MesićPredsjednik Mesić još jednom je, ovoga puta svojim podužim komentarom objavljenim u Glasu Istre pod nazivom «Borce narodnooslobodilačke vojske istražuju obavještajne službe sa svrhom diskreditacije antifašističke prošlosti države Hrvatske» demonstrirao svoje jednostrano i za veliki dio hrvatskoga naroda podcjenjivačko i uvredljivo razmišljanje o zločinima koji su se dogodili za i nakon Drugog svjetskog rata. Tako za Mesića onih 200 000 ljudi koji su od strane «narodnooslobodilačke vojske» zvjerski pobijeni nakon završetka rata, kao i njihovi potomci širom ove države, kao uostalom i diljem svijeta koji za svoje najbliže još uvijek traže pravdu – iako je evidentno da je dobiti ne će – uopće ne postoje. Za predsjednika je neprihvatljiva i sama pomisao da bi se netko usudio pročeprkati po kostima koje sudeći po njegovoj i politici ljudi koji ga okružuju trebaju zauvijek ostati zaboravljene u crnim rupama u kojima se nalaze. Povucimo sada analogiju s primjerima iz svijeta. Ako itko ima pravo govoriti o žrtvama fašizma, to bi onda trebali biti Rusi, jer su za vrijeme rata pretrpjeli ogromne ljudske žrtve. No što je učinio predsjednik Putin? [Putinov posjet Butovu] On je s polja Butovo, na kojem je koliko je do danas poznato od strane komunističkoga režima stradalo oko 20 760 ljudi, odaslao dalekosežnu poruku svojim sunarodnjacima, ali i cijelom svijetu: "Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva... Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti - ljudskog života i ljudskih prava i sloboda." Ove riječi označile su kraj jedne ere u kojoj su se sovjetski zločini u Rusiji prvo kao uopće mogućnost nijekali, pa onda padom komunističkog poretka prešućivali. Rusi tako danas odaju počast svojim žrtvama, zašto Hrvati svoje uporno skrivaju i zaboravljaju? Iako Mesićev tekst ne zaslužuje biti objavljen na ovom portalu, u nastavku ga donosimo kako bi čitatelji dobili cjelovitu sliku o čemu je ovdje zapravo riječ. (mmb)
Add a comment        
 

 
komunizamPovodom druge obljetnice Rezolucije Vijeća Europe o Potrebi za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima donosimo tekst jednog od organizatora Građanske inicijative Krug za trg – Josipa Jurčevića, kao i nekoliko prepoznatljivih odlomaka iz izvornih dokumenata koji zorno svjedoče o zločinačkim temeljima sustava jugoslavenskog komunističkog režima. Izdvajamo: "Parlamentarna skupština Vijeća Europe, 2006. godine je donijela Rezoluciju 1481 kojom se odlučno, jasno i nedvosmisleno osuđuju zločini komunističkih režima. Nakon toga je i Hrvatski sabor – iskazujući privrženost «najvišim vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske i međunarodnog pravnog poretka» te «potvrđujući i osnažujući smisao i sadržaj Rezolucije 1481» - donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine. Međutim - iako oba dokumenta izriču jasnu i odlučnu osudu zločina komunističkih režima te traže provođenje svekolikog distanciranja od tih zločina – u Hrvatskoj se vrše sustavne opstrukcije implementaciji Rezolucije i Deklaracije, te je stoga, kako navodi Rezolucija, «svijest javnosti o zločinima totalitarnih komunističkih režima jako slaba». Nositelji ovih opstrukcija u Hrvatskoj – s kojima se onemogućava distanciranje od zločinačke komunističke prošlosti - zasigurno su strukture koje su svoju moć iz komunističkog razdoblja prenijele u nove demokratske okolnosti".
Add a comment        
 

 
jagodnjakNenad Piskač se u svom komentaru u Hrvatskom slovu ponovno osvrnuo na problematiku Jagodnjaka. Naime, Hrvatsko kulturno vijeće je, kako smo već na portalu pisali 31. siječnja vezano uz taj slučaj organiziralo konferenciju za medije na kojoj su između ostalih nazočili i roditelji djece iz Jagodnjaka. Piskač detaljno razlaže i sumira čitavo stanje, uzroke i posljedice takvih događanja kao i promjene koje su nastupile nakon reakcije ministra Primorca s time u vezi. "Predsjednik Mesić, kad nisu u pitanju Srbi i „inspektori za kerove“, često spominje frazu: Institucije sistema moraju funkcionirati. Da je državni aparat funkcionirao, Ležaja ne bi ni mogao postati ravnateljem, niti bi borba za legitimna prava nesrpske djece u Jagodnjaku trajala od jeseni prošle godine. Ležaja je odavno trebao dobiti otkaz – što bi se vjerojatno i dogodilo da je po nacionalnosti Hrvat, Mađar, Nijemac ili Rom. Ne profunkcioniraju li ustanove legitimnoga sustava hrvatske države u Jagodnjaku, moglo bi se lako dogoditi da nezadovoljni roditelji više ne moraju tražiti pravdu u Osijeku i Zagrebu, nego da Osijek i Zagreb dođu u Jagodnjak. Jedno od neizostavnih pitanja jest i ovo: Stoji li vladajuća Samostalna demokratska srpska stranka iza bivšeg inspektora RSK? Pitanje nije bez osnove, jer se Pupovac u Jagodnjaku na dan ministrova dolaska u školu sastao s Ležajom ali ne i s nezadovoljnim roditeljima".
Add a comment        
 

