BandićKako piše Jutarnji list «Devet arhitekata zaposlenih u zagrebačkom gradskom Zavodu za planiranje, koji su se u studenom prošle godine odbili potpisati na završnu verziju Generalnog urbanističkog plana, ucijenjeni su od svojih šefova premještajem na niže radno mjesto ako ne stave svoj potpis na kontroverzni GUP». Na kraju je šestero od njih, od kojih su neki i pred mirovinom, u strahu od gubitka posla GUP ipak potpisali, dok su Niko Gamulin, Borislav Doklestić i Irena Matković to ipak odbili učiniti pa čak i pod cijenu eventualnog otkaza ili degradacije na niža ili nikakva radna mjesta. Što će biti sa stručnjacima koji su odbili staviti svoj potpis na projekt iza kojega ne žele stajati ostaje za vidjeti, no iz svega navedenoga jasno je na koji se način u gradu Zagrebu odvijaju veliki poslovi u dijelu u kojemu bi trebala odlučivati struka, a ne politika ili interesni i financijski lobiji. Ovakav sramotni prikaz doslovnog pokapanja struke ucjenama najbolje pokazuje na kojoj je razini i stupnju demokratskoga i civilizacijskoga razvoja hrvatsko društvo i ljudi koji su izabrani kako bi osigurali razvoj i prosperitet Republike Hrvatske, odnosno Grada Zagreba. Slučaj jasno pokazuje da je Bandiću, kao i mnogim drugim «Bandićima» širom Lijepe Naše glavni interes zadovoljiti vlastite prioritete i ambicije, a o općim, društvenim, interesima za koje su dobili mandat na izborima neka razmišljaju - drugi.(mmb)
Add a comment        
 

 
Bolonjski procesS obzirom na činjenicu da je Hrvatska u sklopu pregovora za ulazak u EU potpisala Bolonjsku deklaraciju na Rektorskoj konferenciji 2001. u Pragu, nakon toga Bolonjski proces postao je obvezan i u Lijepoj Našoj. Koje su to novosti koje nam ta, moglo bi se reći reforma školstva u konkretnom smislu donosi i da li su stvari baš onako idealne kakvima nam se stalno pokušavaju prikazati? Trenutna situacija mogla bi se okarakterizirati na način da jedino privatne Visoke škole u Hrvatskoj trenutno provode «Bolonju» u potpunosti, pa se nekakav konkretni efekt najbolje može vidjeti upravo iz njihova primjera. A ono što se vidi i nije baš obećavajuće. Svjesni smo da svaka prilagodba zahtjeva protek određenog vremena i da su pritom počinjene greške u koracima sasvim normalna i uobičajena stvar, no činjenica je da na državnim fakultetima diljem Lijepe Naše trenutno vlada kaos, od kojega najmanje koristi svakako imaju studenti. Krivnja dakako nije ni na profesorima, većina kojih se svoj posao trudi obavljati u znatno promijenjenim uvjetima, no s neosiguranom odgovarajućom podlogom u smislu logističke podrške bez koje je ostvarenje ovakvih programa u postojećim materijalnim uvjetima zaista, čista utopija. Europski trend također pokazuje da se ponovno pokušava pronaći neko novo rješenje. No, kako sada stvari stoje, ljudi u Hrvatskoj koji bi trebali odlučivati o tim nadasve značajnim pitanjima još uvijek su u fazi bezrezervnog oduševljenja sa svime što je u jednom trenutku (pogrešnog) došlo iz Europe.(mmb)
Add a comment        
 

 
karta hr-sloSlovensko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je u diplomatsku cirkulaciju svoj neslužbeni dokument (non-paper) kojim odgovara na tvrdnje iz hrvatskog "non-papera" o ZERP-u, javili su u utorak na večer RTV Slovenija i dnevnik "Delo". Kako je u središnjem Dnevniku javila Slovenska televizija, slovenski "non-paper" ističe hrvatsku obavezu poštivanja sporazum o neprimjeni ZERP-a na članice EU-a iz 2004. godine, te ukazuje na "nevjerodostojnost" hrvatske strane. Po svemu sudeći, izgleda da se hrvatsko-slovenska trakavica nastavlja te da ni jedna ni druga strana zasada nema namjeru popustiti. U svakom slučaju, i bez obzira na moguću pozadinu cijele priče, ugodna je promjena gledati hrvatske političare kako se barem po jednom pitanju ponašaju onako kako se od njih očekuje da vode ovu državu i rješavaju njene probleme čuvajući i brinući pritom i o zaštiti nacionalnih interesa. Činjenica je isto tako, da je Slovenija pokazala kakav je zapravo susjed čim je došla na poziciju na kojoj ima (ili misli da ima) nešto malo utjecaja - toliko o dobrosusjedskim odnosima. Upoznavanje hrvatske javnosti s do sada skrivanom činjenicom o slovenskom blokiraju pregovora Hrvatske i EU-a samo je doprinos rasvjetljavanju cijelog slučaja. Slovenija Hrvatskoj podmeće klipove već dugi niz godina, vrijeme je naravno da se to glasno kaže - samo tako će to napokon čuti i drugi.(mmb)
Add a comment        
 

