LovasMladen Pavković u Hrvatskom slovu piše o nedopustivoj nezainteresiranosti određenog dijela hrvatske javnosti za čuvanje i valorizaciju žrtava Domovinskoga rata. Tako se primjerice u školama o obrani Domovine mogu saznati tek suhoparni i šturi podaci, dok se primjerice još niti jedan hrvatski redatelj nije sjetio (ili dobio mogućnost) snimiti ratni film, a tema je zaista mnogo. Mogao bi se tako snimiti film o malom selu Lovas u istočnoj Hrvatskoj u kojem su u listopadu 1991. godine JNA i četnička vojska zvjerski usmrtili 85 Hrvata. "Ovu tužnu, nemoćnu i jadnu kolonu četnici su doveli na livadu s djetelinom na kojoj je danas postavljen križ. Svi su se morali rasporediti po livadi i primiti se za ruke. Oko livade na pristojnoj udaljenosti bili su postavljeni mitraljezi i pripadnici JNA (s petkorakom na čelu) kako nikome ne bi palo na pamet da bježi. Netko je izdao zapovijed: "Nogama kosite djetelinu!". I košnja je počela, pa stala. Udarali su ih i prijetili da nastave, a zlotvori su se povlačili. Nitko od Hrvata nije znao da su ih natjerali u – minsko polje. Tek kad je jedan ugledao povezane mine, koje su stručno postavili pripadnici JNA, nesretnike je uhvatila panika. Ali natrag se nije moglo."(M.Pavković)
Add a comment        
 

 
prof. dr.Miroslav TuđmanOvih se dana ponovno - i ponovno iza zatvorenih vrata, vode pregovori o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu. I ponovno je riječ o naizgled "nerješivim" i "teškim" problemima koji zahtijevaju kompromise. Konkretno, indikativno je da smjer tih pregovora danas već odlazi u smjeru dogovora Račan-Drnovšek, a da su stvari od početka bile postavljene kako treba, nikakvih problema ne bi naravno bilo. U svezi navedene problematike donosimo priopćenje kandidata za predsjednika RH prof. dr. Miroslava Tuđmana, objavljeno nedavno na stranicama njegove kampanje. Tu nema nikakvih komplikacija -  za Hrvatsku vrijedi kao i za sve ostale - međunarodno pravo. "U određenju naših granica danas – i opet usprkos moćnim suprotstavljenim čimbenicima – naše “oružje” mora biti oružje mira! To znači dosljedno oslanjanje na međunarodno pravo, a to je od 2000. godine do sada redovito izostajalo. Hrvatske su vladajuće garniture – osobito u pitanju granica i prava na moru – redovito dizale bijelu zastavu, olako prelazeći preko teško izborenih hrvatskih prava. Određivanje granice između Hrvatske i Slovenije mora se temeljiti isključivo na međunarodnom pravu."(mmb)
Add a comment        
 

 
Globus onlinePrenosimo urednički komentar Nenada Piskača iz Hrvatskog slova o tzv. topničkim dnevnicima, za koje malo tko zna što su oni točno, a ponajmanje javnost. U ovom uvodu izdvajamo dio komentara iz kojeg se vidi do kuda pojedini novinari u žutom tisku idu kada treba odraditi posao: "... zanimljivi su neki medijski istupi u domaćim medijima. Zadržimo se samo na dva teksta objavljena 5. lipnja ove godine. Jasna Babić u Globusu opet nije mogla izdržati jugobolje: „Nakon mnogo godina poricanja, uzmicanja i laganja Šimonovićev izvještaj konačno sadrži priznanje o postojanju i nestanku 'topničkih dnevnika'“; „Višegodišnje obmanjivanje pak, nadalje, ukazuje da u Hrvatskoj oduvijek postoji svijest kako je krhka fikcija o besprijekornoj oslobodilačkoj operaciji Hrvatske vojske“; „Tako je Pukanić likvidiran usred najvećeg lobiranja da se Ivanović ukloni iz haškog tima Atne Gotovine“, itd."
Add a comment        
 

