Bandić i Josipović27. prosinca 2009. održan je 1. krug predsjedničkih izbora u RH. Na izbore je izašao izrazito nizak postotak birača, njih 45% što je čak 8% manje no što je bio slučaj na predsjedničkim izborima 2005. godine. 28. prosinca u 12,00 sati Državno izborno povjerenstvo objavilo je službene rezultate prema kojima su dr. Ivo Josipović s osvojenih 32,42% i Milan Bandić s osvojenih 14,83% glasova izborili ulazak u 2. krug, koji će se održati 10. siječnja 2010 godine. Što se preostalih kandidata tiče, prije samog navođenja postotaka glasova koje je pojedinačno svaki od njih dobio valja napomenuti kako niti mediji, a ni samo Državno izborno povjerenstvo čak ni na dan izbora nisu ispunili osnovni kriterij obavještavanja javnosti – mediji stavljajući naglasak sustavno na 5-6 favoriziranih kandidata, a DIP na način da su pri prvom izvještavanju javnosti pročitali samo rezultate prve četvorice, dok se ostale potpuno ignoriralo.(mmb)

Add a comment        
 

 

mons. Mile BogovićNa Badnjak HTV je prenosio ponoćku iz gospićko-senjske biskupije, iz Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću. Svečanu misu predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović, član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. "Ima li taj čovjek priliku danas reći što misli, kako bi društvo trebalo izgledati u vjerskom i nacionalnom smislu? Jedna mu se prilika nudi ovih dana. To su predsjednički izbori. Valja reći da i danas takav čovjek ima najrazvijeniji osjećaj za istinu i pravdu. Toga čovjeka zove Bog i Crkva, zovu ga naši biskupi preko svoje poruke, zovem ga i ja noćas da iziđe na izbore i dade svoj glas jednome od dvanaestorice. Istina je da nijedan od te dvanaestorice nije ni Petar ni Juda, ali je istina da nisu svi jednaki. Ne smijemo prepustiti medijima da odrade mjesto naroda tu ulogu; ne smijemo prepustiti ni onima izvana da to učine, niti onima unutra koji spremno izvršavaju njihove naloge, bez obzira što naš „pastir“ misli."

Add a comment        
 

 

HRTJučer, 22. prosinca 2009., hrvatska javna televizija, HTV, na svom prvom programu emitirala je posljednje sučeljavanje dvanaestorice predsjedničkih kandidata prije izbora. Kako je to izgledalo? Baš kao što je i hrvatska svakodnevnica. Pokazalo se koji su centri stvarne moći u Hrvatskoj i koliko su moćni, koliki su razmjeri korupcije u Hrvatskoj, i koliko je besramno izgovorena laž postala instrument uspjeha u hrvatskoj politici, ukratko, koliko je pokvarenost ovladala Hrvatskom. Toliko smo već puta pomislili da su i HTV i “vodeći” predsjednički kandidati dosegnuli dno dna, da to ovaj put ne ćemo napisati, nego ćemo samo reći da još nismo imali prilike u tri sata biti izloženi tolikoj količini pokvarenosti, da me upotrijebimo, što bi trebali, neku težu riječ.(djl)

Add a comment        
 

 

Slaven BarišićS Portala Hrvati Amac donosimo razgovor s akademikom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća Slavenom Barišićem. U razgovoru akademik Barišić govori o HAZU, predsjedničkim izborima i ulozi medija u predizbornoj kampanji. "Kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u zemlji Akademija ima određenu institucionalnu moć, i mimo ugleda pojedinaca koji je čine. Ta bi savjetodavna moć dolazila do izražaja kada bi je vlasti konzultirale, kao što je običaj u razvijenim zemljama, poglavito u znanosti, umjetnosti i uz njih vezanim ključnim razvojnim pitanjima. No, današnji hrvatski političari sve znaju sami, pa donose katastrofalne političke odluke koje povremeno pokušavaju zamotati u stručni celofan, slikajući se uz Akademiju. Ako se pak dogodi da se u Akademiji artikuliraju neka kritična razmišljanja, nastoji se da takva razmišljanja iz nje ne izađu. Tome svesrdno doprinose mediji, uključujući HRT, koji Akademiju, a posebno neke akademike, već godinama drže u potpunoj medijskoj izolaciji."

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanS Portala Hrvati Amac donosimo treći po redu članak u kojem se iznosi ocjena predizbornih programa predsjedničkih kandidata, ovoga puta prof. dr. Miroslava Tuđmana." Postavlja se pitanje zbog čega samo Tuđman govori na ovaj način našoj žalosnoj sadašnjosti? Zašto samo on na ovaj način spominje podjele i to bez uvijanja i to upravo one podjele koje nam nanose najviše štete dok drugi o njima samo gromoglasno šute? Ili drugi primjer: "Iseljena Hrvatska" javlja se u nekoliko predizbornih programa. Budući bi komparativna analiza svih slučajeva premašila podnošljiv obujam teksta predlažemo zainteresiranima da pročitaju osmi paragraf Vidoševićevog te jedan od ‘ostalih prioriteta' u djelovanju Milana Bandića ("Povratak korijenima hrvatskih iseljenika") te usporede ove tekstove s drugom točkom Tuđmanova programa "(Vrijeme je da obnovimo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske")."

