euPovjerenik EK za proširenje, Olli Rehn, upozorio je jučer Hrvatsku da mora brzo riješiti problem ZERP-a ako želi nastaviti i ubrzati pregovore s EU. "ZERP je vrlo ozbiljno pitanje koje Hrvatska treba riješiti u kontekstu pristupa EU. Ono donosi oblake na hrvatskom putu prema EU i ukoliko se to pitanje ne riješi u kratkom roku, moglo bi dovesti do ozbiljnih odgoda u procesu pristupanja EU" - rekao je Rehn novinarima nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom. Nakon toga Sanader je sazvao hitan sastanak s koalicijskim partnerima Đurđom Adlešić i Josipom Friščićem, koji je naglasio da HSS ne namjerava dići ruke od glavnog izbornog obećanja žuto-zelene koalicije: ZERP-a. Na emelju svega rečenoga i viđenog, postavlja se pitanje na temelju čega bi hrvatska politička elita ovoga puta trebala vjerovati Europskoj uniji, nakon što je spomenuta već toliko puta do sada pogazila svoja obećanja Hrvatskoj i nastavila postavljati uvjet za uvjetom u svezi s mogućim pridruživanjem. Kao prvo, Hrvatska je politikom koju vodi svakoga dana sve više bliže političkoj kategoriji ili formaciji takozvanoga Zapadnog Balkana (drugim riječima, države bivše Jugoslavije no umjesto Slovenije sa Albanijom). Drugo, ako nas pamćenje ne vara – a ne vara nas, puna suradnja Hrvatske sa Haaškim sudom oko uhićenja generala Gotovine, navodila se kao posljednji i glavni preduvjet za konačno otvaranje i rješavanje svih spornih poglavlja u postupku pridruživanja. Hrvatska ne samo da je po tom pitanju surađivala, nego je Gotovina 2005. godine i uhićen, međutim ni to, kao ni brojni ultimatumi od toga vremena, od kojih je ZERP samo najnoviji, nisu bili dovoljni.(mmb)
Add a comment        
 

 
rad nedjeljomKako trenutno stvari stoje novi prijedlog zakona o zabrani rada nedjeljom, nije prihvatljiv ni poslodavcima ni Sindikatu trgovine. Tim prijedlogom nedjelja je uređena kao neradni dan uz određene izuzetke. Dana je mogućnost da sve trgovine rade od 6 do 13 sati i to od 1. lipnja do 1. listopada, kao i tijekom cijelog prosinca. U ostatku godine nedjeljom od 6 do 13 sati mogu raditi štandovi i klupe na tržnici, prodavaonice unutar tržnica, kiosci, pekarnice, cvjećarnice i suvenirnice. Matica hrvatskih sindikata protivi se trajnoj zabrani rada nedjeljom u trgovini, a zalaže se za privremenu zabranu od jedne godine. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja trebao bi se urediti sustav inspekcije, uvesti odgovarajuća zaštitu i sankcije, te okončati pregovore za granski kolektivni ugovor u djelatnosti trgovine. Prema riječima predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Stipana Bilića, zakon nije rađen u suradnji ni s poslodavcima. Ono što je o njemu pročitao u novinama, kaže, na tragu je onoga zbog čega je Ustavni sud već jednom osporio taj zakon, prihvaćen u vrijeme bivše Vlade. »Potiče se rad malih trgovina koje su leglo sive ekonomije, što znači da se pogoduje onima koji konkuriraju radu trgovačkih centara u kojima, u pravilu, nema takve ekonomije«, kaže Bilić. A izgleda da se «dogovoriti» ne mogu ni građani...(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠeksVladimir Šeks, šef saborskog Odbora za Ustav ponovno se bori za titulu osobe ili bar političara tjedna. Nakon što je postavljen na svoju novu funkciju iz petnih se žila trudi stalno biti aktualan i u žiži zbivanja. Tako nam, nakon opsežnih najava o promjeni broja potrebnih glasova za odlučivanje referendumom iza kojih se možda zapravo krije i namjera da se iz Ustava na mala vrata ukloni odredba o zabrani pridruživanja balkanskim asocijacijama bilo kojih vrsta i oblika [Da ne bi bilo zabune 1 i 2], Šeks najavljuje kako će se u ponedjeljak održati tematska sjednica Odbora za Ustav, na kojoj će se razmotriti različite inicijative za moguće promjene Ustava, jedna od kojih će svakako biti i prijedlog pravnoga stručnjaka Smiljka Sokola o smanjenju postojećih predsjedničkih ovlasti. Kako prenose mediji, postojeći sustav čvrste kohabitacije predsjednika države i premijera potrebno je zamijeniti čistim parlamentarnim sustavom, što HDZ drži ključnim za daljnju demokratizaciju i zato će upravo iza nje stati u sljedećim izmjenama Ustava. Pa bi se tako daljnjom demokratizacijom Predsjednika umjesto građana birala saborska većina. Krasno.