VukovarPisali smo na Portalu o vandalskom napadu petnaestorice mladića srpske nacionalnosti koji se prije dvadesetak dana odigrao iza ponoći na Učenički dom u Borovom naselju u Vukovaru, a koji je rezultirao tek izjavama policije o tome kako su motivi napada "istražuju" (Vjetar u krila srpskim "herojima") - i ponekom sporadičnom izjavom političara kojoj mediji nisu pridali veću pažnju. Pisali smo također i o strahu tamošnjega stanovništva albanskoga podrijetla, koje posljednjih dana živi u opravdanome strahu za vlastitu sigurnost i imovinu, ugrožene opetovanim napadima, ponovno od strane vukovarskih Srba (Zataškavanje niza incidenata rezultiralo najavom prosvjeda navijača u Vukovaru). Upravo zbog neadekvatnog angažmana policije koja u ni u jednom od spomenutih slučaja nije reagirala na zadovoljavajući način i zaštitila sigurnost građana, istražila incidente, otkrila počinitelje i označila njihove motive, kao i zbog pomanjkanja bilo kakve jasne političke osude svih tih teških incidenata na nacionalnoj bazi, ove nedjelje u Vukovaru održavan je miran prosvjed navijačkih skupina iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vice VukojevićPrenosimo pismo Vice Vukojevića upućeno prvobitno Večernjem listu, a u kojem on reagira na istup Vesne Pusić u istom listu. Nakon što Večernji list nije objavio pismo, ono je na kraju ustupljeno tjedniku Hrvatski list. Podsjećamo, Vice Vukojević široj javnosti postao je poznat nakon što je 1991. imenovan za predsjednika Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Hrvatskog državnog sabora. Nalazi ove komisije uzburkali su duhove, i može se pretpostaviti da i dan danas dio političkih sukoba vezan uz Vukojevićev rad na čelu spomenute komisije. Zato osim teksta iz Hrvatskog lista donosimo i članak objavljen u Vjesniku 1999., iz kojem je izneseno nešto više pojedinosti o radu Komisije od 60 članova.
Add a comment        
 

 
HrvatskaČini se da je u Hrvatskoj nakon dugo vremena, odnosno od Tuđmanove smrti, ponovo otkriveno da se nešto i dobije kada se na vanjskopolitičkoj sceni brane svoji interesi. Pitanje ZERP-a koje nije u stručnoj a ni široj javnosti izazivalo nikakve dvojbe - to je suvereno hrvatsko pravo - postalo je izgleda točka u kojoj se Sanaderova Vlada uspjela ostvariti kakvu takvu distancu od dogme o Europskoj uniji. Dogme koju si je hrvatska politička elita sama nametnula, u nemogućnosti da sama predloži išta smislenoga. Bilo je, dakle, dovoljno reći da je hrvatska strana pritisnuta neviđenim ucjenama odista i spremna razmisliti o pitanju ZERP ili EU, kojim su plašili kako europski dužnosnici (Hannes Swoboda), tako i neki domaći političari (predsjednik Mesić), da Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta zaključi kako je pitanje ZERP-a problem Hrvatske, Slovenije i Italije, a ne Europske unije. U nastavku donosimo dva komentara, jedan iz Vjesnika i jedan iz Večernjeg lista, koji svaki na svoj način govori o tome kako smo se uopće našli u situaciji da se damo ucjenjivati sami sobom.(mm)
Add a comment        
 

 
dr. sc. Ružica RazumNovi broja Glasa Koncila izvijestio je da je u prodaji "prva cjelovita studija o sustavnoj analizi katoličke religijske nastave u Hrvatskoj", autorice dr. sc. Ružice Razum s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o knjizi "Vjeronauk između tradicije i znakova vremena", koja na tristotinjak stranica raspravlja općenito pitanje školskoga religijskog obrazovanja, ali se i posebno osvrće na vjeronaučnu nastavu u Hrvatskoj. U uvodu knjige autorica je istaknula: "Danas postoje brojna i različita teorijska, znanstvena i stručna polazišta, stajališta i prijepori o naravi, obliku i opravdanosti religijskoga obrazovanja u školskom odgojno-obrazovnom sustavu... vjeronaučna nastava u Republici Hrvatskoj u proteklih petnaest godina doživjela je stanovite promjene. Zanimljivo je, međutim, da stručnjaci, osobito s područja religijske pedagogije i katehetike, nisu mnogo raspravljali, polemizirali, kritizirali, predlagali nove putove i ideje glede promjene i poboljšanja kvalitete vjeronaučne nastave i prakse... stoga držim da je vrijeme kritički se osvrnuti na učinjeno, odgovoriti na izazove te definirati nove smjernice i razvojne putove vjeronaučnoj nastavi u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu". U nastavku prenosimo razgovor s Ružicom Razum o reformi školskoga sustava. Iako je razgovor objavljen 2004. godine, zbog priroda teme nije nimalo izgubio na aktualnosti i zanimljivosti.
Add a comment        
 

 
Pod opširnije može se naći Puntarićev Felix kojem nismo odoljeli...
Add a comment        
 