 
Josip BratulićDonosimo razgovor s akademikom Josipom Bratulićem, objavljen u časopisu Vijenac u izdanju Matice hrvatske. Akademik Bratulić je profesor stare hrvatske književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, glagoljaš, autor i urednik brojnih knjiga i bivši predsjednik Matice hrvatske. "Živimo u vremenu koje si sami stvaramo i ono što je prošlo bilo je doista muka živa i za hrvatski narod, i za hrvatsku kulturu, i za sve ostalo u Hrvatskoj. Znam i vidim da ljudi nisu zadovoljni sadašnjošću, često i zato što ne shvaćaju da je prošlo dvadeset njihovih osobnih godina. Često misle: da se nije dogodilo zlo što se dogodilo, da nije bilo rata, razaranja, smrti, sve ono što se događalo, da bi oni ostali u istim onim godinama kad se počelo sve događati. Međutim, osobne godine i vrijeme promjena išlo je zajedno, s njima, ne možemo to vratiti. No bez obzira na sve te probleme, danas smo mnogo bolje nego prije dvadeset godina. Tko to ne shvaća, taj je konzervativac."
Add a comment        
 

 
William MontgomeryMora se priznati kako lakoća s kojom strani diplomati, bivši i sadašnji, izriču svoje stavove odista fascinira. No, po onoj "Quod licet Iovi non licet bovi", dok jedni mogu govoriti bilo što, drugi moraju šutjeti ili će biti smijenjeni, sudski gonjeni, ili godinama nabijani na stup srama kao djelitelji Bosne i Hercegovine. Zadnji u nizu su dva bivša veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država, William Montgomery i Peter Galbraith. I dok prvi, reklo bi se, sada samo cinično priznaje stanje na terenu, koje je najvećim dijelom dizajnirala upravo američka administracija za vrijeme Billa Clintona, drugi još uvijek traži moralnost u daljnjim postupanjima: "...dok se razmišlja o tome da bi neovisnost za bosanske Srbe mogla biti pravedna i voditi k većoj stabilnosti, međunarodna zajednica ima puno veći interes u tome da ne nagradi genocid i druge strašne zločine". Ipak, nama se čini kako je stanje na terenu najbolji pokazatelj moralnosti zapadnih prijestolnica, tako da nas riječi Petera Galbraitha ničim ne impresioniranju.(mm)
Add a comment        
 

 
UNIz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića koji piše o nedavno održanoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj su predočena izvješća o kvaliteti suradnje Hrvatske s Haškim sudom koja su još jednom pokazala manjak pravne volje za utvrđivanjem istine o događajima iz Domovinskog rata i višak ambicije da se Hrvatsku zadrži u željenim okvirima, čemu bi uvelike pripomoglo donošenje inkriminirajućih presuda hrvatskim generalima u Haagu. "To poigravanje s Hrvatskom zahtijeva i vjernički osvrt, odnosno pošteno preispitivanje o čemu je zapravo riječ: o međunarodnom pravu ili o politici odnosno politikantstvu.Već kod osnivanja Haškoga suda političke snage nesklone Hrvatskoj postigle se da se taj sud ustroji, za razliku od Nirnberškog suda, uz ovlast za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, namjerno bez ovlasti za zločin protiv mira, što bi taj sud obvezivalo na poštivanje povijesnog konteksta i definiranje tko je bio agresor a tko se branio; a što je otvorilo silni prostor za političke manipulacije dijelovima toga suda, osobito tužiteljstvom."
Add a comment        
 

