Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem piše o jednim te istim već viđenim licima koja se izmjenjuju na hrvatskoj političkoj sceni, baš kao artikli kojima je već odavno prošao rok valjanosti. "Tko je još preostao a da mu je istekao rok valjanosti? A, kome nije!? Počevši od Mesića. Društvo puno političara s isteklim rokom valjanosti i daljnom tendencijom negativne selekcije, može očekivati unutarnje truljenje. Zato bi potrošači proizvoda obrtnika hrvatskog višestranačja morali, kao i u trgovini mješovite robe, uz deklaraciju o podrijetlu i sastavu, stalno provjeravati i rok valjanosti. To je europski standard!"

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2009.

S internetskih stranica www.ika.hr donosimo vijest o Caritasovoj akciji prikupljanja i podjele rabljenih školskih udžbenika u trajanju od 24. kolovoza do 11. rujna 2009. "Budući da ove školske godine veliki broj učenika neće dobiti besplatne udžbenike, mnoge obitelji naći će se u nezavidnoj financijskoj situaciji o čemu svjedoče brojni upiti i pozivi za pomoć pri nabavi udžbenika. Caritas Zagrebačke nadbiskupije stoga pokreće akciju prikupljanja i besplatne podjele rabljenih udžbenika za osnovne i srednje škole za školsku godinu 2009/10. Akcija će se provoditi od 24. kolovoza do 11. rujna na području Grada Zagreba u suradnji s upraviteljima župa - župnicima Katedralnog arhiđakonata."

Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2009.

S internetskih stranica www.miroslav-tudjman.com donosimo intervju koji je prof.dr. Miroslav Tuđman dao za BiH dnevnik Oslobođenje. U razgovoru, dr. Tuđman iznosi svoje mišljenje o ključnim trenucima ratnih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, primjerice, o tome kako su Engleska i Francuska štitile Miloševića i o tome kako je vrlo vjerojatno da su Armija BiH i Hrvatska vojska ušle u Banju Luku, da bi to vjerojatno bio potpuni slom koncepcije velike Srbije. "I na ovom primjeru moguće je uvidjeti slijedeće: ako kao jedan od ključnih datuma uzmemo 25. rujna 1991., kada su nametnuli embargo na oružje za područje bivše Jugoslavije, što je značilo slobodne ruke Miloševiću i JNA da mogu silom realizirati, "očuvati" Jugoslaviju, ali de facto stvoriti veliku Srbiju, pa do svih drugih prilika, odnosno, do vođenja takve politike da se sve vrijeme, četiri godine, nije htjelo vojno intervenirati. Što su, recimo, Amerikanci htjeli, ali su tada Francuzi i Englezi bili protiv toga da NATO intervenira u BiH, da prestane rat, upravo zbog svih tih okolnosti, jer su uvijek na neki način, neizravno, ali posredno štitili Miloševićevu beogradsku politiku. Već time kako je određen mandat snagama Ujedinjenih naroda u BiH, a glavna zadaća mu je bila da osigura humanitarne putove i ništa drugo, to pokazuje da međunarodna zajednica nije baš imala velikih ambicija da se sukob u BiH riješi na način da bi taj sukob što prije završio i Bosna i Hercegovina profunkcionirala kao zajednica tri konstitutivna naroda."

Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo članak Nenada Piskača i Roberta Krmpotića koji su posjetili stari hrvatski dvorac Brezovica. Dvorac je, iako spomenik kulture i neopisiva vrijednost hrvatske kulturne baštine danas nedopustivo zapušten i zaboravljen. "Vidi se kako su svi prozori porazbijani. Gdjegdje vise prozorska krila. Oluci truli. Unutrašnjost je totalno zapuštena, hodnici puni stakla, praznih boca, nekoliko razvaljenih kreveta, naznaka drogiranja nepoznatih vandala. Krš i lom. Freska, do koje je slikaru nekako, čini se, najviše stalo, također je uništena grafitima. Još se drži stari kamin i sve to nemoćno promatra, sam u prljavoj središnjoj dvorani na prvom katu. Iako je propuh, jer prozorskih stakala nema, užasno zaudara, što od ustajalog zraka, što od vlage, otpale žbuke, smeća..."

