U subotu 4. srpnja 2009. u zagrebačkoj je Areni održan 13. Opći sabor HDZ-a. Sabor je svojim izlaganjem otvorio dr. Ivo Sanader, koji je na govornicu izlazio u dva navrata. U prvom izlaganju nije spominjao svoju ostavku, već se osvrnuo na proteklih 20 godina HDZ-a i približno toliko godina hrvatske države. „Imamo pravo na ponos, snagu, zajedništvo i budućnost. 20 godina kasnije, idemo dalje!”, poručio je Sanader. Rekao je da ne prihvaća nikakve kontroverze u procjenjivanju uloge HDZ-a, nego ih zanima samo sud birača. U drugom je izlaganju bio konkretniji obrušivši se na Sloveniju i EU. Situaciju oko blokiranja ulaska Hrvatske u EU, Sanader je naveo kao jedan od razloga svog iznenadnog odstupanja s mjesta premijera i predsjednika HDZ-a. Sukladno najavama koje su posljednja dva dana proizašle iz vrha stranke, konkretno od predsjednika HDZ-a i premijera u ostavci dr. Ive Sanadera, njegovom zamjenicom, odnosno predsjednicom Hrvatske demokratske zajednice po kratkom je postupku imenovana Jadranka Kosor. (mmb)

 

 

S Portala Hrvati Amac donosimo zanimljiv članak u kojem autor Spectator izlaže pozadinu koja se zapravo krije iza medijskih bajki o MMF-u kao jedinom mogućem "spasitelju" hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava uopće. A što se iza tog krije? Banka koju je dosad kontrolirao angloamerički imperij i njegovi sateliti, nakon što financijski pomogne pojedinu državu u njoj počinje s provođenjem globalizacijske privatizacije. "Takva situacija, u koju smo stigli relativno brzo (tijekom posljednjih desetak godina) svaku pomoć MMF-a pretvara u streljački vod jer se hrvatski dug pretvara u mastodonta jednakog onom Mađarskom. Treba li nam to? Hrvatske upravljačke strukture imale su odličan plan. Bez obzira na ekonomiju nadale su se kako će Hrvatska ulaskom u EU postati dio europske ekonomije i tako ih riješiti brige i problema (koliko je to za njih doista 'briga' pravo je pitanje) upravljanja ekonomijom. S ekonomijom u rasulu već godinama iako je to sada vidljivo do bola i članstvom u EU koje im bježi poput sjene te su hrvatske 'elite' došle do kraja puta."

 

 

Za 14 sati danas premijer Ivo Sanader sazvao je konferenciju za novinare. Ovu vijest donosimo posebno budući da dio medija spekulira kako bi premijer mogao obznaniti svoju ostavku. Štoviše, ovu vijest objavio je i HRT pa je za očekivati kako bi mogla biti točna.

 

 

Kako piše Večernji list izgleda da je HDZ predvođen premijerom Sanaderom ovih dana radikalno odlučio promijeniti kurs politike prema hrvatskim iseljenicima. Drugim riječima, mediji su navodno došli u posjed dokumenta iz kojeg je vidljivo kako Hrvati izvan Domovine vladajućoj političkoj eliti postaju prioritet, koji su usput budi rečeno trebali biti i do sada, no posljednje su desetljeće proveli gotovo na margini interesa, gotovo potpune nebrige koju je matična Domovina spram njih demonstrirala. U spomenutom dokumentu navodno se predviđa uspostava institucija koje će biti zadužene za jačanje odnosa u svim područjima - od gospodarstva, medija, lobiranja do izravne suradnje. Ovakva novonastala briga za hrvatske iseljenike vrlo bi se lako mogla povezati s provođenjem strategije za predstojeće predsjedničke izbore. Neki od predsjedničkih kandidata za razliku od pripadnika vladajućih struktura tradicionalno njeguju kvalitetan odnos s Hrvatima izvan Domovine. Valja primijetiti kako je primjerice prof. dr. Miroslav Tuđman u svojim brojnim posjetima iseljenicima uvijek dočekivan toplo i s povjerenjem, koje je zahvaljujući dvojbenim političkim potezima unutar Domovine kroz minulo desetljeće u odnosu prema hrvatskim političarima itekako poljuljano. Također, prof. dr. Miroslav Tuđman ovih je dana Hrvatskom saboru uputio zahtjev za dopisnim glasovanjem hrvatskih državljana izvan Domovine.(mmb)

 

 

Kako donosi Večernji list, idućeg četvrtka u Haagu će se održati rasprava u povodu zahtjeva Gotovininih branitelja da se svim članovima tima obrane osigura imunitet od kaznenog progona. Obrana naime opravdano protestira zbog suđenja odvjetniku Marinu Ivanoviću zbog «manipulacije topničkim dnevnicima». Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić smatra kako procesuiranje njega i još pet članova odvjetničkog tima obrane od strane hrvatske države utječe na prava optuženog Ante Gotovine i stavlja ga u nejednak položaj na suđenju. Mišetić je u vezi s time istaknuo kako "Hrvatska ima bilateralni ugovor o povlasticama i imunitetu s tužiteljstvom, pa godinama istražitelji tužiteljstva na sve načine prikupljaju dokumente (primjerice dnevnik Mate Laušića), ali ih RH ne procesuira". S druge je strane Marin Ivanović zaprimio dnevnik Ivana Karduma, koji je privatni, a ne “ratni”,  a hrvatsko  je pravosuđe jedva dočekalo pokrenuti istragu zbog “otuđivanja arhivske građe”. Što to konkretno znači? To konkretno znači da Republika Hrvatska svjesno sudjeluje u fabriciranju dokaza za Tužiteljstvo, koje se našlo u kroničnom nedostatku istih. (mmb)

 

 

Prenosimo Ikinu vijest o misi koju je na Dan državnosti Republike Hrvatske za Domovinu u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su, između ostalih, bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak i biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj. U svojoj se propovijedi kardinal posebno zahvalio hrvatskim braniteljima: "Znam da ste mnogi ranjeni u duši; znam da vas puno toga umara i znam da je neprijateljima Hrvatske cilj da se, pod navalom prozivanja, uvrjeda i laži, odreknete spomena. No, znam da ona velikodušnost kojom ste pristupili obrani Domovine čuva ljepotu hrvatske duše. I dok nas često opominjete da ne zaboravimo, mi vas ohrabrujemo da živite od spomena koji čuva smisao života s Bogom."

 

 

Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku. "Sućuti nema. Zato im nije potrebno znati ime i prezime stradalih. Pedeset godina terora i progona, laži i podvala, nije im bilo dovoljno da istraže makar samo jedan logor, samo jedno stratište, da popišu imenom i prezimenom sve stradale. Zašto? Jer – tada više ne bi mogli lagati. Normalno je: ako idemo na sprovod, u pohod mrtvima na groblju, stratištu, želimo znati kome idemo. Njih to ne zanima, jer ih ne zanima čovjek."(mmb)

 

 

Ne tako rijetko, pojedini članci objavljeni u nekom od izdanja EPH medijskog carstva nađu se i na našim stranicama, najčešće kao tužan primjer hrvatskog novinarstva. I dok je za pojedine autore jasno da pišu kako pišu na temelju svojeg iskrivljenog svjetonazora, i da im nitko zbog toga ne može pomoći, ostaje pitanje kako to da ostali novinari slijede uređivačku politiku koja s profesionalizmom nema puno dodirnih točaka. Više svjetla na ovu problematiku bacio je prije neki dan novinar Hrvoje Appelt na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije 'Sloboda medija i borba s korupcijom'.(mm)