nogometIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o fenomenologiji i kulturnoj, ali i povijesno političkoj dimenziji i pozadini nogometa kao sporta, što se najbolje može vidjeti i tijekom aktualnog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj. Izdvajamo: "No zanimljivo je da na takvim natjecanjima kao što su svjetsko ili sada aktualno europsko nogometno prvenstvo, mnoge nacije koje su inače depolitizirane, koje žive u nekoj demokratskoj samodostatnosti lišenoj prevelikih nacionalnih emocija, u ozračju žara i borbi u nogometnim arenama, pokazuju odjednom i neke strasti koje su obojane poviješću, odnosno prošlošću, politikom i nekim rivalitetima koji nisu potekli sa sportskih terena. Neke veće nacije osjećaju se superiornima manjima, „mali“ se podcjenjuju, a „veliki“ ne mogu podnijeti kad od malih izgube. Europa koliko god bila kontinent velike kulture, pod kožom nije imuna od svojih starih atavizama."
Add a comment        
 

 
TitoCitat iz naslova pripada drugu Staljinu, a odnosi se na druga Tita. Ali, iako bi prva asocijacija u vezi s pobijenima bila nekoliko stotina tisuća Hrvata koji su posmicani nakon završetka Drugog svjetskog rata, Staljin izgovarajući svoju rečenicu nije na umu imao njih. Riječ je o likvidaciji najsposobnijih komunista koji su u tadašnjoj hijerarhiji bili iznad Tita pa su mogli preuzeti vođenje KPJ. Kako piše Večernji list, pisane dokumente i dokaze za takvu Titovu partijsku ulogu otkrio je lani u rujnu austrijski povjesničar i psihoanalitičar Silvin Eiletz (79) u Ruskom državnom arhivu za socijalnu i političku povijest (RGASPI) i većinu tih dokumenata objavio u jučer predstavljenoj knjizi “Titove tajnovite godine u Moskvi 1935.-1940.” Dakle, kako pokazuju istraživanja, Tito je i prije no što je došao na vlast bio ubojica. Što znači kako ga je od početka vodila isključivo gola ambicija i želja za vlašću, a sve ostalo bilo je uspješni paravan jedne beskrupulozne ambicije, radi koje je na kraju i stradalo stotine tisuća ljudi.(mmb)
Add a comment        
 

 
Udruga hrvatskih novinara u BiHDonosimo priopćenje Udruge hrvatskih novinara u BiH, povodom odluke Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH da se Prijedlogom zakona o javnom servisu RTV FBiH ne povrjeđuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda. Izdvajamo: "Prema svim međunarodnim poveljama i konvencijama o zaštiti ljudskih prava svaki narod ima pravo na informiranje na vlastitom jeziku. Pa tako i hrvatski kao konstitutivni i suvereni narod prema Ustavu BiH ima pravo na javne medije na hrvatskom jeziku. Pozivamo sve relevantne političke dužnosnike hrvatskog naroda u BiH da ispune preuzete obveze zaštite i unaprjeđenja interesa i prava hrvatskog naroda u BiH. "
Add a comment        
 

 
PupovacIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o teatralnoj i istodobno vrlo učinkovitoj politici "srpskoga tribuna" Milorada Pupovca koji u hrvatskoj javnosti uporno izjednačava krivnju za ono što se dogodilo u Domovinskome ratu i bez ikakvoga suzdržavanja priznaje kako je Srbima u Hrvatskoj matična zemlja Srbija, a Hrvatska samo mjesto gdje, eto, žive. Izdvajamo: "I dok je Pupovcu ostala duboko u sjećanju slika kako "jadni" Srbi u osobnim automobilima i na traktorima bježe iz Hrvatske, iako ih je predsjednik i vojskovođa dr. Franjo Tuđman neprestano pozivao da ostanu jer nema razloga za "egzodus", Pupovac nikada nije rekao kako je vidio hrvatske izbjeglice iz Vukovara, Baranje, Erduta, Iloka i mnogih drugih mjesta kako pred četnicima bježe s plastičnim vrećicama u kojima su strpali cijelu svoju imovinu! Sav taj "zaborav" otišao je tako daleko da se danas sudi i osuđuje hrvatske branitelje za smrt "srpskih civila" koji su u jeku najžešćih sukoba bili na prvim crtama obrane!"
Add a comment        
 

 
Drugi svjetski ratNovinar britanskog The Suna, Brian Flynn, razgovarao je s Milivojem Ašnerom (95), Hrvatom iz Daruvara optuženim za ratne zločine u Požegi u vrijeme Drugog svjetskog rata za kojim je tjeralicu raspisao i Interpol. Županijski sud u Požegi Ašnera tereti za deportaciju stotina Srba, Židova i Roma u logore smrti, optužen je za genocid, zločin protiv čovječnosti i za ratne zločine. Nepotrebno je ulaziti u dublje lamentacije o Ašnerovoj krivnji, jer na kraju krajeva utvrđivanje iste spada u nadležnost suda. No ono o čemu se ipak nekoliko riječi može napisati jesu svakako dvostruki kriteriji. Svaki zločin treba zvati njegovim pravim imenom, no problemi nastaju kada se u tako osjetljivim pitanjima uporno primjenjuju dvostruki kriteriji. I zato, ne bi bilo nikakvih moralnih dvojbi i pitanja u vezi s straživanjem Ašnerove uloge u Drugom svijetskom ratu, bez obzira na činjenicu što se radi o osobi u blago rečeno poznim godinama, jer na kraju krajeva svi ljudi koji su u njemu i sudjelovali, a danas su živi, ne mogu biti mlađi. No opravdano se postavlja pitanje, ako je ovaj 95. godišnjak podložan kaznenom progonu, koliko ima i gdje su svi oni «Ašneri» koji su zločine počinili na onoj drugoj strani, prvenstveno prema hrvatskom narodu. Što je dakle s ubijenim Hrvatima i njihovim krvnicima?(mmb)
Add a comment        
 

