HomoseksualnostU hrvatskoj je javnosti općenito malo poznata činjenica da je Francuska, kao donedavno predsjedavajuća država EU-je, sastavila Deklaraciju o općoj dekriminalizaciji homoseksualnosti, koju je 10. prosinca 2008. podnijela Glavnoj skupštini UN-a. Francuska je krajem prošle godine, u ime svih zemalja članica EU-a, i službeno predstavila deklaraciju pred Glavnom skupštinom. Deklaracija je dobrovoljna, a ne obvezujuća za članice UN-a, te se o njoj ne će glasovati. Gay aktivisti se nadaju da će deklaracija ipak jednog dana dovesti do rezolucije koja bi bila obvezujuća. Francusku deklaraciju je do sada podržalo, potpisalo i usvojilo 63 zemalja članica UN-a (od ukupno 192). Među njima su države članice EU-je, ali i one koje bi to žarko željele postati, a među kojima su i Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija. No, ono što je posebno zanimljivo, a isto tako široj javnosti zbog kolektivne šutnje najvećih medija gotovo potpuno nepoznato, jest gorljiv angažman Hrvatske na sastanku, koji nije bio dio službene procedure UN-a, zajedno s Francuskom, Nizozemskom, Norveškom, Argentinom, Brazilom i Gabonom, objavila inicijativu za prikupljanje što više potpisa, kako bi se u konačnici deklaracija našla na glasovanju pred Općom skupštinom UN. A o spomenutoj se «hrvatskoj inicijativi» koja bi u svojoj konačnici trebala dovesti do legalizacije istospolnih «brakova» ništa detaljno, glasno ili jasno nije moglo čuti tipično u skladu s načinom na koji hrvatske vladajuće strukture shvaćaju svoje građane.(mmb)
Add a comment        
 

 
HOD i GROZDGrađanske inicijative predvođene Udrugom Glas roditelja za djecu (GROZD) i Hrvatskim odgovornim društvom (HOD) tijekom dvije nedjelje u prosincu, a povodom 60. obljetnice Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, pokrenule su potpisivanje peticije »Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji«. U tako kratkom vremenu, a uz očigledno dobru organizaciju, skupljeno je više od 200.000 potpisa građana, točnije, njih 201 tisuća. Kako je kazao predsjednik HOD-a Ivica Relković, potpisi čitavo vrijeme pristižu, a već su dvostruko nadmašene prognoze organizatora da će se prikupiti sto tisuća potpisa. Potpisivanje peticije podržale su brojne udruge i vjerske zajednice koje djeluju u Republici Hrvatskoj: Evangelička Crkva, Islamska vjerska zajednica, Katolička Crkva, Makedonska pravoslavna Crkva, Reformirana kršćanska kalvinska Crkva, Srpska pravoslavna Crkva, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Savez Evanđeosko pentekostnih crkava i Protestantska reformirana kršćanska crkva. Što se tiče Katoličke Crkve, skupljanje potpisa bilo je organizirano u dvije nedjelje u prosincu iza svetih misa na području cijele Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
biskup mons. dr. Mile BogovićIz "Političkog zatvorenika", mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, i kojeg usput budi rečeno svakom toplo preporučamo, prenosimo opsežan razgovor s biskupom mons. dr. Milom Bogovićem. Na pitanje je li Crkva za vrijeme komunizma bila bliža narodu i čovjeku pojedincu nego danas biskup Bogović je između ostaloga odgovorio: "Danas se može odglumiti po potrebi ne samo kršćanina, nego i pripadnika raznih stranaka i grupacija samo radi toga i samo onda kada to služi osobnom probitku. Ljudi smatraju da i nije potrebno biti vezan jednim životnim stavom. Zavladala je „diktatura relativnosti“. No, postoji većina naroda koji se tom „pogodnosti“ ne žele koristiti, niti sebi taj luksuz mogu priuštiti. To je onaj narod koji je od 1945. pa do 1991. s mnogo teškoća svjedočio svoju pripadnost Crkvi i hrvatskom narodu. To je onaj narod koji i danas dolazi npr. u Vukovar i Udbinu, ne odigrati jednu političku igru ili glumu, nego to osjeća svojom unutarnjom potrebom i nagnućem. On se rado priključi križnom putu od mjesta stradanja na Krbavskom polju, i po kiši i po blatu, prema gradilištu Crkve hrvatskih mučenika, gdje će se uključiti visoki „dužnosnici i dostojanstvenici“. Taj narod treba biti naša prva briga. Tomu se narodu neki političari okreću samo prije izbora (da bi se poslije okrenuli prema Bruxellesu!). Crkva treba biti uvijek s njime i uz njega.".
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanSa stranica portala Biznis.ba donosimo razgovor dr. Miroslava Tuđmana, kandidata za predsjednika Hrvatske koji između ostalog govori o utjecaju mafije na hrvatske političare, vezama predsjednika Mesića kroz financiranje predsjedničke kampanje s osobama iz mafijskih krugova, podsjeća kako je uvjet za međunarodno priznanje BiH bilo usvajanje plana o podjeli BiH na tri etnička kantona.  Trenutno stanje u Hrvatskoj Tuđman objašnjava riječima: "Hrvatska je vlastitim snagama došla do međunarodnog priznanja i vlastitim je snagama oslobodila okupirana područja. Time je hrvatski narod stekao i ponos i samosvijest da može samostalno odlučivati o svojoj sudbini. To je oslobodilo ogromnu nacionalnu energiju koja nije iskorištena za gospodarski napredak i socijalni razvoj. Umjesto da se na tim osnovama gradi put u euroatlantske integracije, Pantovčak i Banski dvori odlučili su Hrvatsku "izručiti" Europskoj uniji, pristajući na niz gospodarskih i političkih ustupaka na račun nacionalnih interesa. Hrvatska se treba uključiti u Europsku uniju kao zajednicu ravnopravnih država. To znači da ne treba i ne smije pristajati na dvostruke kriterije koji joj se nameću."
Add a comment        
 

