biskup mons. dr. Mile BogovićPrenosimo s internetskih stranica Gospićko-senjske biskupije gospic.hbk.hr korizmeno-uskrsnu poslanicu biskupa mons. dr. Mile Bogovića. U njoj je težište dano na ključnu ulogu koju za ljude ima istina: "Istina uvijek utvrđuje pojedinosti u sklopu cjeline, a laž razbija cjelinu da bi svakom dijelu dala krivi smisao. Istina izgrađuje, laž razgrađuje. Istina spašava, laž upropaštava". Biskup se osvrnuo i na laži koje su teško kroz više od pola stoljeća opteretile hrvatsko društvo: "Nadmetanje istine i laži događa se na svakom prostoru gdje ljudi žive. Nije to naša posebnost. Nas, dakako, najviše zanima kako se to odvija ovdje, u našoj hrvatskoj sredini. Ovih dana došla je još jednom na vidjelo gorka istina o stradanjima naših djedova, očeva, braće; ne samo vojnika nego i brojnih civila. Skončali su u nezamislivim bolima. Sve se to planski zataškavalo, zatrpavalo, zazidavalo kako bi se istina skrila, odnosno kako bi se laž mogla nametnuti kao istina." Pri tome biskup Bogović i upozorava: "S druge strane, postoji opasnost da se kršćani ne postave ispravno prema toj istini, da pomisle kako ih ona opravdava da druge mrze. Mrziti zlo i laž do kraja, ali ne mrziti ljude! Ljude i istinu treba ljubiti. Žrtve o kojima govorimo za nas ne će biti uzaludne samo ako pridonesu miru i praštanju."

Add a comment        
 

 

U viteza krunicaU Zagrebu je 2. travnja ove godine, u prepunoj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu održana promocija djela “U viteza krunica: Zagreb u hrvatskom obrambenom i osloboditeljskom Domovinskom ratu. Spomenica životima darovanima idealu hrvatske države” autorice Gordane Turić u izdanju Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Zagreba. Radi se o pet knjiga, na ukupno 3586 stranica, sa 3317 snimaka i 1126 crteža, u kojima su izloženi životopisi 1236 hrvatskih vitezova, poginulih, nestalih ili umrlih branitelja iz Zagreba (i onih rođenih u hrvatskoj prijestolnici, i onih koji su u njemu prebivali u trenutku odlaska u Domovinski rat). Ovo enciklopedijsko djelo, ne uzimajući u obzir elektronske portale, uz časnu iznimku Večernjeg lista i njegovog novinara Zvonimira Despota, potpuno su zanemarili hrvatski javni i otvoreni mediji.(djl)

Add a comment        
 

 
hrvatski jezikIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar u kojem autor Nenad Piskač piše o u Beogradu nedavno potpisanom, no javnosti još uvijek nedostupnom Memorandumu o suradnji na području književnosti i lingvistike, kao i o pred nekolikoj dana održanoj sjednici saborskog Odbora za kulturu o stanju hrvatskog jezika danas. "Dok ovo pišem ni traga ni glasa o Memorandumu o suradnji na području književnosti i lingvistike, kojega su u Beogradu nedavno potpisale Hrvatska i Srbija. U nadi da će se pojaviti dostupan javnosti, vjerujemo da je u njemu regulirano i pitanje srpskih posezanja za hrvatskim književnicima, osobito dubrovačkoga kruga, ali ne i samo njih. Ako pak nije, onda vjerujemo da će se u Srbiji uz pomoć Memoranduma otvoriti studij hrvatskoga jezika, kao što u Hrvatskoj postoji studij srpskoga s vrlo malim brojem zainteresiranih studenata. Tu je moguće i dodatno regulirano pitanje jezika. Govorimo li srpskohrvatskim ili hrvatskosrpskim? To je pitanje, istina, riješeno međusobnim priznanjem dviju država. Međusobno priznanje uključuje i priznanje dvaju ustava u kojima je regulirano i ime jezika u pojedinoj državi. Ima, međutim, i danas onih koji tvrde da govorimo istim jezikom, jer da je mala razlika između kisika i kiseonika, a još manja između graha i pasulja, itd." (N.Piskač)
Add a comment        
 

