Norac i AdemiNakon što je na suđenju generalima Ademiju i Norcu 26. rujna ove godine svjedok Stevo Jović - bivši milicajac iz Divosela - naveo kako mu je rečeno da su mu ženu živu nabili na kolac, ova priča je u ponedjeljak dobila neki sasvim drugačiji epilog. Naime, umirovljena ravnateljica riječkog Zavoda za sudsku medicinu Renata Dobi-Babić izjavila je na suđenju za ratne zločine u Medačkom džepu da niti jedno tijelo na kojem se radila obdukcija nije imalo tragove masakriranja i da niti jedna žena nije bila nabijena na kolac. Time je izravno i demantirala svjedočenje pukovnika Hrvatske vojske Marka Jagetića koji je 8. listopada potvrdio kao očevidac priču Steve Jovića: "Točno je da je supruga ovog gospodina koji je tu bio jučer bila nabijena na kolac. Ja sam to vidio.“ Ako je, dakle, Jagetić lagao, ne bi li Državno odvjetništvo trebalo pokrenuti kazneni postupak protiv lažnog svjedočenja? Naravno da bi, no, što bi onda Državno odvjetništvo s mnogim drugim sumnjivim svjedocima optužbe?(mmb)
Add a comment        
 

 
zoran_milanovic_mIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o vođi SDP-a Zoranu Milanoviću. Kao povod za ovaj komentar, Ivkošiću je poslužilo Milanovićevo javno, prije bismo mogli reći izjednačavanje nego usporedba, predsjednika HDZ-a Ive Sanadera sa Slobodanom Miloševićem. Ivkošić se ne zadržava tek ne komentaru te izjave, već iznosi psihološki i mentalni portret predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. "Od svojih ideoloških predaka Milanović je naslijedio lakoću suđenja o drugima. No treba ga podsjetiti da je on predsjednik stranke koja je naslijedila isti Savez komunista kojemu je pripadao i Slobodan Milošević. Ni Tuđmana, ni HDZ-a, ni Sanadera još nije bilo ni na vidiku kad su jednoj Partiji pripadali Ivica Račan i vođa podivljalih srpskih masa koje su na “mitinzima istine” uzvikivale “Hoćemo oružje!” Kad se pojavila stranka, sa dr. Franjom Tuđmanom na čelu, koja je narodu davala nadu da će od toga oružja zaštititi Hrvatsku, Račan ju je, s lako prepoznatljivom optužbom da hoće rušiti Jugoslaviju, nazvao “strankom opasnih namjera”."(djl)
Add a comment        
 

 

HKVBilo nam je drago zapaziti kako su o priopćenju HKV-a u svezi progona novinara od strane Haaškog tužiteljstva od četvrtka izvjestili brojni portali - portal Večernjeg lista, portal Glasa Slavonije, portal 24sata, portal Nove TV, portal Javno.com, TotalPortal, riječki portal R-1, itd.. U nastavku donosimo Hininu vijest koju su ovi mediji prenijeli.

Add a comment        
 

 
Stjepan MesićZanimljiva je činjenica da se ovih dana, potaknuti nizom nebuloznih izjava kojima nas redovito časti predsjednik Mesić, kao kritičari njegovih poteza i izjava počinju oglašavati i neki mediji kojima to inače baš i nije uređivačka politika. U tom smislu donosimo komentar Tomislava Klauškog s portala Index.hr, koji se vrlo oštro osvrnuo na Mesićevo ponašanje posljednjih tjedana, spominjući i prijašnje afere. Iako se s nekima od iznesenih tvrdnji ne bi mogli složiti, svakako se čini vrijednim pročitati osvrt na Mesićeve poteze iz perspektive onih koji obično slažu s njegovom politikom. "Prije dva tjedna Mesić je izletio s idejom velike koalicije SDP-a i HDZ-a i nije se zaustavljao danima. E kad je saga o koaliciji definitivno dosadila Bogu i vragu, novinari je izvrtili, a stranke demantirale do besvijesti, Mesić se odjednom prebacio na drugu temu: Pelješki most. Sjećate se kako se ne tako davno šef države odlučno usprotivio gradnji tog Skadra na Pelješcu, tvrdio da je to propast za Hrvatsku, da nam to ne treba i slično? Onda je naglo zašutio, kako to već običava kad mu neka tema dosadi, da bi se odjednom trgnuo iz drijemeža upravo u trenutku kad je HDZ taj monstruozni projekt počeo koristiti u kampanji. I onda, u trećem činu ovog političkog vodvilja, Mesić na pozornicu izlazi kao čuvar Ustava i demokratskog poretka, kritizirajući vojnog ordinarija Jurja Jezerinca zbog miješanja u kampanju, odnosno napada na SDP".
Add a comment        
 