 
BiHIz Vjesnika donosimo zanimljiv komentar Alenka Zornije koji je čitateljima ponudio argumentiranu analizu trenutne političke situacije u BiH. Između ostaloga, donosi reakcije relevantnih političara, tamošnjih i stranih, na rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u kojoj je prvi put otvoreno spomenuta mogućnost da bi ovaj bosanskohercegovački entitet mogao raspisati referendum koji bi vodio prema odcjepljenju RS od BiH. "Ovakvo otvoreno pozivanje na izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma koji je prije nešto više od 12 godina zaustavio rat u BiH izazvalo je reakciju i međunarodne zajednice. Tako su veleposlanici država članica EU u BiH priopćili da se odlučno protive Rezoluciji koju je usvojila Narodna skupština RS. "Entiteti u BiH, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, nemaju pravo na odcjepljenje od BiH. Ustavna struktura BiH, uključujući postojanje entiteta, može se mijenjati samo u skladu s Ustavom predviđenom procedurom", stoji u izjavi veleposlanika EU. Sa svoje strane, američki veleposlanik u BiH Charles English pozvao je političare iz Republike Srpske da razmisle i paze o tome što govore, da budu odgovorni za svoje riječi i da ih prestanu koristiti u svrhu pitanja samoopredjeljenja. "Situacija na Kosovu i situacija u BiH, apsolutno nemaju ništa zajedničko. Status BiH je određen Daytonskim mirovnim sporazumom. Entiteti ne postoje izvan BiH, to su unutarnje strukture BiH. Govoriti o suverenitetu jednog ili drugog entiteta je nešto što ne postoji".
Add a comment        
 

 
BurnsSAD, Ujedinjeni narodi (UN), Europska unija (EU) i NATO ne će prihvatiti podjelu Kosova i Srbi griješe ako misle da je mogu ishoditi, izjavio je ovih dana  američki državni podtajnik Nicholas Burns na tribini u Vijeću za vanjske odnose (CFR) u Washingtonu. Hina javlja kako je Burns jučer također kazao i da Vlada u Beogradu u svojim posljednjim istupima u vezi s Kosovom "licemjerno" zaboravlja povijest, zločine koji su počinjeni 1990-ih godina na Balkanu, (točnije na Kosovu i u BiH) no kako SAD, EU i većina zemalja koje podupiru neovisno Kosovo, tu povijest ne zaboravlja. Zanimljivo je primijetiti kako je Burns, prisjećajući se srpskih zločina iz devedesetih godina na ovim prostorima pak sam namjerno ili slučajno «zaboravio» spomenuti i žrtve agresije na Hrvatsku. Bilo kako bilo, Burns se posebno osvrnuo na tekst srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića u jučerašnjem New York Timesu, gdje je Jeremić pozvao da se Kosovo vrati Srbiji, nazvavši taj potez srpskoga političara bahatim i uvredljivim (vidi tekst na engleskom jeziku:NY Times). Burns je također upozorio Beograd da se ne ponove napadi na strana veleposlanstva za koje odgovornim drže isključivo srbijansku vladu. U nastavku Hininu vijest donosimo u cjelosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
GradišćeIz Hrvatskoga slova donosimo razgovor autora Branimira Součeka sa Petrom Tyranom, glavnim urednikom gradišćanskih Hrvatskih novina, o trenutnom nezadovoljavajućem odnosu koji i država Hrvatska i Austrija imaju spram te nacionalne manjine, što je između ostaloga i jedan od uzroka konstantnog smanjenja njihovoga broja u drugoj polovini 20. stoljeća. Izdvajamo: "Da se sve razvijalo kao kod drugih naroda i oslanjajući se na prirodni natalitet i porast puka, od oko 150.000 tadašnjih doseljenika u današnja područja, gdje su živjeli i gdje dijelom i danas još žive gadišćanski Hrvati, danas bi ih trebalo biti oko jedan milijun. A ima ih u najboljem slučaju 65.000 u navedene četri susjedne zemlje. Paradoskalno je, ali za nas, nažalost, svakodnevica: ako država prepušta prije svega privatnim institucijama i obiteljima, da se same brinu o opstanku nacionalne manjine, onda to ne ide, jer one to jednostavno nisu u stanju".
Add a comment        
 

 
Inoslav BeškerO Inoslavu Beškeru ovaj puta kratko, jer ne zaslužuje više. Dakle, nakon izjave premijera Sanadera na temu komunističkih zločina o kojoj smo već pisali na Portalu [Premijer Sanader - Zločin je zločin], nije trebalo dugo čekati da se u Jutarnjem listu nađe jedan od njihovih komentatora i dade recept kako tu  izjavu treba sabotirati. Recept? Da je Sanader zapravo za sankcioniranje zločina jedne strane, a Mesić za sankcioniranje zločina druge strane, pa su obojica diskvalificirani. To što je Sanader izjavio da "ne može jedno pravilo vrijediti za antifašistički pokret, a drugo za Domovinski rat" - odnosno da je zločin u oba slučaja zločin - novinar godine 2003. po HND-u, znanstvenik i gostujući profesor dr. sc. Bešker je u svom kulinarskom uratku preskočio. Slijedom Bešekrove logike, dakle, Sanaderova strana su ustaše, jer njih jedine nije izravno spomenuo u kontekstu zločina koje treba osuditi. Koliko je to imbecilno ne treba valjda dalje razlagati - obećao sam kratko, i evo ga - jedan odlomak. U nastavku se može pročitati Beškerova hrpa rečenica, za one dobrog želuca.(mm)
Add a comment        
Ned, 27-09-2020, 21:52:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.