Add a comment        
 

 

RHIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o temi Ustavnih promjena, njihovim reperkusijama na hrvatsku stvarnost i činjenici kome će iste najviše pogodovati i zašto. "Ako se promjene Ustava donose zbog članstva u EU, onda je nejasno tko to od vanjskih čimbenika sili Hrvatsku da u izvorišne osnove Ustava ugura, recimo, još dvije nacionalne manjine – kako to predlaže pozicija, odnosno sve nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj – što predlaže oporba. Pozicija predlaže da se u Ustav ugrade slovenska i bošnjačka nacionalna manjina, dok oporba smatra da je preambula Ustava zapravo upisnik nacionalnih manjina nalik onom Poljoprivrednom upisniku temeljem kojega se određuju poticaji. Pritom se ni jedni ni drugi ne pozivaju na slične primjere u članicama EU. A kako bi se i mogli, kad takvo što nigdje ne postoji. U Sloveniji prema popisu iz 2002. službeno živi nešto više od 35.000 Hrvata, iako je taj broj u realnom vremenu najmanje duplo veći. Tamošnji Hrvati nemaju status nacionalne manjine, niti su navedeni u slovenskom ustavu. U Hrvatskoj živi nešto više od 13.000 Slovenaca."

Add a comment        
 

 

VećinaŠtovani, obraćam Vam se kao jedan od osnivača HDZ-a početkom 1990. godine, u svojoj lokalnoj sredini (gdje je to tada bilo veoma teško i opasno po život, a radilo se u ilegali), kao dragovoljac Domovinskog rata, kao hrvatski domoljub i idealist koji je jedva dočekao uspostavu jedine nam domovine Hrvatske i kao jedan od vas iz 80%-tne hrvatske ušutkane i marginalizirane većine. Dragi prijatelji, ponovno se nalazimo pred povijesnim ispitom i pred možda, najvažnijim, ako ne i sudbonosnim po hrvatsku samu opstojnost, predsjedničkim izborima.Nakon „podvučene crte“ desetogodišnje Račan-Mesićeve vladavine gdje smo stigli? Danas, uz svekoliku pomoć inozemnih protivnika naše samostalnosti i potpuno kontroliranih i dirigiranih protu-hrvatskih medija, Hrvatskom upravljaju oni koji Hrvatsku nikada nisu htjeli niti voljeli, oni koji se nikada nisu pomirili sa ostvarenjem našeg tisućljetnog sna i stvaranjem hrvatske države. Radi se o manjini od samo 20-ak %, ali s druge strane i o jako dobro „raspoređenim“ ljudima.(D.Šepl)

Add a comment        
 

 

Dubravko JelčićS Portala Hrvati Amac prenosimo razgovor s akademikom Dubravkom Jelčićem u kojem član naše udruge između ostaloga govori o HAZU, predsjedničkim izborima i ulozi medija u predizbornoj kampanji. "Recite mi jednu parlamentarnu stranku koja u svojim unutarnjim odnosima njeguje demokratsku praksu? Ja je ne znam. Kako onda mogu pristati uz njihova kandiata, to god to bio, kad dolazi iz takve sredine? Preostaju nam dakle samo neovisni, izvanstranački kandidati. Neki od njih zaslužuju simpatije, pogotovo ako nisu disidenti svojih stranaka, ali ništa više od simpatije. Profesor Tuđman ima prednost i pred njima: on se razlikuje od njih po tome što je svoj program sveo na bitno, artikulirao ga smireno, jezgrovito, bez demagoških gesta i fraza, kao što i priliči intelektualcu visokog ranga svjesnog svoje odgovornosti, koja se temelji na uvjerenju da predsjednik Republike nije cirkusant nego reprezentant svoga naroda i svoje države, simbol njihove samosvijesti, njihova ponosa i dostojanstva."

Add a comment        
 

 

Jadranka KosorJoš nije ni kraj godine, a Ivo Sanader našao se nakon što se neposredno prije zadnjeg sabora HDZ-a povukao iz politike pod velikim pritiskom. Pritisak je očigledno toliki, da se odlučio tijekom obilježavanja 10. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pojaviti u javnosti, odnosno obišao je zajedno s HDZ-ovim izaslanstvom grob Franje Tuđmana, te je nazočio misi u zagrebačkoj katedrali. Kako se današnje upravljačke strukture sjete Franje Tuđmana samo kada se približe izbori ili kada je situacija posebno politički teška, nema sumnje kako je i zadnje pojavljivanje Ive Sanadera u javnosti politički motivirano. Na reakcije o možebitnom povratku Ive Sanadera u politiku nije dugo trebalo čekati, a one su u pravilu negativne. Dobar primjer u tom smislu komentar je Večernjakovog kolumniste Milana Ivkošića koji je otvoreno pozvao Jadranku Kosor na izbacivanje počasnog predsjednika HDZ-a iz stranke. Jedino što se može postaviti pitanje po čemu bi HDZ sa ili bez Ive Sanadera kao počasnog predsjednika bio bolji? Promjenu u politici i povratak na prvobitna državotvorna načela HDZ-a od kada je Jadranka Kosor na vlasti mi nismo uspjeli vidjeli.(mm)

Ned, 18-04-2021, 22:28:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.