 
Jadranka KosorIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji je ovoga puta prokomentirao suradnju Hrvatske sa Haaškim sudom i izjavu Jadranke Kosor kako je hrvatska Vlada dostavila apsolutno sve dokumente koji su se od njih tražili. Izdvajamo: " Istu kvalitetu izjave dao bi prije pedesetak godina i Vladimir Bakarić, da je Tito, glavni tužitelj i sudac, od njega tražio dokumente o „narodnim neprijateljima“ u vlastitim redovima. Od 788 traženih dokumenata, vlada nije isporučila Haagu samo jedan, i to tzv. topničke dnevnike – koji su trebali dokazati prekomjerno granatiranje topova Republike Hrvatske na „regiju Krajina“, jer, sada je to jasno, svjedoci Tužiteljstva su toliko nepouzdani i nevjerodostojni da izazivaju globalni podsmjeh. Sud valjda misli da je operacija Oluja bila vojna vježba u kojoj su birokrati brojali čahure. Sud, dakako, nije zatražio od JNA „topničke dnevnike“ glede granatiranja Vukovara, Dubrovnika, Županje, Gospića, Zadra, Šibenika, Siska, Pakraca, Lipika, Zagreba… jer je JNA branila žrtvu – Jugoslaviju - od agresora – zajedničkog zločinačkog pothvata Hrvatske."
Add a comment        
 

 
Udruga djece poginulih hrvatskih braniteljaDonosimo priopćenje Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, upućeno potpredsjednici Vlade i predstavnicama braniteljskih Udruga grada Zagreba. Izdvajamo: "Povodom najnovijeg incindenta koji se dogodio u Vukovaru(gradu tolerancije, kako ga se želi prikazati od starne vlasti u gradu) a dogodio se na zadnjem danu škole za maturante, gdje je jedan cijeli razred gimnazije u Vukovaru na svojim majicama imao istaknuti veliki znak na prednjoj strani sa 4 ćirilićna slova “s”, a na leđima na istom pismu “gimnazija Vukovar”. To je samo jedna od provokacija toga dana, a jedan u nizu, jer takve provokacije (još i gore) se nažalost događaju u našem “gradu tolerancije” koje nitko od vlasti i policije ne želi sprijećiti, čak ih i prikrivaju, samim tim i odobravaju takvo ponašanje naših sugrađana koji su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu."
Add a comment        
 

 
lutka na koncuPredsjednik Mesić izgleda ne planira uskoro ni na godišnji odmor, a kamoli na političko umirovljenje. Pa iako se njegova predsjednička karijera neumitno približava svome kraju, predsjednik je, tko zna možda i po uzoru na svoga ruskog kolegu Putina, izgleda već izabrao «svog čovjeka» za naslijednika. Njegov izbor jasno pokazuje kako medijske najave o mogućem Mesićevom odmaku od HNS-a i približavanje SDP-u dokazuju onu staru «gdje ima dima ima i vatre». Naime, Mesićev novi čovjek i pouzdanik, navodno je Primorsko-goranski župan Komadina, koji će u listopadu navršiti 50 godina, a po svojim političkim stavovima nesumnjivo odgovara profilu političara kakvog traži Mesić. Komadina je, iako jedan od suosnivača SDP-a iz 1990. godine, na hrvatskoj političkoj sceni uspio ostati čovjek iz sjene. No, tijesna povezanost sa čovjekom koji je u svoja protekla predsjednička mandata za državne interese bio gotovo poguban, na žalost ne obećava mnogo toga ružičastog, pogotovo ako će uskoro na čelu države možda biti nečija lutka na koncu.(mmb)
Add a comment        
 

 
Javna raspravaHrvatska se ovih dana nalazi pred (ne)usvajanjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iako naslov zvuči tako ozbiljno, važno i alarmantno, žalosna je istina da građani o tome ne znaju ama baš ništa. Naš je povlašteni položaj u svemu tome što mi čak znamo da o tome ništa ne znaju ni mnogi saborski zastupnici, koji bi u ime i za račun tih građana trebali dići ili ne dići ruke. Otkud mi to znamo? Jednostavno: mi smo prvi došli u Hrvatski sabor i suočili nekolicinu zastupnika s onim što su dobili na stol te smo na njihovim iznenađenim licima jasno vidjeli da oni taj Zakon nisu pošteno ni prolistali!(I.Relković, HOD)
Add a comment        
Uto, 11-08-2020, 05:17:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.