvu u Europskoj Uniji ostavljajući iza sebe tragedije, poput razaranja Vukovara i, kako je rekao, etničkog čišćenja više od četvrt milijuna hrvatskih Srba tijekom Oluje. Pa iako je hrvatski državni vrh ove posebno uvredljive kvalifikacije za vukovarske žrtve jasno odbacilo, postavlja se pitanje koliko je dio hrvatske političke elite za takvo ponašanje i odnos ne samo Srba, nego i čitave međunarodne zajednice spram Domovinskoga rata, sam kriv. U tom smislu izjasnio se i Jeremić podrugljivo dobacivši kako njemu uopće nije jasno zašto se Mesić i Sanader na njegove riječi bune, kada i sami vode politiku koja ih potvrđuje.(mmb)
Add a comment        
 

 

Vladimir GojanovićIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića "Gojanović: desetljeće laži". Što se lažnog Gojanovićevog svjedočenja u Haagu tiče, autor takvo krivokletstvo (svaki bi dobronamjerni promatrač očekivao da netko tko pod zakletvom kao svjedok optužbe laže bude odmah uhićen i suđen za krivokletstvo, ometanje suda itd.) "opravdava" žalosnom istinom o haškom sudu: "Ne može se, naime, očekivati da neistinita optužnica bude potvrđena istinitim svjedočenjima." U tome je sva tragedija Haaga. Autor komentara tada analizira "ratni" i poratni put Vladimira Gojanovića: "Gojanović je za 'zasluge' u tom ratu odlikovan (pitam se pitam tko ono dodjeljuje odlikovanja u Hrvatskoj, op. DJL) tek 2000. godine, iste godine kad je Hrvatski sabor, u kojem je premoć imala koalicija Ivice Račana i Dražena Budiše, izglasovao nadležnost Haaga nad Bljeskom i Olujom, kad počinje hajka na najviše hrvatske časnike i kad se događa podanički obrat u odnosima s Haaškim sudom i Europskom unijom." Ključnom nam se čini i rečenica: "No ne ilustrira Gojanović samo optužnicu i neizbježan tip svjedoka na suđenju hrvatskim generalima nego i odnos velikog dijela medija, politike, različitih udruga i inozemnih središta moći prema stvarnosti Domovinskog rata." Napomenimo još u uvodu samo to da je Gojanović osnovao svoju udrugu razvojačenih "branitelja" Domovinskog rata, "Udruga hrvatskih nezaposlenih razvojačenih branitelja", koja ima 2 (dva člana). Drugi je Gojanovićev taknik Perić koji pomaže Gojanoviću pri suđenju. A što se naglašavanja bojazni za sigurnost Gojanovića u Hrvatskoj tiče, slažemo se da ga treba čuvati, ali od onih koji su ga izmislili, uzdizali u medijima i odlikovali. Jedino bi njima odgovaralo da se Gojanoviću što dogodi.(djl)

Add a comment        
 

 
HRTIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o zabrinjavajućem stanju i prisutnosti anacionalnoga na nacionalnoj televiziji. Pavković tako piše o kroničnom nedostatku kako hrvatskog programa i produkcije tako i općenito upornom ignoriranju svih tema koje bi se na ovaj ili onaj način mogle dotaći pitanja od nacionalnog interesa. Izdvajamo: "No, sada je vjerojatno svakome jasno zbog čega tv-emisija za hrvatske branitelje "Meta" ne nosi naziv "Hrvatska meta", zašto na HTV- u nema ni 20 posto hrvatske glazbe, zbog čega se površno i nedolično, ili se uopće ne prikazuje ništa o pojedinim važnim datumima (obljetnicama) iz hrvatskog Domovinskoga rata (primjerice tragedija u Borovu selu), zašto HTV nije zabilježila koncert u dvorani "Vatroslava Lisinskoga" u povodu 15-te obljetnice pjesme "Moja domovina", zbog čega su na hrvatskoj televiziji sa suđenja hrvatskim generalima u Haagu i Zagrebu samo šture vijesti, zašto u emisijama poput "Otvorenog", ali i u drugima, uvijek manje – više slušamo i gledamo jedne te iste, itd. Svi se "kunu" kako danas nema cenzure, kako su emisije na televiziji ili radiju otvorene "svima", a i dalje se radi po starom, samo drugim metodama!"
Add a comment        
 

