Belgijski šljemU tjedniku Globus od 13. travnja 2007. g., pod naslovom "Tajna bombe u računalu na PMF-u - Tajna veza akademika Barišića" objavljena je vijest u kojoj je atentat na akademika Slavena Barišića, dopredsjednika Hrvatskog kulturnog vijeća, povezan sa slučajem Zagorac. Ovdje prenosimo Globusovu vijest kao i reagiranje akademika Barišića objavljeno u Globusu 27. travnja. Barišić je ukazao na činjenicu kako je Globusova vijest sagrađena na elementarnoj materijalnoj grešci. Ovdje još treba primijetiti kako ovakvim pisanjem, koje je vjerojatno prvenstveno dio medijskih manipulacija s nepodobnima, Globus istodobno nepoznatim počiniocima atentata na akademika Barišića pruža mogućnost da se sada i u budućnosti zaklanjaju iza potpuno nebuloznih konstrukcija.
Add a comment        
 

 
MirogojIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića iz njegovog slijeda kolumni Vrijeme apsurda. Autor uspoređuje medijsko izvještavanje koje je pratilo nedavnu smrt Ivice Račana, kao i ranije preminulih komunističkih vlastodržaca na čelu s Titom, s načinom na koji su mediji propratili smrt prvog hrvatskog predsjenik dr. Franje Tuđmana i najznačajnijeg ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška. Dok se prema prvima odnose s punim poštovanjem, prešućujući njihove grješke i zločine, kod ovih drugih se odmah tražila "povijesna istina", zapravo, tražile su se, i izmišljale, nevažne i negativne strane, kako bi se umanjile njihove zasluge za stvaranje hrvatske države. Posljedica je to nikad provedene lustracije. Tako se i događa da nam, primjerice, udžbenici povijesti izgledaju kako izgledaju, da se na istu razinu (ili još gore) dovode promjena imena nogometnog kluba (kojem je, usput, promijenjeno ime i 1945., bez da se itko smio usuditi protusloviti, o čemu se, naravno, ne piše u tim udžbenicima) i činjenica kao što je stvaranje samostalne države Hrvatske nakon gotovo 9 stoljeća. (djl)
Add a comment        
 

 
Ivica RačanU svojoj redovitoj kolumni u Hrvatskom slovu, urednik Nenad Piskač u zadnjem broju piše o preminulom šefu SDP-a, Ivici Račanu. I on se slaže sa ostalima koji, prije svega, o Račanu govore kao o velikom taktičaru. Zato je i uspio "prepjevati komunističku partiju Hrvatske (SKH) u socijaldemokratsku (SDP)", a svoju odlučnost demonstrirao je i "kad je 2000. ponovo došavši u izvršnu priliku, proveo brzu i temeljitu lustraciju državotvornih snaga u svim segmentima hrvatskoga društva, kakva se ne pamti ni u jednoj postkomunističkoj državi ("opasna namjera" iz 1990., uz njegovu totalnu suradnju s Haagom i opskurne Deklaracije o suradnji od 2000. postala je "zločinačka organizacija"). Tim je taktičkim potezima odlučno poništio demokratske dosege iz razdoblja 1990. - 2000."
Add a comment        
 

 

KaranfilS malim zakašnjenjem prenosimo kolumnu Milana Ivkošića od 3. svibnja iz Večernjeg lista. Kolumna se osvrće na tradicionalnu prvosvibanjsku proslavu u Maksimiru, baveći se stanjem na hrvatskoj sindikalnoj sceni. Posebno nam se čini zanimljivim zaključni dio kolumne u kojem stoji: "One (prvosvibanjske proslave, op. ur.) nisu prosvjed protiv radničkog ropstva nego pomirenje s njim, pristanak na obredno svakogodišnje okupljanje oko državno-sindikalno-tajkunskog kazana. Tako se siromaštvo njeguje kao nacionalna religija, u kojoj od radničkog nezadovoljstva sindikati najbolje štite političare i kapitaliste s kojima za radništvo priređuju prvosvibanjski ritual poniženja u redu za grah. Stoga nije čudno što je broj članova sindikata pao sa 60 posto na 35 posto zaposlenih, to jest što milijun zaposlenih nije ni u jednom sindikatu! Kad je, uz potporu i poticaj iz Europe, prije desetak godina trebalo rušiti Tuđmana, sindikati su bili iznimno ratoborni, ali otkad već sedam godina nema Tuđmana a Hrvatsku vode lakeji Europske unije koji su zemlju otvorili za grabežljivi zapadni kapital, sindikati su izgubili glavni razlog postojanja, jer im do radnika ionako nikad nije bilo stalo!".

