TuđmanIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem se prisjetio legendarnog govora prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana održanog 28. veljače 1989. na tribini DKH u Zagrebu, a koji je poznat pod nazivom "Izlaz iz hrvatske šutnje". Zanimljivo je pogledati kakva je politička situacija u Hrvatskoj danas, 20 godina kasnije i zapitati se, ne bi li većina političke elite morala taj Tuđmanov govor ponovno pročitati i dobro razmisliti o porukama koje sadrži. "Danas, dvadeset godina od povijesnog 28. veljače 1989. živimo u okolnostima u kojima su SK i UJDI, premda su im imena doživjela preobraženja i premda su tako transformirani formalno u oporbi, ključni čimbenici hrvatskoga društva. Zato i ne čudi što je o dvadesetoj obljetnici pada komunizma, na samo Stepinčevo, kardinal Josip Bozanić u svojoj homiliji kazao kako je zavjesa pala, a strukture su ostale. Mala nam je utjeha, osobito s obzirom na hrvatske žrtve velikosrpske agresije, što slične probleme s komunističkim strukturama proživljavaju i ostale postkomunističke države. Ako se išta od hrvatskih intelektualaca danas očekuje, onda je to zdrava i precizna analiza „stanja države i nacije“ i „nova hrvatska politika“.
Add a comment        
 

 
PuhovskiU redakciju Portala pristigao je tekst anonimnog autora koji otvara neka bitna društvena pitanja. Konkretno, riječ je o tekstu objavljenom na internetskim stranicama www.domovinskirat.hr, a odnosi se na tendenciozno svjedočenje Žarka Puhovskog u procesu protiv hrvatskih generala u Haagu, ali i općenito na njegovu društveno-političku djelatnost. S obzirom da je riječ o čovjeku koji je profesor  filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, autor teksta dovodi u pitanje njegovu, ako ništa drugo moralnu kompetenciju i autoritet da predaje hrvatskoj akademskoj mladeži. U komentaru su priložena i pisma koja su kao svojevrsni protest poslana na adrese dekana fakulteta i ministra Dragana Primorca. "Kao porezni obveznik, želim iskazati svoje nezadovoljstvo što Žarko Puhovski ima priliku učiti mlade ljude kako nerad, neodgovornost i nemoral, su sasvim normalni i nekažnjivi, također me duboko uznemirava pomisao da i ja financiram moralnu nakaznost Žarka Puhovskog. Budućnost Hrvatske ovisi o odgovornim, vrijednim i moralnim mladim ljudima, koje FF oblikuje i educira na FF-u. Žarko Puhovski nije ni odgovoran, ni moralan, ni savjestan u svom radu, to je pokazao sa nizom lažnih izvještaja o zločinima, koje nije provjeravao dugi niz godina, ali ih je pasionirano plasirao po svim svjetskim i domaćim medijima. Ne želim sugerirati da je Žarko Puhovski maliciozan i manipulativan, no i takav zaključak bi bio logičan."
Add a comment        
 

 
kaosIz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića koji zaključuje kako još i danas istina o svemu lošem što se događalo u komunizmu teško izlazi na vidjelo i da je snažna tendencija da se prešućuje ono što se stvarno zbivalo. A upravo ta činjenica nedvojbeno predstavlja psihološko breme i onemogućuje razvoj pluralnog, zdravog i zrelog solidarnog društva. "Trebalo bi zato očekivati i političku i društvenu potporu inicijativi sa zagrebačkoga skupa kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe da se »promiču različiti i artikulirani skupovi, prije svega povijesnog karaktera, kako bi bila objelodanjena istina o životu Crkve i kršćana u komunističkom dobu« - kako se kaže u priopćenju. Naime, upravo odnos komunističkih režima prema kršćanima najbolje odražava odnos prema univerzalnim vrijednostima, dakle i prema ljudskim pravima svih ljudi u tim društvima, a taj je odnos ostavio rane, polarizaciju i mržnju. A i danas je u bivšim komunističkim državama odnos prema vjernicima, kršćanima, osobito katolicima, Katoličkoj Crkvi i prema kršćanskim vrijednostima pokazatelj koliko je ostao utjecajan suvremeni prerušeni komunistički duh i mentalitet. U hrvatskoj javnosti taj zagrebački skup, relevantan u europskim i svjetskim razmjerima, svjesno je marginaliziran."
Add a comment        
 

