Vice VukovPjevačku karijeru započeo je na Opatijskom festivalu prvonagrađenom pjesmom ''Mirno teku rijeke'' 1959. godine. Nakon toga svojim nastupima stekao je brojnu publiku, uslijedili su mnogi uspjesi i nagrade, da bi mu prvu ploču u bivšoj Jugoslaviji objavio Jugoton napokon 1970. godine. Međutim, već 1972. njegove su pjesme bile zabranjene na radiju i televiziji, zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću. Poslije toga, još mu je punih 17 godina bio zabranjen nastup u Domovini, odnosno do 1989., neposredno prije Domovinskog rata. Vicu Vukova osim što je obilježila glazbena karijera, svojstveno mu je bilo i akademsko usavršavanje. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i talijanski jezik. U Parizu je diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Jedna od pjesama po kojoj će hrvatski narod zasigurno pamti Vicu Vukova je "Tvoja zemlja", u kojoj se sve kaže, počevši od stihova "Tu je tvoja zemlja, tu sagradi dom". Opet, u toj pjesmi se nigdje ne spominjanje izravno ime zemlje u kojoj treba sagraditi dom - jer su takva vremena bila. Jesu li se vremena promijenila, neki će reći da nisu, a neki će reći "To je hrvatska zemlja, i mi ćemo sagraditi svoj dom".(mm)
Add a comment        
 

 
liberalizamNenad Piskač u svojem se uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu osvrnuo na hrvatsko društvo danas okvalificiravši ga društvom "privatnih interesa i egoizma". Piskač također postavlja pitanje jesu li Hrvati, kojima je na određeni način i nametnuta liberalna ideologija koja se potom uvukla u sve pore društva po toj istoj ideologiji slobodni ili možda "oslobođeni" i ako jesu, čega to ustvari?  "Privatni interes i egoizam danas potiskuju sve vrjednote koje su držale moralnu okomicu hrvatskog naroda i u najtežim vremenima neslobode. Sad kad smo slobodni, izgleda da smo, međutim, oslobođeni i od odgovorne slobode. Za dublju je analizu činjenica da je Hrvatska mimo volje naroda postala filijala globalno galopirajuće liberalne ideologije u kojoj na političkoj razini ne postoji organizirana i vjerodostojna oporba prema toj ideologiji. Načelo individualne slobode bez granica odbacuje bilo kakvu svezu čovjeka s transcendentnim, a smeta mu i državljanstvo i nacionalnost. Društvo je ostalo bez soli i svjetlosti. Pred bljutavošću i mrakom nasrtljivosti liberalne ideologije glad za religioznim raste. Liberalizam će se, ako se na teorijskom planu već i nije, na kraju raspasti kao i marksizam, jer nema odgovor na vječna pitanja, ali nema ni valjana odgovora na pitanje nacije i države. One mu sputavaju vrhovno ideološko načelo o bezgraničnoj individualnoj slobodi." (N.Piskač)
Add a comment        
 

 
korupcijaHrvatska vlast u posljednje vrijeme, a najvjerojatnije uslijed kontinuiranog pritiska Europske unije sve češće priča o korupciji, dok policija manje ili više uspješno u suradnji s drugim državnim tijelima nastoji organizirati i provesti razne akcije otkrivanja - poput najnovije akcije Indeks. Naravno, to može biti Sizifov posao ako se u obzir uzme činjenica da su kako stvari izgledaju upravo najviše rangirani organi najčešće i najviše korumpirani, pa je svako djelovanje u tom smislu počesto otežano, gotovo onemogućeno. Prerano je u svakom slučaju komentirati ili spekulirati koliko će uspjeha imati najnovija afera s korumpiranim sveučilišnim profesorima, no ako je suditi prema prethodnim akcijama, koje su podigle mnogo buke, ali polučile malo ili ništa rezultata, teško da se može ostati vrlo optimističan. Pogledajmo primjerice što kažu statistike. Željko Jovanović, predsjednik nacionalnog Vijeća za praćenje provedbe programa suzbijanja korupcije u utorak je kazao kako od 17 provedenih velikih antikorupcijskih akcija, samo osam ih čeka sudsku raspravu. Donesena je samo jedna presuda, ali osuđenik se nalazi izvan Republike Hrvatske. USKOK je zaprimio tek 810 prijava za korupciju koju građani ne prijavljuju jer ne vide rezultate njezina rješavanja. (mmb)
Add a comment        
 