 
ŠeksKako za Večernji list kaže Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Sabor RH ove će se godine prihvatiti izmjene Ustava, najzahtjevnijega pravnog i političkog posla u zakonodavnom dijelu vlasti. Jedna od glavnih izmjena bila bi vezana uz referendum za pristupanje EU, za čiji je uspjeh prema sadašnjem Ustavu potrebno da ulazak u EU podupre većina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. «Ta je teška odredba u Ustav ugrađena 1997., podsjeća Šeks, kako bi se spriječili eventualni pokušaji oživljavanja neke vrste jugoslavenske državne zajednice ili stvaranja neke nove balkanske zajednice u kojoj bi bila Hrvatska. No ta bi čvrsta odredba mogla biti zapreka ulasku u EU jer je, unatoč istraživanjima koja pokazuju da većina Hrvata podupire članstvo, gotovo nemoguće osigurati tako golem odziv birača koji bi jamčio da će 2,250.000 birača poduprijeti članstvo». Dakle, da rezimiramo. Vladimir Šeks, koji se nagledao kroz ovih dvadesetak godina koliko sjedi u Saboru nagledao nebrojeno mnogo zakona i zakonskih akata, tvrdi kako je odredba o referendumskom odlučivanju većinom glasova birača u Ustav unesena kako bi se onemogućio ponovni ulazak Hrvatske u bilo koji oblik balkanskog udruživanja. Valjda računajući da građani ne će sami ići čitati Ustav Republike Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
pismo31. siječnja 2008. godine nekoliko je uglednih Hrvata koji se nalaze u iseljeništvu uputilo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru, vezano uz slučaj Jagodnjak. Pismo smo tom prilikom i objavili na našem portalu (Otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru ). 5. veljače stigao je odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje je u nekoliko točaka obrazložilo svoje dosadašnje poteze u tom smislu, potpisano od savjetnika ministra – Ivana Milanovića Litre. U pismu navodi, kako je otvoreno pismo američkih Hrvata shvaćeno prije svega kao briga i skrb za djecu u Republici Hrvatskoj i težnju za izgradnjom demokratskoga društva. S obzirom na to da je odgovor ministarstva bio više izraz kurtoazijskog ophođenja nego realna analiza rješavanja problema (ima i nekoliko bisera koje čitatelji ne bi smjeli propustiti), autori prvoga pisma odlučili su zahvaliti ministrovu savjetniku i napisati mu konkretno koje poteze i zakonske odredbe u ovome slučaju smatraju diskutabilnima. Oba pisma u nastavku donosimo u cijelosti.
Add a comment        
 

 
KninDana 12. veljače, 2008.g. u Gradskoj vijećnici grada Knina održana je tiskovna konferencija, koju su sazvali Gradsko poglavarstvo i Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina, zbog intervjua saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Ratka Gajice, koji je Večernji list objavio 07. veljače, 2008. g. pod naslovom „ APN je pomogao da se Srbe razvlasti „, gdje je iznio čitav niz neistina o položaju srpske nacionalne manjine u RH i gradu Kninu. Na tiskovnoj konferenciji govorili su : Gradonačelnice Josipa Rimac i njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Dragan Jerković ( SDSS ), predsjedavajući radnog predsjedništva Koordinacije Tomislav Čolak i članovi radnog predsjedništva Ivan Kanaet i Mladen Milošević.
Add a comment        
 