 
ČadU mnoštvu loših vijesti koje nas svakodnevno «bombardiraju» lijepo je s vremena na vrijeme naići i na nešto pozitivno. A upravo takav je prilog koji je u Večernjem listu napisao Vanja Moskaljov, a odnosi se na zavidnu opremljenost hrvatskih vojnika u misijama širom svijeta. Naime, struka, ali i iskustvo na terenu pokazali su kako su hrvatski vojnici opremljeni jednako dobro kao i njihovi američki kolege, a u nekim segmentima još i bolje. Tu se prvenstveno misli na hrvatske proizvode, možda i najbolju kacigu na svijetu proizvođača Šestan-Buscha iz Preloga, pištolj koji je osvojio i SAD, HS-2000 karlovačke tvrtke HS Produkt te zaštitni prsluk koji radi tvrtka Kroko. Iz Ministarstva obrane napominju kako će i aktualno imenovanje Hrvatske službenom članicom NATO saveza također pripomoći plasiranju domaćih kvalitetnih proizvoda na šire tržište. Ako ništa drugo, kacige, pištolje i prsluke mogli bi barem kupiti Slovenci. Ili u skladu s načelom «solidarnosti» ili iz moguće potrebe - ako nastave s prakticiranjem «dobrosusjedskih odnosa» kao što su to činili do sad. U svakom slučaju – vijest veseli. (mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatsko odgovorno društvoDonosimo dopis o 25 zagrebačkih prešućenih grobišta koji je Hrvatsko odgovorno društvo zajedno s prijepisom dokumenata iz svibnja/lipnja 1945. godine uputilo nadležnim službama Grada Zagreba. "Iako postoje točne lokacije grobišta, gradske i državne vlasti po tom pitanju nisu dosada ništa učinile. Deklarativno iskazivanje političke volje čini se da završava na ubiranju političkih poena odlascima na grobišta otkrivena u Sloveniji ili slučajno plugom / bagerom iskopana po Hrvatskoj, no za stvarno pristupanje istraživanju i iskapanju poznatih lokacija grobišta po Hrvatskoj čini se da je politička volja još uvijek u 1945. godini. Zagrebačka grobišta dokumentirana od strane komunističkih vlasti test su za hrvatske političke vlasti i nadležne službe, da pokažu i dokažu je li došlo i do kakvih pomaka u smjeru konkretnih odluka i odavanja poštovanja žrtvama i njihovim obiteljima".
Add a comment        
 

 
HDZ saborIvan Miklenić u zadnjem uredničkom komentaru u Glasu Koncila dao je vrlo podroban presjek načina na koji funkcioniraju hrvatske političke stranke, s kojim će se sigurno mnogi složiti, naglašavajući: "Posebno je za suvremeno hrvatsko društvo problematično i doslovno pogubno stranačko poslušništvo koje je identično nekadašnjoj tzv. moralno-političkoj podobnosti, a koje donosi povlastice". Kritizirajući stanje, Miklenić poziva prvo katolike u strankama na mijenjanje mentaliteta poslušništva za povlastice, zalažući se za očišćenje hrvatskih stranaka kroz snagu članstva. Ipak, ostaje pitanje može li u situaciji, kada stranačka vodstva sve neposlušnike i kritičare po kratkom postupku izbacuju iz svojih redova, išta promijeniti iznutra ili je bolje osnovati novu stranku na zdravim temeljima i tako pokušati promijeniti stanje u Hrvatskoj. Poučeni dosadašnjim iskustvima, put preko nove stranke, odnosno novih stranaka, koje bi okupile kritičan broj ljudi čini se možda ipak izglednijim za uspjeh, nego čekati da vodeće hrvatske stranke očiste svoje redove same.(mm)
Add a comment        
 

