apatijaZoran Vukman u Hrvatskom slovu piše o sve primjetnijem fenomenu apatije koja je zahvatila hrvatsko društvo u cjelini. Pa iako za takvo stanje evidentno postoji mnogo uzroka, (dovoljno je pogledati samo događaje kroz posljednja dva tjedna), konstatira kako je taj princip izrazito negativan za razvoj društva i zapravo pogoduje prvenstveno onima koji su tu i takvu svijest i stvorili. "Kad se nemoral sije, žanje se nasilje i nered. Čovjek se pred društvenim zlom kojemu se ne čupa korijenje, osjeća nemoćnim i depresivnim. To je činjenica. Ozračje nesigurnosti u jednom društvu najpogubnije je za samopouzdanje i kreativnost vrijednih pojedinaca, usmjerenih ka dobru. Možemo dijagnosticirati kako je stanje loše, pa iz dana u dan i sve gore, ali na tomu se ne smijemo zadržavati kao na nečemu što je okamenjeno i definitivno."(mmb)
Add a comment        
 

 
ubojstvoNenad Piskač u svome je uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu pokušao dati odgovor na pitanje koje je ovih dana u Hrvatskoj čini pitanjem svih pitanja - Tko je i zašto ubio Ivanu Hodak. Naglašava kako je u čitavoj priči po samom načinu egzekucije jasno da je riječ o ubojstvu s porukom, no svi ostali detalji i sama pozadina slučaja još uvijek su, a tako će vjerojatno i ostati, nepoznanica o kojoj je moguće, manje ili više argumentirano nagađati. "Ovo ubojstvo je jedno u nizu nerazjašnjenih. Počinjeno je na klasičan način egzekucije. Onako kako se to radilo od Bleiburga, preko brojnih slovenskih stratišta, preko Jazovki sve do Dakse i Makedonije. Sve su to „neriješeni slučajevi“ s porukom – morali su biti likvidirani da bi Jugoslavija živjela. Danas, međutim, egzekucije za koje nitko nikada nije odgovarao ne rade posebne jedinice Partije. Danas to radi, kako je izjavio premijer hrvatske vlade, „mafija“ i „organizirani kriminal“."(mmb)
Add a comment        
 

 
StanimirovićTihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu piše o nedopustivom načinu na koji su hrvatski mediji i vlast proteklih dana odignorirali više nego alarmantni intervju predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića koji je dao za Novi list. Naime, Stanimirović je, kao jedan od najistaknutijih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj otvoreno bacio maramicu hrvatskoj državi izjavivši bez imalo sustezanja kako mu nije žao što je bio dio krajinske vlade i četničke vlasti za vrijeme Domovinskoga rata i kako bi on to da se prilike ponove, opet isto učinio. Činjenica je to o kojoj ovaj Portal već duže vrijeme piše i na nju upozorava, a sada je, eto i javno izrečena. "Ako za par mjeseci i nakon ovog intervjua Stanimirović ponovno pobijedi u borbi za predsjednika SDSS-a, neće biti dvojbi kakva je to stranka i kakve kadrove okuplja. Zato je jedino utješna činjenica da će urbani Srbi koji su i u ratu mahom ostali kod kuće i danas razaznati koga i kakve likove okuplja SDSS te će svoje glasove dati bilo kome samo ne ovakvom SDSS-u!"(mmb)
Add a comment        
 

 
DokmonovichDNK analizom koja je potvrdila kako je pronađeno truplo u moru kraj Dubrovnika tijelo prije nekoliko tjedana nestale Australke Britt Lapthorne, završena je zajednička akcija hrvatske i australske policije. U posljednjih dvadesetak dana brojne su optužbe, što opravdano, a što neopravdano pljuštale na račun nedjelotvornosti hrvatske policije. No, nakon što je akcija, iako s nesretnim završetkom ipak uspješno okončana, treba reći i kako je pažnju australske javnosti zaokupio i jedan moment u čitavoj priči gotovo nepoznat hrvatskoj javnosti. O čemu je zapravo riječ. Pojedini su australski mediji vrlo kritično komentirali način na koji je akcija provedena, djelomično od strane hrvatske policije, ali se to odnosilo i na australske organe. Takve komentare izazvala je činjenica da je Australija kao policajca za vezu između hrvatskih i australskih organa poslala ni manje ni više nego deklariranog srpskog nacionalista, koji je svoja tvrda stajališta demonstrirao  na više načina. (mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićPrenosimo urednički komentar iz zadnjeg Glasa Koncila u kojem je postavljeno jednostavno pitanje: "Kad Predsjednik u Ludbregu iznosi zahtjev da umirovljeni borci NOB-a moraju biti izjednačeni u pravima s braniteljima Domovinskoga rata, znači li to da Predsjednik zastupa da i borci NOB-a moraju biti spremni poput branitelja na sudovima odgovarati i za eventualno počinjene ratne zločine?".  Odgovor na ovo pitanje se naravno zna, a ovdje izdvajamo još nekoliko misli iz uvoda: "Više događanja i istupa na javnoj sceni otkriva da hrvatsko društvo krajem prvog desetljeća u 21. stoljeću - umjesto da, makar polako, gubi karakteristike društava s komunističkom ideologijom i vlašću svojstvenom do pada Berlinskog zida odnosno demokratskih promjena u istočnoeuropskim zemljama - proživljava dugotrajnu stagnaciju, a na momente i pokušaje vraćanja u 1989. godinu. Posebno je to opipljivo po prevladavajućem mentalitetu, povlasticama, odnosu prema prošlosti te po utjecaju i moći koju je zadržao tzv. kadar iz socijalističkog društva.".
Add a comment        
 

