Mesić i BushIz Hrvatskog lista donosimo komentar o promjenama politike predsjednika Stjepana Mesića prema SAD-u kroz posljednjih nekoliko godina. Naime, Mesić je u nekoliko navrata čak i uvredljivim tonovima popraćao određene Busheve poteze, da bi se danas on, kao i njegovi savjetnici ipak primirili i uspješno odradili svoju ulogu odbora za doček prilikom nedavnog Busheva posjeta Hrvatskoj. Izdvajamo: "Najniža točka odnosa SAD i Hrvatske bila je kada je Mesić uz Račanovo i Milanovćevo savjetovanje odbio traženje SAD-a za prelijetanje hrvatskoga teritorija. Tada je Mesić dao skandaloznu i za Sjedinjene Američke Države strašno uvrjedljivu izjavu da on nije američka pudlica koja će izvršavati Bushove zapovijedi. Za Washington su također bili uvrjedljivi Mesićevi argumenti da Sjedinjene Američke Države nemaju odobrenje UN-a za svoje operacije. Američka kritika imala je tada na umu da je Mesić zaboravio u kojim je uvjetima Hrvatska izvela svoje oslobodilačke operacije u zaštićenim područjima UN-a. Bi li, naime, u Vijeću sigurnosti Rusija i Kina digle ruke za takve odluke? I još, predsjednik Mesić je, prema američkim izvorima, zaboravio da se Hrvatska naoružala unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a o embargu".
Add a comment        
 

 
MesićBilo je samo pitanje trenutka kada će se predsjednik Mesić drvljem i kamenjem obrušiti na onih 500.000 kuna dodijeljenih za obilježavanje obljetnice Bleiburga. I nije trebalo dugo čekati. On, koji stalno naglašava potrebu nazivanja svakog zločina pravim imenom možda je ovom prilikom i najdalje otišao u nijekanju razmjera zločina koji su počinjeni neposredno nakon 2. svjetskog rata, iako su po Sloveniji nedavno otvoreno niz masovnih grobnica o čemu su čak i hrvatski mediji opsežno izvijestili. Kako objasniti sljedeću Mesićevu igru riječi: "na Bleiburgu poginulo samo nekoliko ljudi, a najveći broj poginuo je na Križnom putu, ali se obilježava Bleiburg"? Ili tvrdnju kako "treba reći istinu da nijedan poginuli u Jasenovcu nije kriv ni za jednog na Bleiburgu, ali su mnogi na Bleiburgu krivi za mnoge u Jasenovcu".(mmb)
Add a comment        
 

 
BanacKao što su svi mediji izvijestili, predsjedniku HHO-a Ivi Bancu pozlilo je u srijedu tijekom razgovora uživo u eteru Radija Trsat o zbivanjima vezanim uz slučaj Mirjane Pukanić. Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da se proteklih petnaestak godina profesor Banac svoju karijeru izgradio prvenstveno na kritiziranju Tuđmana, načina na koji je vodio državu, opisujući njegovu vlast kao nedemokratsku, i da ne nabrajamo dalje. S druge strane, u vrijeme Tuđmanove vlasti nismo primijetili da je Banca, i osobe iz sličnog političkog okruženja, išta sprečavao po medijima izjavljivati doslovce što ih volja, o bilo kojem političaru uključujući i samog «autoritativnoga» predsjednika Tuđmana. Naravno zato što se kritizirati moglo bez ikakvoga straha da bi se radi toga nekome nešto moglo dogoditi, a upravo je Banac dobar primjer kako se iz toga mogla izvući i korist. Odjednom, u današnjoj Republici Hrvatskoj, koja je napravila «golemi napredak» u ispunjavanju demokratskih i europskih standarda naspram Tuđmanove ere, Ivo Banac zbog jedne «obične» - kako to sadašnji predsjednik običava kazati obiteljske drame - od samog spominjanja jednog od aktera koji je po profesiji novinar doživljava predinfarktno stanje?(mmb)
Add a comment        
 

