Hrvatsko odgovorno društvoDonosimo dopis o 25 zagrebačkih prešućenih grobišta koji je Hrvatsko odgovorno društvo zajedno s prijepisom dokumenata iz svibnja/lipnja 1945. godine uputilo nadležnim službama Grada Zagreba. "Iako postoje točne lokacije grobišta, gradske i državne vlasti po tom pitanju nisu dosada ništa učinile. Deklarativno iskazivanje političke volje čini se da završava na ubiranju političkih poena odlascima na grobišta otkrivena u Sloveniji ili slučajno plugom / bagerom iskopana po Hrvatskoj, no za stvarno pristupanje istraživanju i iskapanju poznatih lokacija grobišta po Hrvatskoj čini se da je politička volja još uvijek u 1945. godini. Zagrebačka grobišta dokumentirana od strane komunističkih vlasti test su za hrvatske političke vlasti i nadležne službe, da pokažu i dokažu je li došlo i do kakvih pomaka u smjeru konkretnih odluka i odavanja poštovanja žrtvama i njihovim obiteljima".
Add a comment        
 

 
HDZ saborIvan Miklenić u zadnjem uredničkom komentaru u Glasu Koncila dao je vrlo podroban presjek načina na koji funkcioniraju hrvatske političke stranke, s kojim će se sigurno mnogi složiti, naglašavajući: "Posebno je za suvremeno hrvatsko društvo problematično i doslovno pogubno stranačko poslušništvo koje je identično nekadašnjoj tzv. moralno-političkoj podobnosti, a koje donosi povlastice". Kritizirajući stanje, Miklenić poziva prvo katolike u strankama na mijenjanje mentaliteta poslušništva za povlastice, zalažući se za očišćenje hrvatskih stranaka kroz snagu članstva. Ipak, ostaje pitanje može li u situaciji, kada stranačka vodstva sve neposlušnike i kritičare po kratkom postupku izbacuju iz svojih redova, išta promijeniti iznutra ili je bolje osnovati novu stranku na zdravim temeljima i tako pokušati promijeniti stanje u Hrvatskoj. Poučeni dosadašnjim iskustvima, put preko nove stranke, odnosno novih stranaka, koje bi okupile kritičan broj ljudi čini se možda ipak izglednijim za uspjeh, nego čekati da vodeće hrvatske stranke očiste svoje redove same.(mm)
Add a comment        
 

 
nadbiskup Marin SrakićNema sumnje kako je posjet predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Marina Srakića Spomen-području Jasenovac u petak, na Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, povijestan. To je uostalom potvrdio i sam nadbiskup, ali je i podsjetio kako je prije nekoliko godina biskup Antun Škvorčević posjetio Jasenovac i Spomen područje te u crkvi vodio pokornički čin. U nastavku donosimo jasenovačku propovijed nadbiskupa Marina Srakića, u kojoj su između ostaloga istaknute riječi blaženog Alojzija Stepinca iz davne 1943. godine da je logor Jasenovac "sramotna ljaga", a ubojice u njemu "najveća nesreća Hrvatske". Ono što je ostalo ipak pomalo nejasno je zašto je Katolička Crkva čekala gotovo dvadeset godina nakon osamostaljenja za ovaj posjet, što će u nekim krugovima zasigurno biti protumačeno kao da su kritike izbjegavanja posjeta Jasenovcu na najvišoj razini bile opravdane. Naime, dublje razloge ovakvom postupanju propovijed nadbiskupa Marina Srakića nije objasnila, dok je teško očekivati da će se svi sjetiti objašnjenja primjerice iznesenih u prošlogodišnjem pismu hrvatskih redovničkih poglavara. Ostaje činjenica da je i ovaj puta crkveni posjet organiziran izvan službene ceremonije, jer ova provlači apoteozu komunizma, a ne uravnoteženo odavanje počasti stvarno utvrđenim žrtvama Jasenovca, gdje mislimo na one prije i poslije 1945. godine.(mm)
Add a comment        
 