 
SušecIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojima je prokomentirao dvije aktualne, samo naizgled različite teme, kojima je zajednička poveznica - biti iznad istine. Prva je odnos Bože Sušeca prema izborniku rukometne reprezentacije Hrvatske Lini Červaru, a druga su sad već više puta izrečene mantre o dogovorenom ratu Tuđmana i Miloševića i "etničkom čišćenju" Srba u Oluji. "Božo je Sušec na prvim demokratskim izborima bio na listi komunista. Nije prošao demokratsku verifikaciju. I do danas drma športskom redakcijom HTV-a. No ima i veće ambicije proistekle iz „volje za moć“. Koristi svoju poziciju kako bi dijelio lekcije iz rukometa najtrofejnijem i najuspješnijem izborniku Lini Červaru. Tko bi mogao i pomisliti da je od političkog minimaliste (komunista) evoluirao u športskog maksimalistu. Njegove izjave kazuju kako želi biti iznad istine. Ipak, u emisiji Nedjeljom u dva, prošao je bos po trnju. Červar ga je pred isljednikom (urednikom, voditeljem, tužiteljem i sucem) Aleksandrom Stankovićem smjestio upravo tamo gdje i spada – u komentatorsku ropotarnicu."
Add a comment        
 

 
hizbihDonosimo priopćenje Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH povodoom rasprave o ustavnim promjenama u BiH, kojoj su temelj dogovori iz Pruda i Banja Luke (lidera triju stranaka). Upravno vijeće podržava rad na ustavnim promjenama kao i stavove hrvatskih političkih stranaka izražene u Kreševskoj deklaraciji od 21. rujna 2007. Također, HIZBIH poziva sve hrvatske institucije i Crkvu da se djelatno i odgovorno uključe u izražavanje svog stava glede neminovnih ustavnih promjena. Upravno vijeće podsjeća na svoje Priopćenje za javnost glede ustavnih promjena iz siječnja 2008. u kojem je pored ostalog naglašen težak položaj Hrvata u BiH, te potrebu da buduće ustavno-pravno ustrojstvo BiH mora biti utemeljeno na načelima konsocijacijske demokracije po uzoru na švicarski model, što zahtijeva, više nego do sada, angažiranje stručnog potencijala predstavnika hrvatskog naroda.
Add a comment        
 

 
dr. fra Radoslav Andrija Glavaš«Komunističko-boljševička promičbena služba u Beogradu objavila je nedavno u više navrata neistinite vijesti o franjevcima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a posebno o hercegovačkim franjevcima na Širokom Brijegu. Te vijesti nadošle su poslije pada Širokog Brijega u ruke partizana. Poslije toga hercegovački franjevci i njihovi nastavnici na Širokom Brijegu nisu uopće spominjani u partizanskim krugovalnim vijestima. Jamačno komunisti nisu imali razloga napadati franjevce. Kada je Široki Brijeg pao u ruke partizana, razorena je velika franjevačka gimnazija, crkva, samostan i konvikt vanjskih đaka teško su oštećeni i opljačkani. Franjevački nastavnici i dušobrižnici zatvoreni su u jedan bunker, poliveni benzinom i zapaljeni. Drugi su ubijeni u samoj crkvi, a neki po raznim župama na zvjerski način mučeni i postrijeljani.(blog.hr)
Add a comment        
 

