Davorin RudolfSveučilišni profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf za Hinu je pojasnio nekoliko stručnih termina koji se ovih dana pojavljuju u medijima, vezano uz rješavanje pitanja morske granice sa Slovenijom. Tako je Rudolf kazao kako primjena načela «ex aeuqo et bono» ni u kom slučaju ne može dovesti do tog da se Sloveniji dosudi čitav Savudrijski zaljev. «More je pripadni dio kopna, akcesorij, ne može se primjerice, samo more bez kopna predati nekoj stranoj državi. U svijetu nema obalne države bez mora. Kad bi se usvojio slovenski zahtjev onda bi građanin, koji bi na hrvatskoj savudrijskoj obali stavio nogu u more povrijedio slovenski državni teritorij». Rudolf, koji je bio hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi predsjednik Državne komisije za granice među ostalim je također rekao: «Granica između Hrvatske i Slovenije nije ni katastarska ni prirodna ni povijesna, već ona koja je zatečena 25. lipnja 1991. godine. HS i slovenski Državni zbor tada su donjeli odluke da priznaju zatečene granice na taj dan i da nemaju nikakvih međusobnih pretenzija. Zahvaljujući tim odlukama priznala nas je EU, a zatim smo primljeni i u UN».(mmb)
Add a comment        
 

 

Šest mrtvih (prema vijestima jutros) i sedam vatrogasaca s teškim opeklinama tragične su posljedice požara na otoku Kornat koji je uglavnom obrastao suhom travom. Ova vijest o sigurno najvećoj tragediji u hrvatskom vatrogastvu, dospjela je nakon što smo objavili članak "Množenje s 5" u kojem smo se osvrnuli na manjkavosti sustava obrane od požara koje su se ispoljile prilikom gašenja dubrovačkog požara početkom kolovoza. Ovom prilikom izražavamo najiskreniju sućut obiteljima poginulih, i želju da Bog bude milostiv prema ranjenicima koji su trenutno u kritičnom stanju. 

 

SLUŽITI

Ka nas vapaj zateče u snu,

po žegi sunca ili olujnu vremenu,

kad silina vjetra zaustavlja naše tijelo,

a Duh nastoji nadvladati ga,

dok čupa stogodišnja stabla i nosi zrakom stare krovove,

dok putove naše lišćem i smećem prekriva...

Add a comment        
 

 
Opasna formulaPažnju hrvatskih medija jučer je zaokupljao novi filmić na YouTubeu "Razotkrivanje laži o Državi Hrvatskoj", u kojem se Republika Hrvatska opet izjednačava s NDH, odnosno Hrvati s ustašama. Ono što zabrinjava je da se formula "Hrvat = ustaša" sada već gotovo svakodnevno čuje u vijestima, što znači da prerasta u ozbiljan politički problem. Tome su sigurno doprinijele podjele unutar Hrvatske na ustaše i partizane koje je potaknuo dobrim dijelom sadašnji predsjednik Stjepan Mesić, kao i pasivan odnos hrvatskih političara prema Haaškom sudu koji rezultirao opasnim iskrivljavanjem slike o Domovinskom ratu. A, ako su Hrvati ustaše, a Hrvatska država oslobođena u Domovinskom ratu nastavak NDH, onda se agresivna politika prema Republici Hrvatskoj i zločini nad Hrvatima mogu puno lakše opravdavati tzv. "borbom protiv fašista". To smo vidjeli u prošlosti, a moglo bi se ponoviti i u budućnosti. O tome koliko se formula "Hrvat = ustaša" proširila u Sarajevu piše Tihomir Dujmović u Večernjem listu. A o tome koliko se ista ta formula opet koristi među srpskom manjinom u Hrvatskoj može se saznati iz priopćenja Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina. U svezi ovog zadnjega, paradoksalno je da hrvatska država potpomaže propagandu koja radi protiv nje: "Ne čudi nas takvo ponašanje dijela srpskog stanovništva, pogotovo ako čitaju tiskovine namijenjene srpskoj manjini u RH i financirane od hrvatske države, " Identitet" i "Novosti". U tim tiskovinama se opetovano ponavlja "da je Franjo Tuđman vodio tzv. domovinski rat, po koncepciji Maksa Luburića, s ciljem da u Hrvatskoj više ne bude Srba", "da je uz znanje i učešće Franje Gregurića i ministara Vlade demokratskog jedinstva tijekom 1991. i 1992. g. ubijeno 611 građana srpske nacionalnosti iz Siska, Petrinje i Mošćenice", "da je u Republici Hrvatskoj proveden Pavelićev i Budakov plan o trima trećinama"." (mm)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićIz tjednika Fokus prenosimo članak Zdravka Tomca u kojem autor detaljno iznosi ključne i nadasve zanimljive okolnosti svjedočenja Stjepana Mesića u Haagu 1998. godine. Podsjećamo, Mesić je tada svjedočio u procesu protiv Tihomira Blaškića te je njegovo svjedočanstvo s obzirom na činjenicu da je u to vrijeme bio jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana – krunski dokaz ne samo protiv Blaškića, nego protiv svih optuženih iz RH i BiH te Domovinskog rata uopće. «Nedvojbeno je da je Stjepan Mesić u Den Haagu svjedočio o «prikrivenoj politici podjele BiH između Hrvatske i Srbije», o «sastanku u Karađorđevu 1991. godine između Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana» te o uključenosti Hrvatske u hrvatsko-muslimanski rat u srednjoj Bosni». Sada, čini se, neće moći izbjeći ponovni odlazak u Haag u svojstvu svjedoka protiv optuženih Hrvata iz BiH, iako je tužiteljstvo učinilo sve u svojoj moći da do toga ne dođe. Pitanje je kako će Mesić davanju svog iskaza pristupiti ovaj put, jer za razliku od 1998. kada je tamo otišao kao građanska osoba, danas odlazi kao predsjednik države protiv koje je tada svjedočio.(mmb)
Add a comment        
 