 
ZagorecIz Hrvatskoga lista donosimo razgovor s optuženim generalom Vladimirom Zagorcem, koji u njemu govori o pozadini susreta sa savjetnikom predsjednika Mesića Sašom Perkovićem i nagodbom koja mu je navodno nuđena u zamjenu za dokumente za koje Mesić vjeruje da su u Zagorčevu posjedu, a koji bi u vezi s malverzacijama oko privatizacije devedesetih godina trebali inkriminirati čitavi tadašnji državni vrh, a Zagorcu omogućiti slobodu. Izdvajamo: "Francuski obavještajac došao je iz Pariza u Beč i na razgovor sa mnom donio gotovi ugovor koji sam trebao potpisati. Kazao mi je da su njegovi ljudi i on u kontaktu s Mesićem koji traži sporazum između njega i mene, za koji bi garantirala ta francuska obavještajna služba. U ugovoru je stajalo da četiri godine ne smijem ući u Hrvatsku, da ne smijem financirati i podržavati desnicu, a da će za uzvrat biti obustavljeni svi procesi protiv mene. U tekstu ugovora imenom i prezimenom spomenut je Stjepan Mesić. Odbio sam potpisati taj sotonski ugovor."
Add a comment        
 

 
Bandić i Rađenović

Igor Rađenović, direktor Zagrebačkih cesta, koji je 17. svibnja ove godine zbog svoje, kako tvrdi bliske suradnje s USKOK-om vezano uz istragu poslovanja tvrtke, bejzbol palicom napadnut od strane još uvijek nepoznatih napadača, iz cijele se priče izgleda odlučio povući. Iako bi, da je njegova volja za traženjem istine bila dovoljno jaka uz zaštitu policije mogao nastaviti posao koji je započeo, on nije izabrao ovaj put. Na ovome mjestu nepotrebno je ulaziti u moralnu ispravnost ili neispravnost same odluke, no s ljudske strane gledano, ne može mu se zamjeriti briga za dobrobit sebe, a i vlastite obitelji. Tako je Rađenović u ponedjeljak za medije izjavio: "Spreman sam se vratiti jedino ako se zato osiguraju potrebni uvjet, a to su učinkoviti i brzi potezi institucija sustava (policija) i vlasnika (čelnici Holdinga)". Na takvu njegovu izjavu nije trebalo dugo čekati odgovor vlasnika i čelnika Holdinga. Kako piše Jutarnji list, trenutno su odgovorili Ljubičić i Bandić, postavivši na njegovo mjesto dugogodišnjeg direktora spomenute tvrtke, za koju se priča kako je ujedno i jedna od najproblematičnijih u gradu, Slobodana Gracina.(mmb)

Add a comment        
 

 
Bleiburg i JasenovacObraćajući se neki dan hrvatskim vojnicima i policajcima, sudionicima hodočašća u Lourdes smještenima u tamošnjem vojnom kampu, premijer Ivo Sanader istaknuo je kako je Hrvatskoj sada najpotrebnije zajedništvo svih građana, koje se mora osjetiti u svim dijelovima hrvatskog društva. "Ne smijemo se svađati i stvarati razlike među nama. Hrvatska je umorna od prošlosti, ali je nikad ne smijemo zaboraviti i iz nje trebamo izvući pouke", kazao je. Premijer je očito ponesen pozitivnom duhovnom atmosferom (što je za svaku pohvalu) odlučio «srediti» problem umjetnih podjela i klasifikacija hrvatskih građana kao «partizana» odnosno «ustaša» šezdesetak godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kako se ovoj Sanaderovoj izjavi u nekim napisima pridala epska dimenzija, privukla je i našu pažnju.(mmb)
Add a comment        
 

 
TuđmanIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se između ostalog osvrnuo na premijeru novoga filma Jakova Sedlara o Franji Tuđmani. Film zapravo prikazuje realno činjenično stanje, odnosno mogućnost usporedbe današnjeg položaja prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj sa položajem Stepinca nakon dolaska na vlast "osloboditelja". Izdvajamo: "Pola stoljeća čekalo se da se sa Stepinca skine jugokomunistička osuda i razmontira destepinčevizacija. Koliko ćemo čekati da se s Tuđmana opere blato kojim ga godinama gađa bijesna rulja jugoslavenski orijentiranih klošara vičući – raspni, raspni ga? Ako bismo opet trebali čekati pola stoljeća, onda se moramo zapitati koja je razlika između totalitarnog komunističkog režima i demokracije? Koja je razlika u kvaliteti „oslobođenja“ iz svibnja 1945. i „oslobođenja“ iz siječnja 2000., s obzirom na činjenicu da su oba po dolasku na vlast odmah napravila temeljitu čistku i instalirala jednoumlje?"
Add a comment        
Sri, 25-11-2020, 23:42:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.