 
Simo DubajićNa Portalu smo u mnogo navrata pisali o partizanskim zločinima u razdoblju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, počinjenima na području Hrvatske. Također, pisali smo i o masovnim grobnicama hrvatskih žrtava «narodnih osloboditelja» koje u susjednoj Sloveniji, baš kao što je to slučaj i u najnovijim primjerou takozvane Hude jame, niču kao gljive poput kiše. Pisali smo i o zločinima koje su partizani u spomenutom razdoblju počinili i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ponajprije o tragičnoj pogibji čak 66 hercegovačkih fratara, od kojih su grobovi njih 36 još i danas nepoznati. Ovih je dana otkrivena i masovna grobnica u Vrgorcu, u kojoj su ostatci 30 – 40 mještana Ljubuškog, žrtve partizanskog zločina iz godine 1945., a otvoreno je i pitanje još neistraženih, a među pukom i franjevcima poznatih stratišta hrvatskoga puka na samom prostoru Ljubuškog. Sve više se govori i o argumentiranim poveznicama između partizanskih zločina na Širokom Brijegu i Kočevskom rogu. Više o ovoj temi, kao i mnoge druge tekstove o partizanskim zločinima nad Hrvatima počinjenim krajem rata i u poraću može se pronaći na internetskim stranicama krvavipleskomunista.blog.hr.(mmb)
Add a comment        
 

 
partizani20. ožujka 2009. predstavnici Počasnog bleiburškog voda, Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Islamske zajednice u Hrvatskoj i Ureda za inozemnu pastvu HBK i BKBiH posjetili su masovnu grobnicu Huda jama. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a potom je u Zagrebu održana tiskovna konferencija s koje donosimo izlaganje dr. Zvonimira Šeparovića objavljeno u Hrvatskom slovu. "Otkriće masovnog zločina Huda Jama kod Barbarinog Rova, nekadašnjeg rudnika ugljena kod Laškog u Sloveniji iznenadilo je nas i svijet samo po bizarnosti i brutalnosti strašnoga zločina i žestine koju su zločinci unijeli u to da se zločin prikrije: rudnički su rov blokirali sa 400 kubika betonskih i drvenih pregrada, te zemljanog materijala. Da se ne sazna, da se ne otkrije. U rov je bačeno krajem svibnja i početkom lipnja 1945. više od sedam tisuća umorenih vojnika i civila. Bez suda i zakona, bez popa i pokopa, bez srama i ponosa. Pobili nedužne, bacili u zajedničke jame, posuli vapnom, ugušili plinom i zatvorili od javnosti, misleći da će izbjeći sudu povijesti."(Z.Šeparović)
Add a comment        
 

 
SanaderIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana u kojem piše o nedavnom službenom posjetu premijera Sanadera Srbiji, te znakovitim izjavama koje je uputio hrvatskim medijima, a iz kojih je lako isčitati kako je Europa predvidjela usku suradnju Hrvatske i Srbije koje će jedino "zajedničkim snagama" dobiti zeleno svjetlo za ulazak u EU. "Nedavnu prošlost nećemo zaboraviti, ali u njoj ne smijemo živjeti. Hrvatska daje punu podršku Srbiji pri ulasku u NATO i EU i ne će se prema Srbiji ponašati kao Slovenija prema Hrvatskoj, jer što Srbiji bude bolje, i nama će biti bolje. Tako glasi prva izjava hrvatskog premijera dr. Ive Sanadera, nakon njegova sastanka sa srbijanskim čelnicima Cvetkovićem i Tadićem, kako je u svom izvješću prenosi Večernji list. Zanimljivo je da su drugi hrvatski mediji zadnji dio citirane Sanaderove rečenice uglavnom nastojali prešutjeti, sakriti ili barem ne naglašavati kako je to učinio Večernjak pa je istaknuo u naslovu. Tako je premijerova misao da će Hrvatskoj biti bolje ako Srbiji bude dobro, zazvučala kao neukusno ulagivanje, nasuprot njegovoj navodnoj aroganciji u razgovoru s Tadićem i Cvetkovićem, kako su primjetili srbijanski mediji."(Z.Vukman)
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanIz Dnevnog Avaza donosimo razgovor s dr. Miroslavom Tuđmanom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nastao tijekom  njegovog upravo završenog posjeta susjednoj BiH.  Za ovaj list Tuđman govori o razlozima kandidature za predsjednika RH, podršci koju očekuje u Hrvatskoj i izvan nje, kao i o mogućim poželjnim smjerovima novog uređenja BiH. "Smatram da bi se trebalo vratiti na Cutileirov plan, koji je bio uvjet za međunarodno priznanje BiH, odnosno načela o ustavnom ustrojstvu BiH u kojima se govori o tri jedinice prema nacionalnom ključu. Iskreno rečeno, ne vidim koje bi drugo rješenje bilo moguće, a da se sva tri naroda osjećaju i konstitutivni i ravnopravni u BiH." Na pitanje u svezi podrške koju ima na predsjedničkim izborima Tuđman je odgovorio: "...Inicijativu da se ja kandidiram pokrenula je jedna grupa hrvatskihakademika, sveučilišnih profesora, generala, veterana Domovinskog ratai gospodarstvenika. Ja sam to puno puta rekao u medijima, ali se prekotoga šutke prelazilo. To je jedan scenarij koji je očekivan. S jednestrane, nastavit će se s tim prešućivanjem, a povremeno će se ići i stezama kako nemam više od jedan ili dva posto glasova."
Add a comment        
 