 
BanacJedna od udarnih hrvatskih "moralnih vertikala" i predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora dr. Ivo Banac, koji je još u ponedjeljak navečer žustro dijelio pravdu u emisiji "Otvoreno" na temu korupcije, već se idućega dana u utorak i sam našao pred novinarskim mikrofonima i fotoaparatima, odgovarajući na neugodna pitanja medija. Naime,  prema izvješću Državnog ureda za reviziju, Bančevo poslovanje u proteklom vremenskom razdoblju izgleda vrlo neobično. Primjerice, kao zastupnik, Banac je podstanar bio samom sebi, i plaćao godišnje najamninu od 39.600 kuna. Ovaj poslovni pothvat pokrivao se, naravno, novcem poreznih obveznika. Banac smatra da je novinski članak u kojem ga se, kako kaže, nastoji prikazati kao nepoštenog, pokušaj njegove diskreditacije uoči plenuma HHO-a u petak, što je, složili bi se, točno. No, drugi dio odgovora koji je dao, a u kojem ističe kako su podatci navedeni u medijima ispravni, ali da se čitava stvar može gledati iz različite perspektive, ilustrirajući to dvojbom je li je "čaša na pola puna ili prazna", nikako ne pristaju čovjeku koji svakom loncu u ovoj državi nastoji biti poklopac, a svakom predmetu sudac. Što se toga tiče, čaša se itekako prelila.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićPovodom proslave desetgodišnje obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Zagreb je krajem protekloga tjedna pristigao državni tajnik Svete Stolice, kardinal Tarcisijo Bertone. On se tom prigodom, iako su najavljeni samo protokolarni susreti, zadržao i s premijerom Sanaderom i predsjednikom Mesićem. Naime, sastanci su potrajali dvostruko više od planiranog vremena. O susretu s predsjednikom Republike moglo se saznati samo ono što je napisano u priopćenju Predsjednikova Ureda, na koje se u svakom slučaju vrijedi osvrnuti. U priopćenju tako stoji kako je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio 19. rujna u Zagrebu državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea koji boravi u pastoralnom posjetu Hrvatskoj, prigodom obilježavanja 10 godišnjice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca. Mesić je između ostaloga iznio svoje viđenje odnosa između Crkve i države, osobito ističući štetnost euroskepticizma u redovima Crkve i potrebu suočavanja s činjenicama u kontekstu "zatvaranja knjige Drugoga svjetskog rata". Što se navodnoga euroskepticizma među hrvatskim svećenstvom tiče, o njemu je ako je uopće moguće govoriti - onda je moguće samo ako se pod time misli na činjenicu da su hrvatski biskupi pozivali na mudrost u vođenju pristupnih pregovora s Europskom unijom, što je posve prirodna i normalna pojava i razmišljanje kakvo bi trebali gajiti i svi pripadnici aktualne političke elite. Što se pak zatvaranja knjige o Drugom svjetskom ratu tiče, opravdano se postavlja pitanje kako se može zatvoriti knjiga koja još velikim dijelom - ako se u obzir uzmu nevine hrvatske žrtve stradale nakon završetka rata, a čiji broj i identitet ni dan danas nije utvrđen - nije ni napisana?(mmb)
Add a comment        
 

 
INAPosljednjih je dana u hrvatskim medijima bilo podosta riječi o prodaji Ine mađarskom MOL-u. Iako je puno tinte «proliveno», nigdje nije jasno argumentirano zašto i iz kojih se razloga ta i takva prodaja namjerava realizirati i je li to uopće nužno i potrebno. Trenutna vlasnička struktura tvrtke je takva da hrvatska Vlada posjeduje 44.85% dionica, a zajedno s Fondom branitelja taj se postotak penje na skoro 52%, dok MOL trenutno ima 25%. Prema dostupnim analizama, vrijednost Ine na osnovu nalazišta plina i nafte s kojima raspolaže, kao i rafinerijama i distributivnoj mreži, trenutno se procjenjuje na oko 10 milijardi američkih dolara. To odgovara brojci od 5000 kuna po dionici, dok Mađari nude 2800 kuna za dionicu. Nadalje, ovih dana moglo se saznati kako proizvodnja i distribucija plina predstavlja za Inu jedini problem zbog kojeg ova tvrtka trpi određene gubitke. U pozadini problema s plinom je država, koja Ini iz socijalnih razloga ne odobrava više cijene. No, računice pokazuju kako bi nakon ne tako velikih poskupljena Ina i na plinu vrlo dobro zarađivala. S druge strane, ako bi mađarski MOL stekao kontrolni paket, nema sumnje kako hrvatska država ne bi više imala mogućnost kontrole cijene naftnih energenata, pa bi i cijena plina vrlo vjerojatno brzo porasla. (mm)
Add a comment        
 