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića u kojem piše o neprimjerenosti načina na koji je u Kninu 5. kolovoza u prvi plan ponovno (nezasluženo) istaknuta politika, a zaboravljeni oni koji su omogućili da danas živimo u samostalnoj i teritorijalno cjelovitoj državi. "U svom prigodnom govoru u Kninu, predsjednik Mesić uzdizao je vojno-redarstvenu akciju Oluja, a za razliku od predsjednika Sabora i predsjednice Vlade, ni riječju nije spomenuo svog prethodnika, prvog hrvatskog predsjednika i pobjednika u hrvatskom Domovinskome ratu dr. Franju Tuđmana, kao da se do najslavnije pobjede u agresiji na Republiku Hrvatsku došlo bez vojskovođe. Također je neprihvatljivo i drsko što se ni ovog puta predsjednik Republike nije došao pokloniti na grob dr. Franje Tuđmana. A na grobu Gojka Šuška nitko od političara nije zapalio ni svijeću, niti donio ružu!"

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2009.

Donosimo vijest Hine o predstavljanju nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Mate Kovačevića pod nazivom "Bespuća hrvatske politike", održanom 12. kolovoza 2009. u Posušju. Riječ je o tekstovima koje je autor objavljivao u tjedniku "Fokus" od 2004. do 2006. godine. O knjizi su govorili urednik Mate Ljubičić, kao i predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman. "Prof. Miroslav Tuđman istaknuo je na predstavljanju kako Kovačevićeva knjiga "na najbolji način upućuje na proteklih deset godina hrvatske politike, i ugrožavanje njezinog daljnjeg opstanka, unatoč tome što smo vlastitu neovisnost i suverenost platili brojnim žrtvama". Prof. Tuđman smatra kako je Hrvatska "egzistencijalno ugrožena" te da smo na putu u političko ropstvo", ukazujući pri tom na "podanički mentalitet". Također je naglasio kako nema prave istine o Domovinskom ratu, te da nas je manipulacija tim ratom dovela u ovu situaciju. U svojim publicističkim tekstovima Kovačević upozorava kako Hrvati moraju sami odlučivati o vlastitoj sudbini, te da se treba iznijeti prava istina o događajima u Jasenovcu, Bleiburgu i križnim putevima, dodao je. Prof. Tuđman je zaključio kako je "dosta kriminalizacije Domovinskog rata i detuđmanizacije", te upozorio na prekid s iseljenom Hrvatskom i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine."

Detalji

Objavljeno: 14. kolovoza 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Damira Borovčaka s biskupom dr. Valentinom Pozaićem, profesorom kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Biskup Pozaić autor je i više knjiga s područja moralne teologije. Predsjednik je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere i član Vijeća HBK za obitelj. Između ostaloga u razgovoru se osvrnuo i na nedavno izglasan Zakon o umjetnoj oplodnji: "Stav Crkve o tom zakonu, takvom kakav je donesen, nije jednostavno izreći. Načelno je jasno da, gledajući antropološki i biblijsko-teološki, medicinska oplodnja izlazi izvan tih okvira, i kao takva je neprihvatljiva. Ako se netko od vjernika i upusti u tu avanturu, Crkva nikoga ne izopćava, ne proklinje, samo podsjeća da i nadalje ne odobrava taj postupak. Bitno je u nastanku i prenošenju ljudskog života da bude plod bračne ljubavi i bračnog sjedinjenja – unitivni i prokreativni vidik; da bude poštovano nepovredivo pravo na život svakog ljudskog bića, kao i da bude poštivano dostojanstvo prenošenja ljudskog života. Razni dosadašnji zakoni o tom postupku predviđali su, i odobravali, embriocid – brojno žrtvovanje embrija, novonastalih ljudskih bića. Ljudski život, u tom svom začetku, bio je obezvrijeđen i prezren, i reduciran na razinu biološkog materijala, pogodnim za neke druge nečasne svrhe, za potrebe kozmetičke industrije."(D. Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. kolovoza 2009.

O pitanju isticanja vjerskih simbola u prostorima javnih institucija svoj stav (očekivano) iznijela je i Hrvatska narodna stranka ističući kako je «Hrvatska po Ustavu sekularna država, te da svojim najvišim propisom štiti vjerske slobode i osjećaje svih građana, ali istovremeno svima jamči slobodu od nametanja vjerskih dogmi i odvojenost Crkve i države». HNS u znatno sofisticiranijoj, ali sadržajno gotovo identičnoj formi vezano uz to pitanje na taj  je način pružio podršku predsjedniku Mesiću naglasivši kako «u državnim i javnim institucijama ne može postojati diskrecijsko pravo pojedinaca koji tamo rade na isticanje vjerskih simbola, već se ono mora regulirati zakonom». O spomenutoj se tematici priopćenjem za javnost oglasio i predsjednički kandidat prof.dr. Miroslav Tuđman s znatno drugačijim razmišljanjima. On naime smatra kako su napadi na katoličku Crkvu i vjerske osjećaje velike većine hrvatskih građana samo nastavak rušenja nacionalnih vrijednosti i unošenja svađe i razdora među hrvatske građane.(mmb)