Add a comment        
 

 
dr. Zvonimir ŠeparovićU subotu 5. svibnja 2007. godine Hina je izvijestila kako je Hrvatsko žrtvoslovno društvo tužilo "glavnu hašku tužiteljica Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a povodom tvrdnji Geoffreya Nicea da je zatajila neke važne dokumente u slučaju protiv Slobodana Miloševića, a protiv nje je podignuta i kaznena prijava, koja je upućena predsjedniku Haškog suda Faustu Pocaru, zbog nepoštivanja tog suda". Tragom ove vijesti zamolili smo dr. Zvonimira Šeparovića predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva, člana Hrvatskog kulturnog vijeća, da našim čitateljima razjasni korake koje je Hrvatsko žrtvoslovno društvo poduzelo u svezi s ovom tužbom. Ljubazno se odazivajući našoj molbi dr. Zvonimir Šeparović proslijedio nam je priopćenje za javnost u kojem je opisana pobliže trenutna situacija. Priopćenje za javnost koje smo dobili prenosimo u cijelosti.
Add a comment        
 

 
Mislav BagoMislav Bago, glasi odgovor na pitanje iz naslova. Tako je naime odlučilo Hrvatsko novinarsko društvo, čiji su članovi tajnim glasovanjem dali više od pola glasova pobjedniku. Netko bi rekao kako to zorno pokazuje u kojem je stanju hrvatsko novinarstvo. Dodajmo tome kako se iz Hinine vijesti koju prenosimo može saznati da je i  Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj predvođena Vincentom Degertom na istoj svečanosti dijelila nagrade, što je zanimljiv spoj novinarstva i politike. Mislavu Bagi čestitke, a kao prvog sljedećeg gosta mu predlažemo Vincenta Degerta, ne bi li nam njih dvojica objasnili finese europskih standarda. (mm)
Add a comment        
 

 
smesic_02_mtnikolic_mIz Večernjeg lista prenosimo komentar predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića na izbor radikala Tomislava Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije. Mesić u sklopu brige za normalizaciju odnosa sa susjedima, odnosno komšijama, odmah se požurio izjaviti da će surađivati s Nikolićem ako će ovaj zaboraviti na veliku Srbiju. S nestrpljenjem očekujemo izjavu Tomislava Nikoliće da je zaboravio na granicu Koprivnica-Karlovac-Karlobag, tj. na veliku Srbiju. Ipak,  što se zaboravljanja tiče, prenosimo samo jedno pitanje novinarke Globusa i odgovor Tomislava Nikolića (cijeli intervju možete pročitati u Globusu od 2. svibnja ove godine, u tekstu pod naslovom "Četnik za 21. stoljeće"):

Pitanje: Dobro, ako tvrdite da možete graditi mir i normalizirati odnose s Hrvatskom, kako danas stoje stvari s vašom željom o velikoj Srbiji i njezinoj zapadnoj granici u Karlobagu?

Odgovor: Ja i danas sanjam taj san. Sanjam ga svake noći. 

PS. Svatko tko pročita cijeli članak uvjerit će se da je pitanje možda i izvađeno iz konteksta, ali odgovor nije. Predsjednik Mesić vjerojatno ne će imati vremena pročitati taj intervju. A ako bude, neka ga pokuša ne zaboraviti. (djl)

Add a comment        
 

 
Tomislav NikolićKako javlja Hina, Tomislav Nikolić, zamjenik haškog optuženika Vojislava Šešelja, izabran je rano jutros (8. svibnja 2007.)  za novog predsjednika Skupštine Srbije. Nikolić je dobio glasove zastupnika svoje Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije (DSS) "tehničkog" premijera Vojislava Koštunice i Socijalističke partije Srbije (SPS), dok su za kandidatkinju Demokratske stranke Milanu Milošević glasali zastupnici iz Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića, G17 Plus Mlađana Dinkića, Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića i Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, kao i predstavnici manjina.
Add a comment        
 

 
KninIz Hrvatskoga lista prenosimo ispovijest Velibora Bračića koji je preživio srpsko zatočeništvo tokom Domovinskog rata u kninskom zatvoru, kao jednog od ključnih svjedoka protiv Dragana Vasiljkovića (kapetana Dragana). Bračić je nakon zarobljavanja u lipnju 1991. prebačen u zatvor na kninsku tvrđavu, pri čemu se nad njim iživljavao i kapetan Dragan za kojeg kaže: "Ne samo da nije spriječio torture koje su činili njegovi ljudi, nego je i sam u njima sudjelovao". Što se tiče iskustava s hrvatskim pravosuđem Bračić svjedoči o diletantizmu na koji je naišao petnaestak godina kasnije: "Prije neko vremena smo jedan moj prijatelj i ja u Zagrebu sjedili sa suprugom ministrice Vesne Škare Ožbolt. Tada se aktualizirao slučaj hrvatskoga zahtjeva za izručenjem kapetana Dragana, a on sam iz Australije je preko novina bahato poručivao ministrici da će doći u Zagreb ako mu ministrica Ožbolt kupi povratnu kartu. Komentirajući sve to, ministričinu mužu sam tada rekao kako sam bio na tvrđavi zatvoren i da je kapetan Dragan baš mene tukao, naravno, ne samo mene nego i ostale. A gospodin Ožbolt je prije toga spomenuo kako ministrica, njegova supruga, nema baš nekih dokaza ni svjedočenja protiv kapetana Dragana.".
Add a comment        
Čet, 9-04-2020, 08:43:03

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.