Mislav BagoPrenosimo vijest Hine o rezultatima ankete Centra za istraživanje tržišta, prema kojima 91% građana Hrvatske smatra da Hrvatska ne treba odustati od tužbe protiv Srbije zbog genocida. Ta brojka ne čudi, ali trebalo bi čuditi ponašanje hrvatskih vlasti i medija. Hrvatska vlada, naravno, "razmatra situaciju" i, opet naravno, "učinit će sve najbolje za Hrvatsku". Tako se njen predstavnik Ivan Šimonović odmah po donošenju presude u sudskom postupku u kojem je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije zbog genocida požurio izjasniti da bi Hrvatska trebala odustati od tužbe. Što se medija tiče, prvenstveno Hrvatske televizije, po kontakt emisijama koje su se bavile tim pitanjem moglo bi se zaključiti da je većina građana Hrvatske za odustajanje od tužbe. Naime, u emisijama HTV-a koje se bave temama od nacionalnog interesa, a koje vode "perjanice" hrvatskog novinarstva Bago, Merlić, Latin itd., uvijek gostuju naravno vrhunski eksperti i moralne vertikale hrvatskog društva, gospoda Puhovski, Šimonović, Kregar, Prodanović, i sl.. Ovi gosti javnosti odašilju uvijek jasne poruke. No, vidi peha, iako se to vješto skriva ovim porukama se uporno protivi ogromna većina hrvatskih građana. Razvidno je da je na djelu pluralizam javne nezavisne transparentne televizije, kojeg većina građana ne razumije, ili zapravo upravo suprotno, vrlo dobro razumije. (djl)
Add a comment        
 

 

Tomica SertićIz Hrvatskoga slova (broj 626) prenosimo razgovor s Tomicom Sertićem, vijećnikom općine Udbina. On opisuje sudbinu Udbinjana koji su 1942. morali pobjeći iz svojih domova pred naletom "partizana". Kao rezultat tog naleta većina hrvatskog stanovništva izbjegla je iz Udbine, čime je u potpunosti izmijenjena nacionalna struktura Udbine kao hrvatskog mjesta. Pojedinci koji su se poslije progona iz 1942. godine pokušali vratiti bili su zatvarani, mučeni i na kraju osuđeni kao "narodni neprijatelji", bez obzira radilo se o starim nemoćnim osobama, svećenicima ili pak bilo kom drugom. Danas, Tomica Sertić traži "povrat dostojanstava i prava za Udbinjane koji su 1942. protjerani bez prava na povratak". No, pravda će se teško dostići kada su današnje političke okolnosti, kako svjedoči Sertić, u nekim segmentima slične onima za i poslije drugog svjetskog rata: "Hrvati ne participiraju u izvršnoj vlasti općine Udbina. To je jedino mjesto gdje većina stanovnika ne sudjeluje u izvršnoj vlasti... Lakše Hrvatica postane dopredsjednica Vlade Srbije negoli Hrvat uđe u izvršnu vlast na Udbini."

Add a comment        
 

 
Vuk DraskovićNakon izjave predsjednika Mesića dane 22. travnja na komemoraciji u Jasenovu kako je "Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam" (valjda nacizam, op. ur.) nije trebao dugo čekati da netko u Beogradu politički poentira na ovu izjavu. Jutarnji list danas javlja kako je Vlada Srbije službeno protestirala protiv “nelegitimne i nedobronamjerne” kampanje u Hrvatskoj nakon presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid u BiH. Kao jedan od razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala odustati od svoje tužbe u protestu Vlada Srbije navedeno je "nekoliko desetljeća unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".
Add a comment        
 