 
Ante ĐapićPrije dva dana na portalu smo donijeli najvažnije dijelove gospodarskih programa dviju trenutno najjačih političkih stranaka u Hrvatskoj – HDZ-a i SDP-a. Naime, primijetili smo da se u hrvatskim tiskovinama i medijima općenito na jednom mjestu kratki sažetak političkih programa gotovo pa i ne može pronaći, ili su ti podaci «izgubljeni» u moru općenitosti. Ovog puta donosimo osnovne smjernice vanjske politike, koju bi, da pobjedi na ovogodišnjim parlamentarnim izborima provodila Hrvatska stranka prava. Činimo to iz razloga što njihov gospodarski program sam po sebi ne donosi ništa posebno novog, odnosno onog što već nismo imali prilike pročitati u programu HDZ-a i SDP-a. S druge strane, pravaši vole isticati kako se njihov smjer vanjske politike temelji na nešto drugačijim stavovima nego što su to stavovi HDZ-a i SDP-a. Da li je tome odista tako može se vidjeti u nastavku gdje smo saželi njihove vanjskopolitičke ideje. Krenimo od onoga što pravaši pišu u uvodu. "Hrvatska stranka prava, kao najstarija hrvatska politička stranka, vanjskoj politici Hrvatske pridaje veliko značenje, jer je ona temelj zaštite nacionalnih interesa. Vanjska politika HSP-a temelji se na čvrstom poštivanju međunarodnog prava, jasno određenim vanjskopolitičkim ciljevima i aktivnoj ulozi diplomacije. Vanjska politika Hrvatske ne smije biti od nikog i ničim nametnuta i ovisna. Ona mora biti izraz htjenja hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske, te izraz najvećeg stupnja konsenzusa parlamentarnih političkih stranka u Hrvatskoj. HSP smatra da vanjskopolitički položaj i snaga Hrvatske izravno ovisi o unutarnjoj politici, socijalnoj i gospodarskoj stabilnosti, te funkcioniranju pravne države". Vrlo lijepo, no i vrlo općenito objašnjenje.(mmb)
Add a comment        
 

 
vjeraZoran Vukman u Hrvatskom slovu postavlja pitanje da li je vjera izgubila prostor u današnjem javnom životu, te ako je tomu tako – koji su uzroci takvog stanja? Konstatira kako je u današnje vrijeme posebno važno ne samo propovjedati religijske postulate, nego ih živjeti i realizirati usprkos svim otegotnim okolnostima i izazovima koje moderno doba sa sobom nosi.  "Nama ponekad nedostaje te hrabrosti da zapaljeni Duhom krenemo korak dalje. No treba biti realan: danas su u smislu medijske evangelizacije i svjedočenja najteža vremena za kršćane. Najmoćniji i najbogatiji mediji u pravilu su sve nenaklonjeniji kršćanima jer Kristova poruka udara u oklopljene savjesti i skrivene interese velikih gazda. Ako bismo parafrazirali onu izreku o Bogu i bogatstvu, onda bi mogli reći da su stvari došle dotle da se može reći: ne može se služiti i Bogu i moćnim medijima koji su postali moć za sebe i paralelne institucije neformalne društvene vlasti. Novinski magnati moćnici su poput bankara, državnika, političara i sudaca, koji kroje mentalitet i kartu novoga svjetskoga poretka. Bilo kakva monoteistička religija, a prije svega kršćanstvo, za njih je smetnja jer poziva na preispitivanje savjesti, ulazi u ljudsko srce i razotkriva njegove namisli".
Add a comment        
 

