GlavašKako donosi portal Javno.hr, Branimir Glavaš je, po navodima Press Onlinea, krenuo u prodaju Televizije Slavonije i Baranje i to nikome drugome do Željku Mitroviću, vlasniku ''Pink medija grupa'', koji već par duže vrijeme najavljuje pohod na hrvatske lokalne televizije. Pustimo na trenutak veliki harač TV Pinka po Hrvatskoj i ogromno zanimanje vlasnika hrvatskih lokalnih televizija za prodaju istih. Ono, što je ovaj puta zapravo najfascinantnije, uz pretpostavku da je vijest točna, je koje je sve poteze Branimir Glavaš u stanju učiniti. Kako je ovaj Portal sustavno i konzistentno pratio sve afere vezane uz njegovo ime, a u smislu svih legalnih i ilegalnih pokušaja da ga se strpa u zatvor, isto ćemo tako i ovoga puta u svome pisanju ostati dosljedni i kazati da je Branimir Glavaš u proteklo vrijeme postao blago rečeno nepredvidljiv. Što reći o čovjeku koji samoga sebe prezentira kao velikoga domoljuba, borca za interese Slavonije i Baranje, dok s druge strane, njegovi konkretni potezi govore drugačije. (mmb)
Add a comment        
 

 
Šuškov grobIzgleda kako ratni ministar obrane Gojko Šušak doživljava ovih dana nekakvu rehabilitaciju unutar matične stranke: nakon punih pet godina, HDZ je odlučio ponovno organizirati komemoraciju na obljetnicu Šuškove smrti. Iako se premijer Sanader za nedolazak izgovorio već unaprijed dogovorenim obvezama, takav je potez stranke koju vodi važan kao ponajprije simbolički. Dakle, iako je Sanader izjavio kako se sa predsjednikom Mesićem uglavnom slaže, a po pitanjima oko kojih se ne slažu se i ne svađaju, jučerašnja je komemoracija jasan znak odmaka HDZ-a od Mesićeva političkoga puta. Glavnu je ulogu, kao vođa stranačke delegacije na Mirogoju imao Andrija Hebrang, čiji se istupi takve vrste, odnosno pomak prema ionako iovako potpuno ispražnjenoj desnici može protumačiti kao početak osobne predizborne kampanje kao mogućega HDZ-ovog kandidata za predsjednika države. (mmb)
Add a comment        
 

 
SDPZoran Milanović, Davorko Vidović i Dragan Kovačević, trojica kandidata za vođu SDP-a, sučelili su se u ponedjeljak navečer pred kamerama i predstavili programe kojima će pokušati preuzeti, odnosno zadržati vlast u stranci. U HTV-ovoj emisiji Otvoreno sva trojica počeli su sraz u džentlmenskom tonu - pruživši podršku kandidaturama svojih suparnika i pohvalivši demokraciju u SDP-u za koju tvrde da je jedinstvena u stranačkom prostoru Hrvatske. Sudeći prema novinskom izvještaju (čitatelji će nam oprostiti što raspravu nismo pogledali sami ) sva se trojica lijepo smjestila, ugodno popričala i svi zadovoljni otišli kući. I sve bi to bilo lijepo i krasno da u cijeloj toj priči ne postoji jedan mali problemčić, a to da se nije radilo o sučeljavanju na nacionalnoj razini već na stranačkoj razini. Ovim zadnjim potezom HRT-a tako evoluirala je praksa kojom se preko unutarstranačkih izbora SDP reklamira po hrvatskim medijima. Sjetimo se samo kako smo prije zadnjih izbora za Sabor bili bombardirani tjednima vijestima o predstavljanju kandidata diljem zemlje za unutarstranačke izbore SDP-a – sve do pobjede Milanovića. Unutar SDP-a, a umalo i Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
Ulazak partizana u ZagrebKako piše Sergej Županić u Večernjem listu, zločini nad poraženim vojnim i političkim neprijateljima u središnjoj Hrvatskoj od 1944. do 1946., kao i na području cijele Jugoslavije, provodili su se sustavno, institucionalno, ali još više izvaninstitucionalno, po nalogu partijskih, vojnih i državnih vlasti. Taj zaključak novinar donosi predstavljajući treću knjigu “Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti” u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, a koja se odnosi na središnju Hrvatsku s naglaskom na Zagreb. Spomenutu knjigu priredili su povjesničari - dr. Vladimir Geiger, Mate Rupić, Mario Kevo, Egon Kraljević i Zvonimir Despot. S obzirom na činjenicu da knjiga još uvijek nije dostupna javnosti, o njenom sadržaju možemo suditi isključivo iz novinskoga članka. A dojam koji je on ostavio na nas je da OZN-a i nije bila tako strašna i zločesta, a kamoli drug Tito.(mmb,mm)
Add a comment        
 

 
Milan VukovićIz tjednika Fokus donosimo razgovor s vrsnim pravnim stručnjakom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. Milanom Vukovićem, u kojem je iznio svoja razmišljanja o Haaškome sudu, te o njegovoj osobnoj inicijativi za održavanjem tradicionalnih skupova u spomen prvom hrvatskom predsjedniku, Petru Šegedinu i Ranku Marinkoviću. Izdvajamo: "Tuđman je u svom djelovanju, u svojim težnjama i željama, u svojoj povezanosti s Hrvatskom, bio duhovna snaga koja je vodila hrvatski narod na putu slobode, s uvjerenjem u vječnost. Tražeći da oni koji u rukama imaju hrvatsku narodnu sudbinu, uvijek budu motivirani hrvatskim rodoljubljem, kako se budućnost hrvatskog naroda ne bi više nikada našla na nesigurnom povijesnom putu. Upravo su zato ovi Dani itekako potrebni jer nam naša povijest mora biti učiteljicom života."
Add a comment        
 