 
RH i EUIz tjednika Fokus donosimo komentar Domagoja Ante Petrića o fenomenu takozvanog eurorealizma, čija je nerazvijenost jedan od glavnih uzroka nepokretnosti i nedjelotvornosti EU. Također piše i o potrebi jačanja hrvatskog realizma te potrebi razmišljanja o alternativnim gospodarsko-ekonomskim planovima razvoja i održanja države izvan EU, u koju još u dogledno vrijeme ne ćemo ući, ali i izvan Zapadnog Balkana. "Hrvatski realizam zahtjeva da se nakon monotematičnog pričanja o rokovima našeg navodno skorog ulaska u EU, predloži alternativni program političke i gospodarske održivosti izvan te Zajednice ali također i izvan rusko-balkanske alijanse Zapadnoga Balkana. U vremenima pluripolarizma koji se ponovno pojavljuje u današnje vrijeme, nije nemoguće pronači putove opstanka u okviru neovisnosti, pogotovo uzevši u obzir da Hrvatska ima relativno male potrebe za svoju ekonomsku održivost. Njemačka, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Rusija, Kina, Brazil i niz drugih zemalja, gotovo šutke uvađaju protekcijonizam, svojim mega-subvencijama bankarstvu, automobilskoj industriji i drugim djelatnostima krše pravila otvorenih granica i konkurentnosti, EU odgađa sporazum o slobodonoj trgovini sa zemljama Zalijeva, a gotovo svi zaključci do kojih se je došlo na konferenciji G-20 prošloga studenoga u Washingtonu, pali su u vodu."
Add a comment        
 

 
obiteljS vjerskog portala Križ života donosimo razmišljanja svećenika Marija Buljevića na temu Svete obitelji u odnosu na suvremenu obitelj 21. stoljeća, a povodom blagdana Svete obitelji prošle nedjelje. Buljević naglašava kako obitelj nije više na okupu, međusobno imaju različite, češće i oprečne stavove i interese, sve je manje zajedničkih ciljeva, sve češće se brani svatko sam za sebe. "Nema više starijega člana obitelji na čelu stola, pa je iskustvo i mudrost pomaknuta kao suvišna. Zapravo, to nema tko ni primijetiti. Roditelji rade do 16 sati. Na ploči piše poruka što izvaditi iz hladnjaka i zagrijati. Ne piše da se ruča za stolom, pa se s tanjurom ide u naslonjač, pritišće daljinski i gleda Big Brother i slične serije, vješto planirane naslove… usput se mrvi po tepihu, s ispruženim nogama na stolu. Kad dođu roditelji, jedno dijete mora na engleski, drugo na trening. Kad se vrate kući, već je noć. Svi su umorni. Otac obitelji će pogledati vijesti. Da, donijet će i novinu, jer jutros nije uspio sve pročitati. Majka će za sutra pripremiti ručak, čistu odjeću, a kad djeca legnu i ona će kratko pogledati TV novosti. Djeca su pred spavanje poljubila roditelje. Otac ih je pitao kako su, je li sve u redu, a ona su odgovorila: OK. Dovoljno. U nedjelju se Ani ne ide na misu. Dosadno joj je. Više ne pjeva u zboru, ne pjeva više ni Marija, ni Petra."
Add a comment        
 