 
nadbiskup Marin SrakićNema sumnje kako je posjet predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Marina Srakića Spomen-području Jasenovac u petak, na Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, povijestan. To je uostalom potvrdio i sam nadbiskup, ali je i podsjetio kako je prije nekoliko godina biskup Antun Škvorčević posjetio Jasenovac i Spomen područje te u crkvi vodio pokornički čin. U nastavku donosimo jasenovačku propovijed nadbiskupa Marina Srakića, u kojoj su između ostaloga istaknute riječi blaženog Alojzija Stepinca iz davne 1943. godine da je logor Jasenovac "sramotna ljaga", a ubojice u njemu "najveća nesreća Hrvatske". Ono što je ostalo ipak pomalo nejasno je zašto je Katolička Crkva čekala gotovo dvadeset godina nakon osamostaljenja za ovaj posjet, što će u nekim krugovima zasigurno biti protumačeno kao da su kritike izbjegavanja posjeta Jasenovcu na najvišoj razini bile opravdane. Naime, dublje razloge ovakvom postupanju propovijed nadbiskupa Marina Srakića nije objasnila, dok je teško očekivati da će se svi sjetiti objašnjenja primjerice iznesenih u prošlogodišnjem pismu hrvatskih redovničkih poglavara. Ostaje činjenica da je i ovaj puta crkveni posjet organiziran izvan službene ceremonije, jer ova provlači apoteozu komunizma, a ne uravnoteženo odavanje počasti stvarno utvrđenim žrtvama Jasenovca, gdje mislimo na one prije i poslije 1945. godine.(mm)
Add a comment        
 

 
Simo DubajićNa Portalu smo u mnogo navrata pisali o partizanskim zločinima u razdoblju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, počinjenima na području Hrvatske. Također, pisali smo i o masovnim grobnicama hrvatskih žrtava «narodnih osloboditelja» koje u susjednoj Sloveniji, baš kao što je to slučaj i u najnovijim primjerou takozvane Hude jame, niču kao gljive poput kiše. Pisali smo i o zločinima koje su partizani u spomenutom razdoblju počinili i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ponajprije o tragičnoj pogibji čak 66 hercegovačkih fratara, od kojih su grobovi njih 36 još i danas nepoznati. Ovih je dana otkrivena i masovna grobnica u Vrgorcu, u kojoj su ostatci 30 – 40 mještana Ljubuškog, žrtve partizanskog zločina iz godine 1945., a otvoreno je i pitanje još neistraženih, a među pukom i franjevcima poznatih stratišta hrvatskoga puka na samom prostoru Ljubuškog. Sve više se govori i o argumentiranim poveznicama između partizanskih zločina na Širokom Brijegu i Kočevskom rogu. Više o ovoj temi, kao i mnoge druge tekstove o partizanskim zločinima nad Hrvatima počinjenim krajem rata i u poraću može se pronaći na internetskim stranicama krvavipleskomunista.blog.hr.(mmb)
Add a comment        
 

 
partizani20. ožujka 2009. predstavnici Počasnog bleiburškog voda, Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Islamske zajednice u Hrvatskoj i Ureda za inozemnu pastvu HBK i BKBiH posjetili su masovnu grobnicu Huda jama. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a potom je u Zagrebu održana tiskovna konferencija s koje donosimo izlaganje dr. Zvonimira Šeparovića objavljeno u Hrvatskom slovu. "Otkriće masovnog zločina Huda Jama kod Barbarinog Rova, nekadašnjeg rudnika ugljena kod Laškog u Sloveniji iznenadilo je nas i svijet samo po bizarnosti i brutalnosti strašnoga zločina i žestine koju su zločinci unijeli u to da se zločin prikrije: rudnički su rov blokirali sa 400 kubika betonskih i drvenih pregrada, te zemljanog materijala. Da se ne sazna, da se ne otkrije. U rov je bačeno krajem svibnja i početkom lipnja 1945. više od sedam tisuća umorenih vojnika i civila. Bez suda i zakona, bez popa i pokopa, bez srama i ponosa. Pobili nedužne, bacili u zajedničke jame, posuli vapnom, ugušili plinom i zatvorili od javnosti, misleći da će izbjeći sudu povijesti."(Z.Šeparović)
Add a comment        
Sub, 27-02-2021, 17:31:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.