 
MatvejevićIz Hrvatskog slova donosimo kolumnu Mile Pešorde, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, koji se u njoj pozabavio tematikom reagiranja na nedavno otkazani posjet Pape Benedikta XVI Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Tako između ostaloga, komentira i izjave jednog od predavača sa tog Sveučilišta Predraga Matvejevića, koji se nedavni i pohvalio kako je mnogo njegovih studenata sudjelovalo u prosvjedima protiv Papinoga dolaska. "Ne uspjevši, kao deklarirano nehrvatski kandidat na listi SDU dr. B.Horvata, osvojiti Hrvatski sabor 1992., ovaj je profesor francuske književnosti, i sa srpskim JNA generalom Kočom Popovićem supokretač partije UJDI, umirovljen na Sveučilištu u Zagrebu, otišao u svijet promicati tzv. jugoideologiju u «srpskom» ključu te nepostojeći «lingua e letteratura serbo-croata» – od Pariza pa do Rima. Da su nesagledivi učinci njegova jugoangažmana među onima nesklonim hrvatskoj nacionalnoj i kulturnoj suverenosti, ne treba dvojiti. Također nedvojbeno jest da za cijelo to vrijeme svoga boravka u demokracijama Zapada P. Matvejević ni d od demokracije usvojio nije, što pokazuje i njegov zauzimanje protiv prava na slobodu govora i mogućnosti da se rimski papa, na poziv Sveučilišta, obrati studentskoj mladeži u Vječnome Gradu. Ako bi netko na to rekao: boljševik u Rim, boljševik iz Rima, možda ne bi bio u krivu".
Add a comment        
 

 
TitoMUP je obnovio praksu informativnih razgovora s bivšim partizanima o ratnim zločinima počinjenim poslije Drugog svjetskog rata, piše Novi list. Predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Vesna Čulinović-Konstantinović rekla je listu da su policajci u civilu u drugoj polovini siječnja posjetili dva bivša partizana, člana SABH-a, u Zagrebu i Glini, i "bez puno objašnjavanja kazali da su iz policije te da bi htjeli razgovarati".Ispitivani su o ratnome putu te o postrojbama u kojima su ispitivani ratovali. Nevjerojatno je kako su se predstavnici Saveza za zaštitu antifašističkih boraca, zbog nekoliko upućenih pitanja "digli na zadnje noge" i upalili zvona za uzbunu! I letimično poznavanje materije omogućuje donošenje jasnoga zaključka, a to je da su ovdje spomenuta ispitivanja(ako ih se tako uopće može nazvati) zapravo vrlo simbolična i bez ikakvoga važnijeg značaja za bilo koga, a ponajmanje za nekoliko osamdesetogodišnjih starčića koji su danas valjda u ovoj državi i nakon toliko godina u strahu da će im netko za nešto suditi. Gluposti. Da su se zločini htjeli procesuirati već bi to odavno bilo učinjeno, a sada - nakon što je prošlo više od pola stoljeća i ozbiljniji bi pokušaji da se utvrdi istina od ovih nekoliko pitanja upućenih sklerotičnim starcima zapravo bili beznačajni i smiješni. Stoga ovakva predramatična i preburna reakcija "antifašista" nije u cilju zaštite te nekolicine ljudi koje apsolutno nitko nije ni ugrozio, već obično "pokazivanje zubiju" i na najmanji mogući pokušaj ili pomisao da su "slavni" partizani krajem Drugoga svjetskog rata možda počinili neke zločine i pobili nekih tričavih stotinjak tisuća ljudi. Ne daj Bože tako nešto uopće i pomisliti, a kamoli izreći. (mmb)
Add a comment        
 

 
Kristina ŠušnjaraDonosimo reakciju Ivice Pervana na članak Zlatka Galla objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. U Gallovom tekstu, pod naslovom "Silovanje silovanoga", se na primitivan način obračunava s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, a neposredni povod članka su riječi ohrabrenja koje je dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić uputio hodočasnicima iz Trilja, među kojima se nalazio otac nedavno ubijene Kristine Šušnjare - "Hvala ti, Kristina, što si pokazala koliko držiš do svog djevojaštva, i koliko vjeruješ u život i poslije života. Od krštenja si po imenu bila Kristova. A sada mu i zauvijek i potpuno pripadaš. Hvala ti za to svjedočanstvo i nezaboravnu poruku". Iz ovih riječi biskupa će između ostaloga Gall zaključiti i ovo - "Puljić je u zlosretnoj sudbini djevojke Kristine Šušnjare, žrtve okrutnog ubojstva, prepoznao put kreposti koji – pouzdanije nego naramci plastičnog eksploziva oko pojasa šehida – vodi ravno u raj. Posvetivši uvodni dio misnog slavlja veličanju monstruozne ideje da je smrt jedini pravi - i moralni - “izbor” za svaku potencijalnu žrtvu silovanja, Puljić nije samo odvalio žestoku pljusku zdravom razumu nego je s nevjerojatnom bešćutnošću “hračnuo” i na svaku jučerašnju, današnju i sutrašnju žrtvu silovanja te na sve one koje su umjesto mučeničke “smrti u kreposti” odabrali – život." Valjda bi po Gallu Kristinine roditelje trebalo tješiti riječima da je njezina žrtva i otpor koji je pružila svome ubojici bili potpuno uzaludni i pogrešni?(mm)
Add a comment        
Uto, 22-09-2020, 13:10:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.