 
MesićMediji ovih dana naveliko pišu o ponovnom rastu tenzija na relaciji Banski dvori – Pantovčak. Nakon kratkotrajnoga "primirja" koje je bilo aktualno tijekom razdoblja u kojem je Hrvatsku posjetio američki predsjednik i u kojem joj je uručena pozivnica za NATO, ubrzo je ponovno uslijedilo otvoreno razilaženje u mišljenjima i stavovima Sanadera i Mesića, koje uostalom nikoga i ne bi trebalo previše začuditi. Iako nam se od politike Ive Sanadera u više navrata do sada podigla kosa na glavi, kada govorimo o Mesiću i njegovim "uspjesima" u odrađena dva predsjednička mandata, pohvalne se riječi zaista teško nalaze. Čovjek koji je svoj put do predsjedničke fotelje zacementirao politikom antituđmanizma, u ovih je nekoliko godina učinio upravo ono, a i puno više, za što je upravo prozivao i proziva prvoga hrvatskog predsjednika. Kao jedan od najboljih primjera što se tiče samoga smjera i tendencija Mesićeve politike, možemo istaknuti samo ovaj posljednji slučaj vezan uz Jasenovac i napade koji su iz njega upućeni na račun Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako povučemo paralelu između politike Franje Tuđmana i Stjepana Mesića u samo tom jednom jedinom segmentu, lako dolazimo do zaključka kako je prvi vodio mudru politiku pomirbe duhova prošlosti, nazivajući i jedne i druge zločine njihovim pravim imenom, dok se drugi svojski potrudio ponovno aktualizirati podjele u narodu i u tome, na žalost u većem dijelu i uspio.(mmb)
Add a comment        
 

 
LečićKoliko je trenutno u Hrvatskoj, vjerojatno i više no ikad aktualan trend ili bolje rečeno proces kontinuiranog i sustavnog traganja za sugovornicima i partnerima za širenje jugo-ideja, jasno pokazuju emisije, koje se, ironično , prikazuju upravo na takozvanoj Hrvatskoj televiziji. I dok Denis Latin iz Latinice u Latinicu marljivo radi na tome da se razbiju svi "neopravdani" Jugo-strahovi, Aleksandar Stanković je u svojoj emisiji Nedjeljom u 2 ugostio Branislava Lečića, glumca i bivšega ministra kulture u Đinđićevoj vladi. Lečić je u emisiji iznio nekoliko već toliko puta izgovorenih fraza, koje će uskoro, ako zbog ničega drugog, a ono zbog učestalosti ponavljanja vjerojatno zaživjeti i kao nekakva poluistina. Primjerice, govoreći o ratnim događajima 90-ih, naglasio je da je pojava Miloševića “rodila” i Tuđmana i Izetbegovića što je na kraju dovelo do velike nesreće. Dakle, ponovno se na nacionalnoj televiziji šire ideje o podjeljenoj krivnji. Postavlja se pitanje po čemu je to prvi hrvatski predsjednik bio tako velika prijetnja, opasnost i nesreća za hrvatski narod? Da nije bilo Miloševića, hrvatska bi se u skladu s Ustavom i odcijepila na potpuno miran i legitiman način. Vrlo se dobro zna tko je i zašto htio rat. (mmb)
Add a comment        
 

 
papaIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o utjecaju današnjih medija kao poluge moći koja ne samo da predstavlja zrcalo stvarnosti, nego je želi i kreirati. Iz toga razloga i papa Benedikt XVI upozorava na potrebu stvaranja takozvane infoetike. Izdvajamo: "U svojoj poruci za Svjetski dan medija, papa Benedikt XVI., upozorio je na činjenicu da mediji ne žele biti samo „zrcalo“ stvarnosti nego je i „kreirati“. Upozorio je da komunikacija bez etičkog uporišta može dovesti do iskrivljenih obrazaca osobnog, obiteljskog i društvenog života, i svesti se na vulgarnost, nasilje, ekonomski materijalizam i etički relativizam. Mediji u sebi imaju veliki potencijal za dobro, mogu biti, kako Papa ističe, oruđe za bolji i pravedniji svijet, ali je nužno uspostaviti jednu infoetiku. Upravo ta kovanica znači jednu snažnu novinu, jedan pojam koji je izuzetno bitan za promišljanje uloge i društvenih dosega suvremenih medija. Kao što postoji bioetika, logično bi bilo uspostaviti i infoetiku kao sociološku i moralnu disciplinu. Skepsa u odnosu na medije tako bi se kanalizirala u jedan intelektualno pošten stav, koji bi uključivao dogovor oko nekih univerzalnih normi komunikacije."
Add a comment        
 

 
Virtualni svijetDa je Internet moćan medij koji svakim danom sve više mijenja način na koji funkcionira moderno društvo znaju i vrapci na granama. Zato što je otvoren i dostupan (gotovo) svima, moglo bi se reći kako predstavlja sredstvo koje ljudska civilizacija nije do sada imala, omogućujući svakome izraziti svoje mišljenje koje onda biva dostupno svima - dakle, na prvi pogled ideal demokracije. I zaista, bez Interneta, puno toga što je naša udruga napravila i pokrenula, kroz mnoge tribine i inicijative naših članova, ne bi bilo dostupno svakome tko mišem odluči učini nekoliko klikova na ovom portalu. No, baš ta jednostavnost uporabe čini Internet i novim izazovom za svakoga korisnika koji začas može kako precijeniti njegov domet, tako i podcijeniti njegove mane. Pogotovo kada su mladi u pitanju kojima se Internet s raznih strana sugerira kao rješenje svih problema.(mm)
Add a comment        
Čet, 2-07-2020, 21:31:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.