Razaranja u ŠkabrnjiU skladu s najavom koju smo objavili, od petka do nedjelje održan je 4. Hrvatski žrtvoslovni kongres. Prva dva dana rad kongresa odvijao se u Zagrebu u Hotelu Sheraton, dok se u nedjelju kongres preselio u Škabrnju. Kako javlja Hina, u zaključnoj izjavi 4. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa su Tužiteljstvo haaškog Međunarodnog kaznenog suda i glavna tužiteljica Carla del Ponte optuženi za zločinački pothvat protiv hrvatskog naroda i hrvatske države. Osim Hinine vijesti donosimo i detaljan program kongresa.
Add a comment        
 

 
Crtež mosta za PelješacČini se da most za Pelješac, koji se u zadnje vrijeme svako malo u nacrtima podizao zbog zahtjeva iz Bosne i Hercegovine, nikada ne će biti dovoljno visok. Naime,  član državne Komisije za granice Bosne i Hercegovine, Mugdim Čukle, izjavio je kako "razgraničenje na moru između Hrvatske i BiH nije završeno i zbog toga se mora prekinuta svaka aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom". Čukle je još dodao: "Tek kada se uradi posao oko teritorijalnih voda u skladu s konvencijama UN-a, onda će se u tom kontekstu moći gledati i priča o pelješkom mostu i o tome ispunjava li uvjete ili ne”.  Više pojedinosti se može pročitati u nastavku iz članka kojeg prenosimo iz Dnevnog lista.
Add a comment        
 

 
SaborIz prošlog broja Hrvatskog lista prenosimo članak Slavena Letice na temu povijesnog nasljeđa koje opterećuje cjelokupno hrvatsko društvo. Točnije, Letica se osvrće na pitanja kardinala Bozanića postavljena u propovijedi na bleiburškom polju koja su s mrtve točke pokrenula ozbiljniju kritičnu raspravu o hrvatskoj komunističkoj prošlosti. U svezi sa saborskom deklaracijom o osudi komunističkih zločina Letica je iznio svoja iskustva i razmišljanja koja, dojma smo, malo previše pojednostavljuju stvari: "Iako sam predložio "lustracijski paragraf" bio sam svjestan kako će me HDZ-ova većina, sa svojim koalicijskim partnerima, zamoliti da ga uklonim iz završnoga teksta da bi mi pružila glasačku potporu. Razlog za to nije navodni "strah HDZ-a od lustracije", već činjenica što je ta stranka svjesna kako je agresija na našu zemlju 90-ih godina prošloga stoljeća proces lustracije učinila krajnje složenim. Naime, na tragu poznate Tuđmanove teze o "nacionalnom pomirenju", u obranu zemlje i naroda uključili su se i mnogi ljudi koji su sudjelovali u gušenju ljudskih prava pa i u počinjenju zločina u doba totalitarnoga jugo-komunističkoga poretka. Istodobno, mnogi komunistički disidenti postali su sudionicima agresije na Lijepu Našu, pa i počinitelji pojedinačnih i masovnih zločina. Upravo zbog toga krajnje složenoga i kontroverznoga povijesnoga nasljeđa, danas je vrlo teško ozakoniti i provesti lustraciju, jer se u javnosti stalno sukobljava nekoliko nepomirljivih lustracijskih paradigmi i pokreta.".
Add a comment        
 

 
Suzana JašićU Vjesniku je Silvana Oruč Ivoš prokomentirala temu političkih manipulacija i sukoba interesa, ilustrirajući je s tri primjera. Silvana Oruč Ivoš osvrće na se prvo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se Hrvatima iz BiH ukine pravo glasa, a onda raspravlja sukoba interesa u slučaju Radimira Čačića i predsjednice udruge GONG Suzane Jašić, o čemu smo već pisali na našem portalu. Što se GONG-a tiče, umiješani u cijelu aferu se očigledno nisu uspjeli dogovoriti kako će se javnosti prikazati brojke: "Na jednom saborskom odboru otvorila se rasprava o tome je li predsjednica udruge Gong (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i članica Programskog vijeća HRT-a Suzana Jašić isto tako u sukobu interesa. I to zato što su toj udruzi koja promatra izbore i kad oni jesu i kad nisu, prema onome što su sami objavili na svojim web-stranicama, donacije od HRT-a nenormalno porasle (recimo na 12 milijuna kuna godišnje) od kada je Jašić članica vijeća te kuće. Iako saborski odbor o tome nije mogao donijeti konačnu odluku jer je mišljenje zastupnika bilo podijeljeno, razvidno je da Jašić po tom pitanju nije u sukobu interesa. Naime, ono što su objavili na svojim web-stranicama neistina je. Novi ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić pojasnio je da se reklame koje HRT objavljuje Gongu ubrajaju u kategoriju općih informacija koje moraju objaviti.".
Add a comment        
 

 
Hrvatski fond za privatizacijuKako javlja Hina, u subotu je uhićeno šest osoba, od kojih su tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Njih se sumnjiči da su bili dio korupcijskog lanca, pri čemu su sami na burzi kreirali uvjete pod kojima su kasnije kupovali dionice. Također ih se sumnjiči da su činili malverzacije s državnim nekretninama koje su Hrvatskom fondu za privatizaciju bile dane na raspolaganje. Donosimo i vijest Hine o tome što je o ovom slučaju izjavio predsjednik Vlade Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za tisak. Dakle, on je između ostalog najavio i ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, što možda i nije tako loša ideja ako se uzme u obzir da su u malverzacije bili uključeni njegovi čelnici. Naime, teško je vjerovati da ove zlouporabe nisu loše utjecale na cijelu Fond. Mi se nadamo pak da je ovo tek prvi korak prema obračunu s krupnom korupcijom, a ne samo žrtva pješaka. 
Add a comment        
 