 
EUNazočnost Vladimira Drobnjak u HDZ-u pobudila je znatiželju novinara jer je za glavnog pregovarača izabran kao nestranačka osoba. No, on je objasnio da je povremeni gost i u drugim stranačkim središnjicama, poput SDP-a i HSS-a, jer smatra da ljudi koji donose odluke moraju znati pravo stanje stvari. A pravo je stanje stvari takvo da hrvatski pregovori s EU nisu blokirani, nego su od 2006. zakočena tri poglavlja. Zašto već dvije godine domaća javnost nema informaciju o slovenskoj blokadi? Drobnjak objašnjava da je to zbog toga jer se diplomatskim aktivnostima, koje podrazumijevaju diskreciju, nastoji riješiti problem. Ta je zemlja, kaže, ostala osamljena i ostale članice EU trude se uvjeriti je da treba omogućiti otvaranje pregovora o spornim poglavljima kaže Drobnjak.(mmb)
Add a comment        
 

 
NeretvaIz Vjesnika donosimo pismo čitatelja Dinka Pense koji se osvrnuo na krajnje ozbiljan problem s projektom o kojem smo već pisali na portalu - "Gornji horizonti". Radi se o projektu koji bi mogao od bogate doline ušća Neretve, koja se ističe kako ljepotom tako i plodnošću zemlje, napraviti slanu pustinju. "Ušće Neretve polako se povlači, more ga osvaja sve više. Tamo gdje su se lovile jegulje, sve češće se hvataju lignje. Uzrok tome je početak ostvarenja projekta »Gornji horizonti« srpskog dijela BiH, kojim se vode iz sliva Neretve kanalom skreću prema sustavu od sedam hidroelektrana i završavaju u slivu Trebišnjice. Hrvatska je prošlog ljeta najavila proglašenje doline Neretve parkom prirode kako bi se spriječilo skretanje vode i velika katastrofa, ali se danas o tome sve manje govori."
Add a comment        
 

 
SrbijaGotovo u svim izvještajima zapadnih medija o izborima u Srbiji ističe se kako je u Srbiji demokratska opcija pobijedila radikalnu, a ovo pojednostavljenje prisutno je naravno i u hrvatskom tisku. The New York Times, primjerice, piše kako je Europa odahnula u smislu pobjede Tadićeve pro-zapadne naspram Nikolićeve ekstremno radikalne opcije na predsjedničkim izborima u Srbiji, a svega nekoliko dana prije potencijalno eksplozivne deklaracije o nezavisnosti Kosova. List smatra kako upravo činjenica da je pobijedila zapadna opcija na čelu sa Borisom Tadićem daje za nadu očekivati kako ipak ne će doći do nasilnih reakcija u Srbiji vezano uz proglašenje nezavisnosti Kosova. No, za početak, nitko nije očekivao da će na Balkanu planuti novi rat ako pobjedi Nikolićeva radikalna opcija. On i njemu bliži premijer Koštunica svojim bi postupcima vjerojatno malo zaoštrili odnose, uostalom, najavljivali su i ulične demonstracije. No, i Tadić i Nikolić se protive uspostavi nezavisnosti Kosova, samo što je Tadić protiv bilo kakve uporabe sile i želi sačuvati što bliže veze i bolje odnose sa Amerikom i Europskom unijom. Uostalom, od rata iz 1998-99. godine, Kosovom na kojem prevladava albansko stanovništvo upravljaju UN i NATO - a njih se baš ne dira, koliko mi znamo.(mmb)
Add a comment        
 