 
Ante GotovinaOvom prilikom prenosimo dva teksta iz Večernjeg lista koji su nam privukli pažnju. Prvi s nadnaslovom "O tome se ne govori", govori o tome kako za novog čelnika Sigurnosno-obavještajne agencije Josipa Buljevića njegovi "suradnici ispaljuju samo superlative". Kao jedna od njegove tri najveće vrijednosti naveden je na prvom mjestu "profesionalizam", riječ koja je od zadnjeg tjedna valjda najčešća riječ kada su osobe iz obavještajnih krugova u pitanju. Inače, člankopisac nije skrivao s čime je Josip Buljević osobito zadužio hrvatski narod i hrvatske građane. Dakle, uspješno je locirao generala Gotovinu na Kanarima, dok je uhićenje i transferiranje ostavljeno španjolskim vlastima čime su izbjegnuti "veći neredi u domovini".(mm)
Add a comment        
 

 
fašizamTelevizija, mediji, važni politički čimbenici zemlje i svijeta zabrinuti su za fašizam koji vlada Hrvatskom. Koliko je stvar zabrinjavajuća i koliko je fašizam u Hrvatskoj izmakao kontroli govori i činjenica da se priprema cijela tv emisija u udarnom terminu državne televizije. Citira se i Ustav RH koji u preambuli govori da smo nastali na antifašizmu. Izostaje podatak što bi danas Hrvatska bila da je uspostavljena granica Virovitica – Karlobag. Mislim da je u tome ključni problem. Da je uspostavljena željena linija Virovitica-Karlobag Hrvatska danas ne bi imala problema s fašizmom. Ona bi bila fašistički pokorena. A to je nešto drugo. Čudno koliko se različito vidi današnja Hrvatska. Kako to da svi ne vidimo ono što žele da vidimo? Kako to da ne vidim da ugrožavamo svijet? Vidim našu nedavnu prošlost. Vidim prijetnju Srbije i JNA. Vidim nas kako hodamo cijelom zemaljskom kuglom i molimo «zaustavite rat u Hrvatskoj».Vidim rat. Vidim tenkove, avione, sirene, bombardiranje, ranjene, ubijene, zatočene, silovane. Vidim ljude s vrećicom, starce, djecu, majke protjerane iz domova. (M.Slišković)
Add a comment        
 

 
HodakoviJutarnji list piše kako je roditeljima ubijene Ivane, Zvonimiru i Ljerki Mintas Hodak tek u utorak navečer dodijeljena zaštita policije, iako je po nekim saznanjima tako nešto trebalo biti učinjeno već po izručenju generala Zagorca. No, ono što zapravo najviše fascinira jesu novinski napisi koji sve češće kako pokojnu Ivanu, tako i njene roditelje bez ikakvih dokaza i stvarnih argumenata stavljaju u kontekst povezanosti s kriminalnim miljeom. Tako se neutješni roditelji osim sa svojom prevelikom boli također moraju nositi i s objedama i insinuacijama najgore vrste, što ne samo da je podlo i nisko već, s obzirom na okolnosti i potpuno odvratno. Ostaje samo pitanje zašto se to radi, iz nečijih interesa ili zato što se već unaprijed zna kako nalogodavac ne će biti pronađen, pa se pljuvanjem po nečijem imenu i ugledu stvara dodatni materijal koji će sljedećih dana vrtoglavo prodavati novine. Činjenica što se to čini amoralno i bez skrupula, očito baš nikoga pretjerano ne brine.(mmb)
Add a comment        
 

 
krizaPrema riječima vodećih ljudi MMF-a, većina razvijenih zemalja svijeta trenutno se nalazi u fazi gospodarske stagnacije ili na rubu recesije, pa bi zakonodavci trebali zauzeti agresivniji stav kako bi se spriječila dublja gospodarska kriza. Dobro je poznata činjenica da kad god se počme izmicati tlo pod nogama velikih sila, najviše nastradaju, poslovično oni mali i slabiji. Male države često postaju žrtve većih, ali i siromašnijih susjeda zavidnih na njihovu uspjehu i željnih otimanja njihove imovine. Iako razmjeri krize koja je pogodila svjetsko tržište kapitala, točnije burze i banke, još uvijek nisu dovoljno poznati, odnosno ne može se sa sigurnošću ustvrditi je li ona na svom zalazu ili tek uzima maha, nije loše baciti pogled na trenutačno stanje te kakve posljedice ono ima, odnosno kakve se mogu očekivati, barem što se standarda života većine ljudi tiče.(mmb)
Add a comment        
Pon, 28-09-2020, 22:08:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.