 
Požeška biskupijaVezano uz Dragu Hedla, jednog od dva kandidata između kojih se trebao birati novinar godine u organizaciji Hrvatskoga novinarskog društva, prenosimo komentar koji je 2006. napisao kolumnist Glasa Slavonije Ivica Šola. U komentaru je Šola opisao podrobnije na koji je način njegovog sugrađanin i kolega novinar izvijestio o temama vezanim uz Požešku biskupiju dva puta u razmaku od 25 godina. Izdvajamo: "Službene crkvene vlasti u Požeškoj biskupiji prošlog tjedna ostale su, najblaže rečeno, šokirane i u nevjerici nakon što ih je osječki novinar Drago Hedl u međunarodnoj javnosti oklevetao, uvukavši ih kao sukrivce za nedavnu antisemitsku neukusnu internetsku "šalu" u Požegi... Valjda ironijom sudbine, ovaj klevetnički napad na Požešku biskupiju u međunarodnoj javnosti dogodio se točno na 25. "obljetnicu" Hedlovog napada na vjernike i kler Požeštine, kada je u vrijeme komunizma objavio u "Glasu Slavonije" članak pod naslovom "Šarada u mozaiku" (3. listopada 1981.), u kojem napada župljane i župnika sela Stražeman jer su na mozaik u Crkvi koji je radio poznati akademski kipar Ante Starčević uvrstili i lik kardinala Stepinca. U spomenutom članku Stepinca se u maniri najneukusnije komunističke propagande naziva "krvnikom među svecima”, a u isti "krvnički" kontekst stavljen je i bl. Ivan Merz (!?) koji je, nota bene, umro još 1928. godine, pa ni teorijski nije mogao imati veze ni s "ustašama ni partizanima".
Add a comment        
 

 
BurzaŠto se zapravo događa na hrvatskoj burzi, pitanje je koje je ovih dana u Lijepoj Našoj jedno od najaktualnijih, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica koliki se postotak građana prije nekog vremena odlučio (i preko svojih mogućnosti) za kupnju dionica. Tako mediji pišu kako je u posljednja tri mjeseca potres na burzi progutao 100 milijardi kuna, a cijena dionica pala je 40 posto. Istodobno, tvrtke na temelju kojih se utvrđuje Crobex u ta tri mjeseca ne bilježe gubitke, već rast dobiti od 20 do 50 posto. U tom će inženjeringu najviše stradati 100.000 malih ulagača koji su se, među ostalim, zahvaljujući i reklamnim kampanjama, uključili u tržište kapitala. Ekonomisti općenito vjeruju da isti čimbenici potiču i ekspanzije i kontrakcije, no dok je faza gospodarskog rasta nešto posve drugo, strah - a to je ono što je nastupilo sada - daleko je učinkovitija sila od euforije. Ako te teze pretočimo u problematiku pada Crobexa, to bi značilo da je stanje na burzi isključivo odraz povjerenja koje investitori gaje prema vrijednosnim papirima i drugim investicijama. Gubitak tog povjerenja uzrokuje padove i to ništa ne može zaustaviti, dok investitori kao cjelina odluče ponovno vjerovati. No, je li tome baš tako ili se u cijelu priču uplela doza financijskoga inženjeringa, kako tvrde mnogi financijski stručnjaci u Hrvatskoj?(mmb)
Add a comment        
 

 
BleiburgJučer je među nekim istaknutim pripadnicima tzv. hrvatske političke ljevice zavladala panika. Nemir u njihovim redovima prouzročila je za sve njih (a i za nas) iznenađujuća odluka predsjedništva Sabora koje je prihvatilo pokroviteljstvo nad obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga i za troškove organizacije odobrilo iznos od 500 tisuća kuna, dok je za iste svrhe spomen-domu Jasenovac dodijeljeno ove godine pet puta manje. A ako ćemo biti optimistični, možda je pokroviteljstvo Sabora nad obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga prva naznaka da se unutar vladajućeg HDZ-a zaključilo kako je došlo vrijeme rasvjetljavanja povijesnih zbivanja. Jasno je kako samo iz Hrvatske može poteći inicijativa kojom bi se stalo na kraj s lažima o Hrvatima kao fašističkom i genocidnom narodu i jugoslavenskom komunističkom pokretu kao pokretu koji je dao najbolje rješenje za reguliranje odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. No, za to jedno pokroviteljstvo ne će biti ni približno dosta, već treba biti nastavljeno punim angažmanom države oko ovih vrlo važnih pitanja.(mmb)
Add a comment        
 