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠešeljIz Hrvatskoga slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji piše o trenutnoj političkoj situaciji u Srbiji i o onome što ona zaista predstavlja, a to je trend rehabilitacije četništva i zapravo nikad napuštene Šešeljeve ideologije o formiranju Velike Srbije.  "Mnoge je iznenadio ovako teški incident, a poglavito paljenje hrvatske zastave, te luđačko gaženje po hrvatskom grbu, što nas je ponovno podsjetilo na 1991., kao da je Hrvatska kriva za sve nevolje naših susjeda. A oni su i priznanje Kosova iskoristili da nam se koliko-toliko osvete za poraz u Domovinskome ratu, pa stoga i ne začuđuje izjava vođe najjače srpske stranke, radikala Tomislava Nikolića, koji je upozorio Hrvatsku da će priznanjem Kosova otvoriti pitanje vlastitih teritorija naseljenih Srbima. "Hrvatska koja ne poštuje srpske granice, ne može očekivati da će Srbija poštovati hrvatske granice. Hrvatska, koja je protjerala stotine tisuća Srba može samo misliti da je riješila problem teritorija koje naseljavaju Srbi. Ne. Povratkom Srba u krajeve u kojima su živjeli, u kuće koje su sami izgradili, otvara se problem Hrvatske, zato što će Srbi tada tražiti ne autonomiju, tražit će državu"- izjavio je Nikolić, koji, kao lutka na koncu, ništa drugo ne radi nego promiče stavove Vojislava Šešelja".
Add a comment        
 

 
Putin i MedvjedevDmitrij Medvjedev je, kao što se i očekivalo, pobijedio na predsjedničkim izborima u Rusiji, osvojivši dvije trećine glasova birača. Medvjedev će na funkciju ruskoga predsjednika stupiti 7. svibnja. On je najavio da će slijediti uspješnu politiku Vladimira Putina, koji namjerava preuzeti mjesto premijera. Ako nejasnosti oko ishoda ruskih izbora nije bilo, postizborno razdoblje prepuno je intriga, a glavna je kako će se razvijati odnosi između novog predsjednika i Putina koji je već ranije potvrdio da želi ostati u vrhu državne vlasti i političku karijeru nastaviti kao predsjednik vlade. Da odnosi Putina i Medvjedeva stupaju na sklizak teren potvrdilo je već prvo njihovo pojavljivanje nakon objave izbornih rezultata. Masa je na Crvenom trgu skandirala Putinu, a ne novoizabranom predsjedniku Medvjedevu. No, ostavimo mišljenja analitićara koji procjenjuju kako rusko «dvovlašće» ne će moći biti dugoga vijeka i pogledajmo kakvu je gospodarsku situaciju iza sebe Putin u «nasljedstvo» ostavio novome ruskom predsjedniku. Katastrofalna se «krvna slika» Rusije koja je iza vladavine Borisa Jeljcina i privatizacije koja je zemlju bacila na koljena u 8 godina Putinova predsjedničkog staža toliko popravila, da o Rusiji danas možemo govoriti kao o stabilnoj i financijski moćnoj državi koja i u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima ponovno postaje sve aktivniji "igrač".(mmb)
Add a comment        
 

 
BushPredsjednik Bush mogao bi biti drugi američki predsjednik koji dolazi u našu zemlju od međunarodnoga priznanja 1992.i dolaska Billa Clintona kojeg je ugostio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u siječnju 1996., kad se američki predsjednik vraćao iz Tuzle gdje je posjetio svoje vojnike koji su tada boravili u Bosni. I mogući Bushev posjet Zagrebu početkom travnja neće biti isključivo zbog Hrvatske, nego će se dogoditi nakon njegova posjeta summitu NATO-a u Bukureštu. Kako više nema prepreka da Hrvatska dobije pozivnicu za NATO savez, pa bi upravo u Bukureštu, gdje će boraviti i hrvatski državnički vrh, trebalo biti ostvareno ono što je u Bijeloj kući u studenome 2006. George Bush najavio premijeru Sanaderu, o tome da će posjetiti Hrvatsku. No, možda i najvažniji razlog zbog kojeg bi Bush pristao na posjet Zagrebu je činjenica da je pred američkom vojnom industrijom mogućnost unosnog ugovora s Hrvatskom koja za ulazak u NATO mora obnoviti vojnu opremu svojih oružanih snaga, kupiti nove borbene zrakoplove i oružje, a zato je i predvidjela oko 8 milijardi kuna, što je i u okvirima svjetske trgovine značajan iznos.