 
BrodogradnjaOvih dana europski moćnici i hrvatska politika bacaju hrvatsku brodogradnju i ljude koji u toj za Hrvatsku kao pomorsku zemlju s 13 stoljeća tradicije u gradnji brodova rade, doslovce na koljena. Donosimo apel predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr. Zvonimira Šeparovića da se učini sve što je u našoj moći kako do takve katastrofe za hrvatsku državu ne bi došlo. "Brodovi i ljudi, more i pomorci obilježili su cijelu našu povijest. Prvi hrvatski kralj Tomislav, koji je ujedinio Posavsku i Prmorsku Hrvatsku, mogao je, prema zapisu cara Konstantina Porfirogeneta, podići vojsku od sto tisuća pješaka i šezdeset tisuća konjanika, što je vjerojatno bila vojska cijeloga naroda, a uz to opremiti i osamdeset velikih i sto malih lađa. Naši brodovi, naša lađe, ratne i trgovačke, velike i male, branile su našu obali, prenosili dobra svijetom, naši su neustrašivi kapetani plovili sa svojim lađama svim morima svijeta. Držali su se načela Navigare necesse est, vivere non est! U temeljima naše mornarice je umijeće našeg čovjeka da izgradi brod, mali i veliki, drveni i željezni, na vesla, na jedra, na paru i na svaki drugi pogon. Naša je brodogradnja bila treća na svijetu."
Add a comment        
 

 
NovineNije nikakva tajna kako su brojne novine u financijskim teškoćama, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Primjerice, u SAD-u bankrot prijeti četvrtim novinama po broju prodanih primjeraka Los Angeles Timesu, kao i nešto manjem Chicago Tribuneu, a u ozbiljnim financijskim nevoljama je i New York Times. U cijelom svijetu novine su se našle pritisnute Internetom, kojem se mnogi okreću kao izvoru informacija. No, Internet ne može nadomjestiti ozbiljno novinarstvo tako da propadanje novina na svjetskoj razini sigurno nije vijest kojoj bi se trebalo radovati. No, može se reći i da je sama novinarska branša doprinijela ovim procesima, prilagođavajući objektivnost i kritičnost pisanja interesima raznih lobija, što sigurno odbija čitatelje koji su toga sve svjesniji. U potrazi za objektivnošću Internet se onda nameće sam po sebi, no pri tome čovjek dolazi u opasnost da se potpuno izgubi u gomili informacija koje je teško provjeriti, kao i mnoštvu površnih komentara. Ova površnost nije samo problem vezan uz dnevno informiranje, već je često svojstvena i mnogim drugim inicijativama vezanim uz Internet. O socijalnoj mreži Facebook do sada smo na Portalu pisali u kontekstu političkih manipulacija, no vrijedi se i osvrnuti na samu bit Facebooka kao mjesta za virtualno druženje. O tome smo zgodan i dobar tekst našli u mjesečniku Bug posvećenom osobnim računalima.(mm)
Add a comment        
 

 
Ratko MladićNakon četrnaest godina od kraja rata u Bosni i Hercegovini i nakon četrnaest godina nazočnosti stranih vojnih postrojbi na tlu Bosne i Hercegovine glavna poruka koju su nam zapadni čimbenici odaslali je kako se genocid isplati. Naravno, tu poruku treba s najvećim gnušanjem barem u našem, hrvatskom društvu odbaciti i osuditi je, ali će ona ostati i dalje kao politička realnost sa svim dalekosežnim posljedicama. Primjerice, od 200.000 Hrvata prije rata na području Republike Srpske danas živi njih još samo 13.000, a da to nikoga nije zabrinulo u europskim prijestolnicama koje nam se nameću i iznutra i izvana kao uzor modernih i naprednih demokracija. Isto tako, politička činjenica je da oni čimbenici koji su bili odlučujući pri imenovanjima visokih predstavnika u BiH danas guraju Republiku Hrvatsku na Zapadni Balkan, gdje vrijede ta i takva pravila, odnosno gdje su genocid i etničko čišćenje politika i zločin koji se nagrađuju. Svega ovoga hrvatski građani bi trebali biti svjesni kada razmišljaju o tome što nam donosi sutra, jer sutra ne mora biti ni malo ružičasto, usprkos tome što nas dežurne strukture uljuljkuju u famu o sretnoj i osiguranoj budućnosti.(mm)
Add a comment        
Sub, 24-10-2020, 07:37:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.