 
Mira GruborNa sudskom procesu protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača jučer je «svjedočila» dotična Mira Grubor, laborantica u kninskoj gradskoj bolnici za vrijeme trajanja Oluje. Njen je iskaz vrvio tolikom količinom laži i nebuloza, da na kraju ni sucu Oriu vjerojatno nije bilo previše jasno «što je pjesnik htio reći». No, uspješno raskrinkavanje svake pojedine svjedokinjine izmišljotine ponovno se mora pripisati odvjetničkom timu obrane, koji od samoga početka procesa pokazuje zavidnu razinu znanja, truda i zalaganja u namjeri da se dokaže prava istina. No, to nam u ovome slučaju nikako ne bi smjelo biti dovoljno. Jer, dotična Mira Grubor danas radi ni manje ni više nego kao policajac na Novom Zelandu, stoga bi nadležna tijela svakako trebala ozbiljno porazmisliti o mogućnosti da se protiv nje pokrene postupak za davanje lažnog iskaza, jer je upravo rijetkost da predstavnik policije tako beskrupulozno laže pred sudom.(mmb)
Add a comment        
 

 
HNDKako stvari stoje, Hrvatsko nas novinarsko društvo ove godine ne će počastiti izborom laureata za najbolji novinarski rad u 2007. godini. Kako izvještavaju mediji, ove je godine za tu «prestižnu» nagradu bilo nominirano svega dvoje kandidata što je također činjenica iz koje bi se dalo izvući puno zaključaka o načinu na koji HND gleda na hrvatsko novinarstvo danas. A ako se u obzir uzme i podatak da je najboljim novinarom za 2006. godinu proglašen HRT-ov perspektivni kadar Mislav Bago, možda bismo HND-u na ovakvom razvoju događaja trebali biti i zahvalni. Jer dotični je Bago sve samo ne neutralan i nepristran novinar, što se uostalom najbolje vidjelo i za vrijeme emisije o rezultatima prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, koju je odradio s tolikom količinom očite pristranosti, da je vjerojatno i njegovim političkim istomišljenicima u određenim trenucima trebalo biti neugodno. A ove je godine uz dugogodišnju kolumnisticu Večernjeg lista Deanu Knežević, bio nominiran i Drago Hedl (Feral Tribune), koji je na kraju od kandidature ipak odustao, jer eto smatra kako se baš što se bar novinarskoga rada tiče u 2007. godini i nije imao čime pohvaliti. Mi odlazimo i korak dalje i postavljamo pitanje, čime se to Hedl i proteklih godina mogao pohvaliti, osim naravno tendencioznim pisanjem i govorom mržnje, kao i angažmanu oko sudskog procesa za koji još ne postoji pravomoćna presuda. (mmb)
Add a comment        
 

 
RHIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se osvrnuo na trenutno postojeće četiri linije zapovjedanja koje egzistiraju u Hrvatskoj: tu je hrvatska linija, zatim paralelna jugoslavenska, haaška i najnovija koja je formirana nedavno kada je hrvatska uz Albaniju dobila pozivnicu za ulazak u NATO. Izdvajamo: "Četvrta, natovska crta zapovijedanja tek se formira. Mogli bismo reći kako je i glede zapovijedanja „stanje složeno“. Ako je suditi po dosadašnjem tijeku hrvatske „tranzicije“ mogla bi nam se dogoditi loša „asimetrična koalicija“ četiri crta zapovijedanja, skrojena po modelu: četiri minus jedan. U koaliciju bi, dakle, ušle sve četiri crte zapovijedanja, koje će potom zaključiti da ona prva crta zapovijedanja više ne postoji (osim u neizbježnom prigodničarenju u povodu obljetnica iz dana ponosa i slave), i proglasiti će, ispod stola, dakako, savez triju crta zapovijedanja. Prvu su jugoslavenska i haaška crta zapovijedanja locirali, uhitili i spremili u ropotarnicu. Hoće li pod svoju kapu staviti i četvrtu? Između jugoslavenske, haaške i natovske u nastajanju, najprihvatljivija je buduća natovska, ali samo u koaliciji s hrvatskom".
Add a comment        
Pet, 3-07-2020, 00:22:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.