 
Goran SvilanovićIz tjednika Lider prenosimo vrlo dobru raspravu mentaliteta hrvatske i srpske diplomacije, izvedenu kroz efektnu usporedbe rada Ivana Šimonovića i Gorana Svilanovića. Iz teksta koji potpisuje Višnja Starešina izdvajamo dio koji jezgrovito opisuje razlike između dviju spomenutih diplomacija: "Dok Goran štiti interese svoje države, čak i kad je riječ o moralno vrlo problematičnom prikrivanju odgovornosti za ratne zločine, Ivan u ulozi neformalnoga glasnogovornika Vijeća sigurnosti tumači svojoj državi što bi ono moglo misliti ako Hrvatska pokrene to pitanje. Dakako, razlike između Gorana i Ivana samo su metafora razlika između dvaju mentaliteta i dviju diplomacija. Srpska diplomacija, oličena u Goranu, ima dugu tradiciju i služi tome da bi u međunarodnoj političkoj areni "istrgovala" za Srbiju što povoljnije pogodbe, što je, uostalom, klasična uloga svake diplomacije. Hrvatska diplomacija, oličena u Ivanu, njeguje ipak tradicionalno podanički mentalitet i služi tome da bi o državnom trošku politički izabranici pohodili središta svjetske i međunarodne politike, a zatim nas izvijestili čije sve brojeve mobitela imaju, tko ih je primio, tko pogladio, a tko im dao lijepo obećanje.".
Add a comment        
 

 

Vukovar 1991.Iz novog broja Glasa Koncila od 29. travnja 2007. prenosimo zanimljiv članak diplomiranog pravnika Stjepana Androića o tome kako je Srbija agresiju na svoje susjede priznala u svojim zakonima. Autor navodi: " Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom. Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima... Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati.". 

Add a comment        
 

 
Manipulacije s brijunskim transkriptom vjerojatno ni bi mogli predvidjeti ni oni s najbujnijom maštom. Novinar Marko Barišić, u svom komentatoru u Vjesniku, zapitao se ne bi li netko trebao odgovarati zbog toga što su u haaškoj optužnici pojedini dijelovi rečenica iz brijunskog transkripta izvađeni namjerno iz konteksta kako bi im se dao značaj koji nemaju. Barišić piše: "Teško je pronaći prave riječi osude takvog postupka. U pitanju je nevjerojatna krivotvorina, manipulacija najniže vrste. To je otkriće još jedan udarac vjerodostojnosti haaškog tužiteljstva, posebice njegove čelnice Carle del Ponte. U normalnim okolnostima za takve bi postupke trebalo odgovarati.". Mi bi dodali da bi netko trebao odgovarati i za sramotnu činjenicu da danas moramo osluškivati cvrčke na zvučnom zapisu brijunskog transkripta ne bi li shvatili u kojem su oni dijelu prepravljani prije nego što su uopće došli u Haag.
Add a comment        
 

 

Premijer Ivo SanaderHina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".

Add a comment        
 

 
Stjepan MesićU zadnjem broju Hrvatskog lista Zdravko Tomac raspravljajući rad predsjednika Republike Hrvatske odredio je pet načela "mesićizma". 1) Jedno govoriti, a suprotno tomu raditi. Stalno se pozivati na nužnost postupanja u skladu sa zakonima, a osobno u ostvarivanju svojih političkih ciljeva, kršiti zakone i potkopavati pravnu državu. 2) "Quod licet jovi non licet bovi", tj. "ozakonjenje djelovanja na osnovu dvostrukih kriterija", po kojima bi dopušta raditi ono što kod drugih žestoko kritizira. 3) Lagati, a stalno isticati kako uvijek govori istinu. 4) Pretvaranje neistine i laganja u nešto simpatično, čak u sposobnost snalaženja u teškim situacijama. 5) Korištenje svih sredstava dopuštenih i nedopuštenih, moralnih i nemoralnih, u cilju ostvarivanja političke karijere. Više o mesićizmu može se doznati iz članka koji prenosimo u cijelosti.
Add a comment        
 

 
MaksimirKada su se dolaskom koalicijske vlade 2000. godine na vlast smijene izvodile kao na tekućoj traci mnogi su primijetili kako je jedan od rijetkih izuzetaka od toga pravila bio Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta u Zagrebu. Neki su tada procijenili da je uzrok tome jednostavno činjenica da spomenuti posao ne bi nitko tako uspješno radio, odnosno da bi eventualne njegove zamjene mogle ugroziti rad zoološkog vrta, odnosno opstanak njegovih stanovnika. No, po svemu sudeći taj problem je napokon nakon sedam godina riješen, i Mladen Anić razriješen je ovaj tjedan sa svoje dužnosti bez ikakvih objašnjenja.
Add a comment        
Sri, 11-12-2019, 06:07:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.