 
EUHrvatska ispunjava političke kriterije, demokracija i vladavina prava su ojačani, postignut je snažan gospodarski rast i održana makroekonomska stabilnost, ali treba ubrzati reforme javne uprave i pravosuđa te borbu protiv korupcije, ocijenila je u utorak Europska komisija u svom godišnjem izvješću o napretku. "Hrvatska svojim napretkom pokazuje cijeloj regiji da je europska perspektiva realna i opipljiva. Pregovori s Hrvatskom dostigli su putnu brzinu", rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn na konferenciji za novinare predstavljajući izvješće. U tom izvješću najsnažnije dosad naglašava se napredak i uloga Hrvatske u odnosu na ostale zemlje u regiji pa bi se moglo zaključiti da takav pozitivan ton u stvari predstavlja istina neizravnu, ali opet jasnu podršku premijeru Sanaderu i njegovoj, još uvijek aktualnoj vladajućoj političkoj opciji. Pridodamo li tome i još neke svježe signale iz međunarodnih krugova koji su išli u tom smjeru, a o kojima smo već pisali na ovom portalu, čini se da bi uspjeh Sanaderovog HDZ-a na predstojećim izborima zapadnim čimbenicima itekako bio po volji. To je na karaju krajeva, reklo bi se, najjednostavniji način da se u Hrvatskoj održi status quo - bez opasnosti od poremećaja s kojima bi u Hrvatskoj na površini mogle pojaviti ponovo one političke ideje s kojima je Zapad morao računati do pred 7-8 godina. Više detalja o zaključcima spomenutog izvješća Europske komisije možete saznati u nastavku iz priložene vijesti Hine.
Add a comment        
 

 
SanaderKao što svi znamo, nalazimo se usred predizborne kampanje koja će se na području Hrvatske voditi sve do 25. studenoga ove godine, kada će cijela ova priča dobiti i svoj završetak održavanjem parlamentarnih izbora. Kako je izborne teme kao i teme koje su vezane uz izbore proteklih nekoliko dana, kao i u onima koji nam tek predstoje vrlo teško - gotovo nemoguće - ignorirati i ovaj  portal će se na njih sve više naravno osvrtati. Ovog puta smo se odlučili zaviriti na internetske stranice nekolicine u ovom trenutku najjačih parlamentarnih stranaka u Lijepoj Našoj, i u obliku svojevrsnog informativnog sažetka svojim čitateljima omogućiti bolji i konkretniji uvid u značajnije dijelove njihovih predizbornih planova i programa. Ono što smo odmah opazili je da je svim strankama u žarištu interesa rješavanje aktualnih gospodarskih problema, pa je i u našem pregledu najviše govora o njima. Naš kratki osvrt na programe započet ćemo s strankom koja se, još uvijek nalazi na vlasti, stoga je i red da najprije pogledamo koja i kakva rješenja nam kao takva i predlaže u razdoblju do 2011. godine.(mmb)
Add a comment        
 

 
MilanovićNa internetskim stranicama SDP-a, zbog dosta općenitih konstatacija i tumačenja, snalazili smo se malo teže. Prva tema s kojom ćemo se na ovom mjestu pozabaviti jest gospodarstvo (moramo primijetiti vrlo širok pojam) pod kojim je navedeno sljedeće. Visoke stope gospodarskog rasta SDP-ovci planiraju ostvariti povećanjem domaće proizvodnje, razvojem transporta, napose željezničkog prometa, korištenjem vlastitih resursa i potencijala – «Naš prvi cilj je gopodarski rast od najmanje 6 posto u prvoj godini vlasti, te za 4 godine dostići stopu od 8 posto. Takva stopa gospodarskog rasta omogućit će veću zaposlenost i veće plaće, bolji život za radnike, bolje mirovine i bolji život za umirovljenike, proširiti besplatne zdravstvene usluge te osigurati dodatna sredstva znanosti i obrazovanju». Što se tiče regionalnog razvoja njihovi su ciljevi – uravnotežiti regionalni razvoj (smanjenjem krupne socijalne i ekonomske nejednakosti i povećanjem konkurentnosti regionalnog gospodarstva) te priprema Hrvatske za učinkovitu integraciju u EU i korištenje Strukturnih fondova - ustrojenjem jedinstvenog pravnog okvira (novi zakon) te ugradnjom suvremenih načela regionalnog razvoja.(mmb)
Add a comment        
Pet, 10-04-2020, 12:07:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.