 
general Đuro DečakU svezi koncerta Fikrete Jahić Živojinović koji će se danas održati u Zagrebu braniteljska populacija, ali  i mnogi drugi, jasno je izrekla svoje mišljenje. Ipak, ovo nezadovoljstvo uspješno je kanalizirano a koncert će se održati, što nije ni čudno kada se zna kakvo je stanje među braniteljskim udrugama. O tome govori i komentar objavljen na Portalu dragovoljaca Domovinskog rata, zahvaljujući "velikim" braniteljskim udrugama i njihovim bossovima što su još više razotkrili svoje pravo lice. No, možda vrhunac političkog makjevalizma iskazala je HDZ-ova potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor šaljući Milanu Bandiću, sada kada je sve gotovo, pismo i peticiju Nezavisnih hrvatskih dragovoljaca s dvije tisuće potpisa protiv održavanja koncerta. Jer, kada smo kod brojaka, samo da se zna kako Facebook grupa  "STOP - Lepoj Breni u Hrvatskoj!" koju je pokrenuo  Portal dragovoljaca Domovinskog rata ima više od 26.000 članova i 1.300 komentara. No, o takvim inicijativama na Facebooku se naravno ne piše u hrvatskim medijima - javnost tako nešto ne treba znati.(mm)
Add a comment        
 

 
Fra Maksimilijan JurčićS internetskih stranica www.pobijeni.info donosimo vijest o identifikaciji fra Maksimilijana Jurčića, jednog od hercegovačkih fratara stradalih nakon završetka Drugog svjetskog rata. Komunisti su 1945. fra Jurčića zajedno s još 40 civila odveli prema Vrgorcu na području oko kojeg su svi i poubijani. "Fra Maksimilijana Jurčića komunisti su ubili s još 5-oricom, najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 škrape, na lokaciji Belića gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema vrgoračkom polju i selu Kotezi. Vrgorčani su čuvali uspomenu na njihovo pogubljenje i zahvaljujući živoj svjedokinji M. E., koja je to prenijela i na svoje potomstvo, uspjelo se doći do mjesta gdje bi vrijedilo početi istraživati njihova posljednja počivališta. Vlasnici zemljišta nisu imali ništa protiv pa su radovi započeli 11. listopada 2008. U ime Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« (Vicepostulatura), na čijem je čelu vicepostulator fra Miljenko Stojić, vodio ih je član povjerenstva Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe fra Ante Marić, koji je inače vodio i iskapanje drugih pogubljenih franjevaca."
Add a comment        
 

 
GMOSredinom svibnja u Malom Lošinju održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i GMO – deset godina poslije". Na njemu su doneseni zaključci u kojima se upozorava na štetnost i nepotrebnost genetski modificirane hrane čijom se proizvodnjom krše osnovna bioetička načela i neposredno ugrožava zdravlje ljudi. Iako je Europa neko vrijeme u smislu proizvodnje i trgovanja GMO bila uvelike suzdržanija od Amerike, danas se na valu isprika koje nudi gospodarska kriza i pod neumoljivim zahtjevima krupnog kapitala preferira i uvažava ponajprije niža cijena proizvodnje, a tek potom kvaliteta. Tako se genetski modificirani uzgoj već uvriježio u nekim europskim državama. Naravno, pod pritiskom je i Hrvatska te zakonodavac polako popušta, pa je nedavno uskladio Zakon o GMO-u s legislativama EU-a, odnosno dozvolio uporabu i uvođenje GMO-a u okoliš uz, istina, niz preduvjeta. S druge strane, valjda je i slijepcu jasno kako bi naša zemlja svoje napore po pitanju razvoja poljoprivrede i stočarstva trebala usmjeriti u posve suprotnom smjeru - prema uzgoju sve rjeđe, cjenjenije i na kraju krajeva sigurno zdrave organske hrane. U nastavku donosimo zaključke nedavnog Okruglog stola o genetski modificiranoj hrani, odnosno organizmima, u kojima se predlažu konkretni koraci za očuvanje hrvatskog biotičkog suvereniteta i obrane statusa Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a. (mmb)
Add a comment        
Sub, 28-11-2020, 09:27:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.