 
nogometIz Hrvatskoga slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji piše o nogometu kao o sociološkom fenomenu koji na najbolji način zrcali sliku trenutne hrvatske stvarnosti, odnosno kompenzaciju svega onoga što u stvarnom životu u ovoj državi nije dobro. Drugim riječima, Vukman smatra kako je nogomet u Lijepoj Našoj zapravo - utjeha sirotinje. "Nogomet je u Hrvatskoj danas preuzeo svoju sociološku funkciju kakvu je u Brazilu imao nekad, u vrijeme Pelea i najveće pobjedničke euforije – kao utjeha sirotinje. Kad reprezentacija igra, danima se uoči „sudbonosnih“ susreta kao što je bio nedavni s Englezima u Maksimiru, stvaraju nacionalne tenzije, i u njih se unose svi nenogometni naboji koji buknu na stadionu, bilo kao izlijev emocija i domoljubnih strasti, bilo kao izraz navijačkog pa i rasističkog primitivizma određenih skupina. U teškom porazu naše reprezentacije protiv smirenih i hladnokrvnih Engleza, pokazalo se koliko je pogubno u nogomet unositi političke pa i povijesne frustracije. A još je najpogubnije kad nam uspjesi reprezentacije trebaju za liječenje nacionalnih kompleksa manje vrijednosti."(Z.Vukman)
Add a comment        
 

 
vlakKako piše Slobodna Dalmacija, putnički lokalni vlak koji je u subotu u 15.49 sati krenuo iz Knina prema Šibeniku u 17.25 sati u blizini željezničke postaje Ražine, u usjeku pred ulazom u Šibenik, naletio je na drveni prag težak oko 100 kilograma i na sreću, ostao na tračnicama, i nastavio put do Šibenika. U nastavku vrlo kratkoga teksta objavljenoga u prenosi se još tek izjava nadzornika na željezničkoj postaji koji je konstatirao kako se netko očito «poigrao» ljudskim sudbinama i kako je samo sreća presudila da drveni prag ne završi pod kotačima lokomotive koja bi sa sobom izletivši s pruge povukla i vagone s putnicima. U tom slučaju dogodila bi se tragedija o kojoj je «uopće bolje i ne razmišljati». Naravno, riječ «igra» u ovom kontekstu u potpunosti je neprimjerena. U drugim zemljama to bi se prije zvalo terorizmom nego bilo čime drugim, a da ne govorimo kako bi se to trebalo zvati u Hrvatskoj u kojoj su pragovi i balvani na cestama i prugama ne tako davno bili uvod u oružanu pobunu. No, teško je očekivati bilo kakvu istragu u tom smislu ako se u obzir uzme činjenica koliko je čitava blago rečeno skandalozna situacija od hrvatskih medija kolektivno (osim spomenute crtice u Slobodnoj, smještene u crnu kroniku) ignorirana, da ne kažemo zataškana.(mmb)
Add a comment        
 

 
Luka BebićJedan naš čitatelj poslao nam je zadnju kolumnu Milana Ivkošića "Tri Bebićeva Tita" uz komentar: "Ovo je Ivkošićev vjerojatno posljednji tekst u Večernajku! Odličan je!". Kolumnu koja rastavlja na sastavne dijelove predsjednika Hrvatskog sabora dipl. ing. Luku Bebića ovdje prenosimo u nastavku, vjerujući da se ipak ne radi o posljednjem Ivkošićevom tekstu u Večernjaku - jer nije mu to ni prvi takav. S druge strane, pada nam na pamet ako Ivkošiću zabrane pisati u Večernjem listu da će ako bude htio moći uvijek pisati na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. Nije baš plaćeno, ali barem nema cenzure.(mm)
Add a comment        
Pon, 21-09-2020, 18:44:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.