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatsko slovoIz Hrvatskoga slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o nejasnim i nedosljednim kriterijima prema kojima Povjerenstvo za kulturu Poglavarstva grada Zagreba odlučuje o raspodjeli sredstava kojima, među ostalim tiskovinama, podupire i tjednik za kulturu Hrvatsko slovo. "Poštovani čitatelji, ne znam spada li Urednički komentar u kulturu ili u nekulturu, no osjećam dužnost izvijestiti vas o jednoj činjenici, a je li ona kulturna ili nekulturna, procijenite sami. Povjerenstvo za kulturu Poglavarstva grada Zagreba odlučilo je u 2008. godini poduprijeti jedini hrvatski tjednik za kulturu, Hrvatsko slovo, iznosom od 105.000 kuna. List, naime, „izlazi svakog petka“, „Godina izlaženja XIII“, te k tomu „u jednom dijelu donosi napise o kulturi – o kazalištu, filmu, glazbi, književnosti, te objavljuje književna djela i prijevode“. A što donosi u drugim „dijelovima“, obrazloženje ne navodi.  Ono što ideološke naočale ne vide kao „kulturu“ u Hrvatskom slovu spada u nerazdvojivi temelj, svrhu i smisao izlaženja. Zato se godišnja potpora Hrvatskom slovu svodi na 105.000, a Zarezu i Vijencu na 280.000. Uvidom u sva tri lista može se utvrditi nelogičnost počinjene nepravde. Hrvatsko slovo izlazi svakoga petka u godini, dok izdašnije poduprti izlaze dvotjedno. Nije valjda da bi Hrvatsko slovo pravednije prošlo u zagrebačkoj kulturnoj politici kad bi izlazilo svakog drugog petka ili kad bi kopiralo uređivačku politiku izdašnije sufinanciranih listova!?"
Add a comment        
 

 
SrbijaSrbijanski premijer Vojislav Koštunica prije nekoliko dana podržao je studentske prosvjede u Kosovskoj Mitrovici, te prosvjednicima poručio da se Srbija nikad ne će odreći Kosova, čije je "otimanje" nazvao gorim od Hitlerova zauzimanja Sudetskog područja 1938. godine. Ako Koštunica nastavi ovakvim intenzitetom davati službenu podršku građanskim neredima nestabilnost će u Srbiji vjerojatno i dalje rasti. Sve što se sada u Republici Srbiji (ali i na području Republike Srpske) događa proizlazi iz planova, programa i ideja srpskih radikala, koji trenutno zasigurno igraju značajnu ulogu na srbijanskoj političko sceni, iako njihov predsjednik stranke sjedi u Haagu, a veliki «demokrat» Tadić «smiruje» strasti.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarPisali smo na Portalu o vandalskom napadu petnaestorice mladića srpske nacionalnosti koji se prije dvadesetak dana odigrao iza ponoći na Učenički dom u Borovom naselju u Vukovaru, a koji je rezultirao tek izjavama policije o tome kako su motivi napada "istražuju" (Vjetar u krila srpskim "herojima") - i ponekom sporadičnom izjavom političara kojoj mediji nisu pridali veću pažnju. Pisali smo također i o strahu tamošnjega stanovništva albanskoga podrijetla, koje posljednjih dana živi u opravdanome strahu za vlastitu sigurnost i imovinu, ugrožene opetovanim napadima, ponovno od strane vukovarskih Srba (Zataškavanje niza incidenata rezultiralo najavom prosvjeda navijača u Vukovaru). Upravo zbog neadekvatnog angažmana policije koja u ni u jednom od spomenutih slučaja nije reagirala na zadovoljavajući način i zaštitila sigurnost građana, istražila incidente, otkrila počinitelje i označila njihove motive, kao i zbog pomanjkanja bilo kakve jasne političke osude svih tih teških incidenata na nacionalnoj bazi, ove nedjelje u Vukovaru održavan je miran prosvjed navijačkih skupina iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
Ned, 20-09-2020, 20:03:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.