 
JelavićNa konferenciji za novinare, koja je povodom slučaja Jagodnjak u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća u četvrtak 31. siječnja 2008. roditelji djece kojoj je onemogućeno pohađanje nastave na hrvatskom jeziku između ostaloga su dali na uvid i pismo Pravobraniteljice za djecu, upućeno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 15. siječnja 2008. godine. Kao što smo najavili, ovo pismo na portalu prenosimo u cijelosti. Izdvajamo:  "Potaknuti nemilim događajima oko organiziranja rada Osnovne škole Jagodnjak, u kojem je sukob odraslih potisnuo primarni cilj rada Škole, a to je odgoj i obrazovanje djece i njihovo ostvarivanje ustavnog prava na obvezno osnovno školovanje, sukladno članku 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 96/03) koristimo priliku podsjetiti Vas na odredbe članka 29. Konvencije o pravima djeteta kojima je Republika Hrvatska preuzela obvezu obrazovanje djeteta. S tim u vezi, uvažavajući informacije kojima raspolažemo o organizaciji rada OŠ Jagodnjak i postupanju nadležnih, ljubazno Vas molimo da nas sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 96/03) izvijestite o svim poduzetim mjerama u zaštiti prava sve djece na ostvarivanje ustavnog prava na osnovno obrazovanje u OŠ Jagodnjak. Također Vas molimo da u okviru svojih nadležnosti i u odnosu na ove dvije konkretne prijave povrede prava djece, provjerite navode gospodina Urtajla i navode gospode Predmerski o neprimjerenom i nepedagoškom ponašanju gospodina Milovana Ležaja prema djeci te nas izvijestite o svim relevantnim okolnostima vezanim za prijavljene slučajeve, kao i o Vašim poduzetim aktivnostima."
Add a comment        
 

 
TadićNe želimo nikome zlo, hoćemo mir i suradnju u regiji, ali hoćemo da se uvažava Srbija, njen narod i svi narodi koji u Srbiji žive, kazao je pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji Boris Tadić. Dodao je kako je njegova pobjeda podrška ljudima na Kosovu, kao i da je spreman na otvaranje Srbije svijetu i da očekuje za Srbiju mjesto u Europskoj uniji. Na temelju 95 posto obrađenih biračkih mjesta u Srbiji Tadić je osvojio 50,5, a Nikolić 47,78 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, priopćila je srbijanska Republička izborna komisija. Tomislav Nikolić, na konferenciji za novinare, priznao je poraz te suparniku čestitao na pobjedi. Pozvao je Rusiju da nastavi podržavati Srbiju, a EU da ju prestane ucjenjivati. Unatoč činjenici da je izborna pobjeda «demokrata» Tadića svakako prihvatljivija od one reformiranog četnika i Šešeljevca Tomislava Nikolića, konačna razlika od samo 100 000 glasova stvara najjasniju sliku o trenutnom stanju političke svijesti u Srbiji. Iako razlike između te dvojice protukandidata naravno postoje, one se realno najviše odnose na samu retoriku i način na koji se svaki od njih obraćao svojim potencijalnim biračima. Ako po strani ostavimo izborne parole o odnosu Srbije i EU, može se primjetiti kako i jedan i drugi zapravo čvrsto zastupaju politiku zaštite srpskih nacionalnih interesa, samo što to Tadić za razliku od Nikolića čini uglađenije, «u rukavicama», no ciljevi su im gotovo identični. Zato, ako pogledamo malo što kaže statistika, lako možemo zaključiti da ona govori iznimno u prilog radikalima.(mmb)
Add a comment        
 

 
Republika IslandFran Višnjar izvukao je u komentaru u Vjesniku efektan primjer kako se male država mogu nositi i s velikima ako se države svojih principa i međunarodnog prava. Tako Višnjar piše o malom Islandu bez ratnih brodova kojeg britanska mornarica nije uspjela zaplašiti kada je proširio gospodarsku zonu na 200 milja: "Na Islandu tradicionalno vladaju vrlo uspješne koalicije. Dogovor o raspodjeli ministarstava gotovo je svetinja, a rezolucije i zakoni doneseni u parlamentu nikad se ne povlače jer se prethodno temeljito rasprave. Kada je ta institucija proširila gospodarsku zonu na 200 milja, Velika Britanija poslala je svoje razarače da bi dala do znanja tim potomcima Vikinga kako i britanski ribari imaju pravo loviti gdje žele. I Island je odmah podigao cjelokupnu flotu: nenaoružane ribarske brodice (bio je vidljiv samo pokoji harpunski top za lov na kitove okrenut prema Britancima) hrabro su se ispriječile jednoj od najboljih ratnih mornarica svijeta. I islandske tune i bakalari na koncu su ostali samo islandski! ".
Add a comment        
Ned, 9-08-2020, 02:19:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.