 
Nenad BachIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Andrije Bauera sa hrvatskim glazbenikom Nenadom Bachom, koji već dugi niz godina živi i radi u Americi, točnije – New Yorku. « Bach je davno otišao u Ameriku, 29. rujna 1984. i to prije svega s namjerom da mu se djeca rode u demokraciji, te da se u svojoj profesiji okuša s onim najboljima». Tamo se etablirao kao uspješan pop-rock muzičar koji također radi i filmsku glazbu. U razgovoru se između ostalog može pročitati i o glazbenikovom djelovanju u smislu promocije hrvatske glazbe i kulture općenito, te njegova razmišljanja o aktualnoj političkoj situaciji i u kojem nas smjeru ista sve zajedno u budućnosti vodi.(mmb)
Add a comment        
 

 
HRTMilan Ivkošić podsjetio je čitatelje Večernjeg lista na prošlogodišnji slučaj kada je Vasilj Radić iz okolice Knina napao dva inkasatora HRT-a, Milivoja Perkova i Denisa Bilića. Iako se dvojka dala u bijeg nakon prijetnji kojima ih je obasuo Vasilj Radić, ovome to nije bilo dosta već je s dva metka iz pištolja u leđa pogodio Denisa Bilića. Što se suda tiče, Radić je oslobođen optužbi za pokušaj ubojstva, te je dobio svega tri godine i deset mjeseci zatvora. No, tu nije kraj nevjerojatnog slijeda događaja koji prati ovaj slučaj. Naime, Milivoj Perkov i Denis Bilić od HRT-a su dobili otkaze: "Znate li što je Šprajcov HRT učinio svojim inkasatorima Perkovu i Biliću, čijeg ubojicu u pokušaju i kaznu koju je dobio nikad nije problematizirao? Nekoliko mjeseci nakon što je na njih pucano, na HRT-u su dobili otkaz! Danas su teška sirotinja i psihijatrijski pacijenti!". Postavlja se pitanje kakva je civilizacijska razina onih koji su dali otkaze ljudima koji su skoro izgubili život skupljajući sredstva za njihovu plaću? Ne bi li oni trebali letjeti s HRT-a naglavačke, a pod hitnim postupkom uz isprike vratiti Milivoja Perkova i Denisa Bilića? Naravno da bi, ali za to bi određenu civilizacijsku razinu trebali imati oni koji o tome odlučuju. (mm)
Add a comment        
 