 
Ajla TomljanovićPomalo u sjeni sjajnih rezultata hrvatskih tenisača, posebice najmlađeg među njima, Marina Ćilića, ostao je veliki uspjeh mlade 15-godišnje hrvatske tenisačice Ajle Tomljanović. Ona je u paru s godinu dana starijom Amerikankom Christinom McHale pobijedila na turniru parova na jednom od četiri najjačih teniskih turnira u svijetu, otvorenom prvenstvu Australije, Australian Openu. Posljednji od hrvatskih tenisača koji se može podičiti takvim uspjehom u juniorskoj konkurenciji je danas najbolje rangirani hrvatski tenisač, 20-godišnji Međugorac Marin Ćilić, koji je 2005. osvojio juniorsko otvoreno prvenstvo Francuske, Rolland Garros. Ajla Tomljanović rođena je u Zagrebu 7. svibnja 1993. Potječe iz športske obitelji, otac Ratko bio je sjajan rukometaš, s rukometnim klubom Zagreb dva puta je osvojio Ligu prvaka Europe, a s reprezentacijom je osvojio srebrno odličje na svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a majka Emina bila je tenisačica. Ajla je trenutno 7. svjetskoj rang listi juniorki (djevojke do 18 godina).(djl)
Add a comment        
 

 
Jakov FakJoš jedan sjajan, usudili bismo se reći, senzacionalan uspjeh hrvatskih športaša. Iz dalekog Pyeongcheonga u Južnoj Koreji, sa Svjetskog prvenstva u biatlonu, stigla je vijest da je dvadesetjednogodišnji Hrvat Jakov Fak osvojio brončano odličje u utrci na 20 kilometara! Radi se o športu u kojem smo do sada uglavnom samo nastupali na ponekom natjecanju. Bravo Jakove! Biatlon je u mnogim zemljama vrlo popularan zimski šport. Potječe iz Norveške, i nastao je kao zabava norveških graničara. Sastoji se od skijaškog trčanja i streljaštva, tj. gađanja puškom. O duljini staze ovisi i broj meta koje se gađaju. Svaki promašaj mete kažnjava se dodavanjem vremena (1 minuta po promašaju), ili dodatnom dionicom skijaškog trčanja (150 metara po promašenoj meti). Tako se u utrci na 20 kilometara gađa 4 puta, nakon trkačkih dionica, svaki put po 5 meta, a svaka promašena meta donosi jednu kaznenu minutu. Šport je izuzetno zahtjevan, budući da osim tehnike, snage i izdržljivosti potrebnih za skijaško trčanje, zahtijeva i veliku preciznost pri gađanju (na 50 metara), što zahtijeva veliku koncentraciju koju je posebice teško postići u uvjetima velikog umora koji raste kako trka odmiče.(djl)
Add a comment        
 

 
Državna vlastDonosimo otvoreno pismo državnoj vlasti braniteljskih udruga, udruženih u Koaliciju zajedničkog djelovanja, u svezi suđenja generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, kao i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koja sadrže optužbu za „zajednički zločinački pothvat“ adresiranu na hrvatski narod i hrvatsku državu. Potpisnici ističu kako su se tijekom rada Haaškog tribunala uvjerili da je moguće namjerno ne podići nijednu optužnicu protiv vrha generalštaba JNA i da je moguće namjerno ne podići optužnicu za potpuno uništenje Vukovara. S druge strane primjećuju kako je skandaloznom montažom u optužnicama moguće primjerice optužiti generale hrvatske vojske i suditi im za navodno “prekomjerno granatiranje Knina”. Stoga traže nositelje političke odgovornosti u Republici Hrvatskoj za očitovanje o mjerama koje su poduzete, budući da tijekom svih dosadašnjih suđenja ni hrvatska javnost ni hrvatski branitelji nisu cjelovito informirani o tome tko i kako brani Republiku Hrvatsku od svih optužbi koje nadilaze individualni karakter pojedinih optužnica.(mm)
Add a comment        
Sub, 24-10-2020, 07:43:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.