 
VIII. Izborni sabor Hrvatskog društva političkih zatvorenikaU subotu 28.ožujka 2008. održan je VIII. Izborni sabor Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ) u nazočnosti biskupa mons. dr. Mile Bogovića, HDZ-ovog zastupnika u Hrvatskom saboru dr. Andrije Hebranga, državnog tajnika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimira Golema, gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i drugih gostiju. Za predsjednika je ponovno izabran Alfred Obranić, a za dopredsjednike Jure Knezović, Slavko Meštrović i Marko Grubišić te za članove Vijeća koje bira Sabor Marijan Buconjić, Želimir Crnogorac, Franjo Ivić, Andrija Vučemil i Zorka Zane. Počasnim članovima HDPZ-a proglašeni su biskup mons. dr. Mile Bogović, zbog velikog doprinosa u izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, i dr. Andrija Hebrang, "jer je svojim životom i radom svjedočio ono što govori". U nastavku donosimo izvješće predsjednika HDPZ-a Alfreda Obranića, kao i zaključke koje je skup donio. Podsjećamo kako HDPZ redovito izdaje mjesečnik "Politički zatvorenik", kojeg smo već preporučili našim čitateljima, a internetske stranice Društva su www.hdpz.htnet.hr.(mm)
Add a comment        
 

 
Damir VanđelićO obrazovanim, uspješnim, moralnim braniteljima nema napisa. Jeste li vidjeli medijski istup - uspješan menadžer branitelj, direktor branitelj, znanstvenik branitelj? Niste jer novoj hrvatskoj «eliti» nije prikladno isticati da su ti, danas uspješni, ljudi branili svoju zemlju kada je to trebalo. To je moralna poruka. Jesu li takvi rijetki među vama? Provjerit ćemo. Jedan od naših branitelja pokraj čijeg imena nikada ne piše, hrvatski branitelj je Damir Vanđelić, zagrebački dečko s Pešćenice, student, branitelj, 6 mjeseci zatočenik Glinskog zatvora. Damir Vanđelić ima besprijekoran životopis visoko moralne osobe. Visoko moralna osoba nije dezerter kada mu je zemlja napadnuta. Damir Vanđelić, menadžer, direktor investicija u ADRIS grupi, Direktor tvrtke Abilia koja upravlja svim ulaganima Adris Grupe, Direktor Adria Resortsa, tvrtke koja u portfelju ima najveći turistički kapacitet Hrvatske, Predsjednik Nadzornih odbora tvrtki Cenmar d.d. i Marimirna d.d. koje su najveći hrvatski uzgajivaći orade i brancina. U nastavku donosimo razgovor koji je s njim vodila Marija Slišković. (M.Slišković)
Add a comment        
Ned, 29-11-2020, 11:24:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.