 
Jadranka KosorPisali smo na Portalu o raznim predizbornim metodama, kojim vladajuća garnitura pokušava pridobiti neophodnu joj biračku podršku. Među inima, spomenuli smo i «ubrzano» dodjeljivanje stanova hrvatskim braniteljima, mnogi od kojih na iste čekaju već više od 15 godina. Izgleda da je pritom najvažnija prisutnost što većeg broja medija pri samoj primopredaji, a manje je važno što i kako se radi. To najbolje pokazuje i posljednji primjer branitelja Zdravka Ivaneka iz Huma Zabočkog o kojem piše Hina: «Taj je gospodin nakon 16 godina čekanja, živeći s obitelji, suprugom i dvoje djece u 18 četvornih metara bez higijenskih uvjeta, u subotu dobio ključeve stana u upravo završenoj zgradi u Klanjcu». Samom događaju nazočila je i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti – Jadranka Kosor. Koliko je površnosti u cijeloj priči govori i podatak kako ministrica nije znala za nezadovoljstvo Ivanekove obitelji zbog, za njih, potpuno neprimjerenog stambenog prostora. Naime, problem nije u kvadraturi od sasvim solidnih 65 metara kvadratnih već u rasporedu koji je takav da se u njemu uz kuhinju i kupaonu nalazi samo jedna jedina soba.(mmb)
Add a comment        
 

 
Goli otokNa pokušaje crkvenih krugova da ukažu na sveprisutno prešućivanje masovnih zločina koje je učinila jugoslavenska partizanska vojska poslije 2. svjetskog rata, kao i zločina koje je počinio komunistički poredak u godinama neposredno poslije rata, između ostalih oglasila se primorsko-goranska podružnica HNS. Tako je predsjednik županijskog HNS-a Boras Mandić izjavio kako je nemoguće ne reagirati "na sve učestalije i intenzivnije izjave Katoličke crkve o antifašizmu, a izjava u kojoj je uzoriti kardinal Josip Bozanić izjednačio antifašizam s nacizmom i fašizmom - strašna i vrlo opasna". Mandić je išao i toliko daleko da je izjavio i sljedeće: "pljuvanje s oltara po antifašizmu i pljuvanje po vrijednostima Domovinskog rata koji je po svom karakteru bio antifašistički rat". Kako se Stjepan Mesić, Vesna Pusić, i Radomir Čačić, kao najistaknutiji kadrovi koje je iznjedrio HNS, odnose prema vrijednostima Domovinskog rata vjerojatno ne treba puno trošiti riječi. No, na to što su točno crkveni velikodostojnici u zadnje vrijeme rekli u svezi antifašizma treba, budući da od hrvatskih medija po tom pitanju nije bilo puno pomoći. Prije obrnuto. Zato, uz razmišljanja HNS-ovaca koje donosi Hina, u nastavku prenosimo i urednički komentar iz Glasa Koncila koji rasvjetljava koje je to odista najvažnije poruke Crkva uputila. Ne treba ni reći kako te poruke odstupaju od prevladavajuće medijske slike koja je o njima stvorena, a da se ne govori u HNS-ovoj interpretaciji. (mm)
Add a comment        
 

 
CenzuraNa portalu Hrvati AMAC objavljen je članak u kojem su dovedena u sumnju objašnjenja za javnost u svezi kašnjenja Večernjeg lista 18. kolovoza na kioske. Naime, tog dana zagrebačko izdanje ovog lista čitatelji su mogli kupiti tek u kasnijim prijepodnevnim satima. Kao razlog ovom kašnjenju navedeni su tehničkih problema u tiskari. Međutim, autor članka na portalu Hrvati AMAC ovo objašnjenje doveo je u pitanje zbog činjenice da se baš u tom broju Večernjeg lista, u podlistu Obzor, izašao intervju Davora Ivankovića s Romanom Binderom. U ovom intervjuu Roman Binder iznio je svoja gledišta vezana uz aktualnu aferu «Mesić-Zagorec-Perković», koja zasigurno nisu razveselila Pantovčak. Imajući na umu sve što se već događalo u slučaju Zagorec, razmišljanja autora članka s portala Hrvati AMAC koja kašnjenje Večernjeg lista 18. kolovoza pripisuju pokušajima cenzure ne zvuče uopće nemogućim.(zdk)
Add a comment        
Uto, 25-02-2020, 09:48:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.