 

N.I.N.A.Prenosimo Hininu vijest o tome kako je Radio-televizija Federacije BiH raskinula ugovor s jedinom novinskom agencijom u BiH na hrvatskom jeziku, NINA-om, budući da prema direktoru RTV BiH "RTV Federacije BiH više nema potrebe preuzimanja servisa vijesti na hrvatskom jeziku". Događaj se "lijepo uklopio" u nedavnu fašističku izjavu jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca Abdulaha Sidrana da je "jezik na Federalnoj televiziji proustaški". Ozbiljnijih reakcija iz Hrvatske vjerojatno ne će biti (voljeli bismo se bar jednom prevariti), a što se tiče hrvatskih službenih predstavnika neka bude dozvoljeno primijetiti da su oni trenutno valjda previše usredotočeni na podizanje mosta za Pelješac za još desetak metara prema naputcima iz Sarajeva, zbog čega je ponovno odgođen početak njegove izgradnje. Osim Hinine vijesti, u nastavku se može pročitati i članak s više pojedinosti Ivane Marić o odluci Radio-televizije Federacije BiH koji prenosimo s portala Dnevni-list.ba. (djl)

Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o već, zapravo, započetoj predizbornoj promidžbi. Autor u svojoj raščlambi pripreme stranaka za izbore i uloge medija ističe da: "Naši političari svoju ulogu vide tek karijeristički, a sebe kao neku "posvećenu" klasu koja će biti dorasla svim pitanjima čim dobije u ruke vlast i moć." Srž komentara sadržana je u autorovoj rečenici: "Stranke umjesto da svoje članove osposobljavaju za rješavanje bitnih društvenih problema, doškolavaju ih za javno istupanje, što bi se moglo protumačiti kao specijalizacija za još bolje obmanjivanje birača".  

Add a comment        
 

 
Diplomati?Prenosimo s portala Hrvati AMAC stilski možda nedorađen, ali sadržajno cjelovit i nešto oštriji komentar rada hrvatske diplomacije. Ukratko, autor se osvrće na način na koji su njemački mediji (televizija) prenijeli vijest o presudi Milanu Martiću, pri čemu je rečeno da je on osuđen radi protjerivanja "stotina Hrvata" za vrijeme balkanskog rata: "Kada čovjek čuje tu skandaloznu brojku od protjerivanja stotina Hrvata umjesto ispravno stotina tisuća Hrvata, ne može doći sebi. ARD i ZDF su povodom uhićenja Ante Gotovine isto pričali gluposti te ga spominjali u istom kontekstu sa srpskim fašistima i masovnim ubojicama Karadžićem i Mladićem, te su navodili da je on optužen za naređivanje zločina ili tako nešto, što uopće ne stoji u optužnici. Protiv Hrvata može pričati svatko što hoće - japanski diplomati bi odavno izvršili harakiri, hrvatski dajte bar ostavku. Gdje je u ovome svemu hrvatska diplomacija i stranke, lobiji, pravnici, itd., da nema nikoga da tuži ARD ili ZDF pa da se bolje drugi put informiraju prije nego nadodaju i blate... Do kada će nam bivša komunistička genocidna aristokracija krojiti medijske, pravne, političke i nažalost diplomatske standarde, zbog kojih se ništa pametno ni pozitivno o Hrvatskoj ne zna ako to nisu raširili njeni iseljenici, naši prijatelji po svijetu i ostali idealisti, dok naši plaćeni neradnici provode životni odmor na trošak hrvatskih poreznih obveznika.".
Add a comment        
 

 
Pravopis Matice HrvatskeDonosimo pregled tjedna Milana Ivkošića koji redovito subotom izlazu u Večernjem listu. Kako smo ovog tjedna dosta pažnje posvetili Matičinom novom pravopisu, u ovom uvodu odlučili smo se izdvojit komentar Ivkošića na ovu temu: "Od danas je “na tržištu” još jedan pravopis, izdavač mu je Matica hrvatska, a autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović. Riječi “na tržištu” napisao sam pod navodnim znacima jer ih je u jednom razgovoru upotrijebio jedan od autora, Mićanović. Pa kad je već novi pravopis na tržištu, kao krumpir, juneća rebra, gaćice ili Severinina ploča, treba se i tržišno ponašati, razlikovati dobru robu od loše. A kao novinar, lektor i profesor književnosti, koji je jedva čuo za spomenute autore, priklonit ću se autorima Babić-Ham-Moguš te Radoslavu Katičiću i drugim autoritetima koji njihov pravopis preporučuju. Pravopis ne prave pastusi nego stručnjaci, a jedini razlog da se više povjeruje Matičinim autorima mogla bi biti njihova relativna mladost. Nejasno je zašto se ne bi sutra dogovorila neka nova trojka da napravi još jedan pravopis, pa preksutra još jedna, te da se tako ustali pravopisni obrt. Osim toga, Mićanović je u spomenutom intervjuu protiv “ideološkog i političkog naboja” oko pravopisa, premda ističe podudarnost Matičina pravopisa i pisanja u Glasu Koncila, što očito treba poslužiti kao dokaz nacionalne i političke besprijekornosti Matičinih autora. Bog i Matica! Što je isto kao: Zidić i Matica!".  
Add a comment        
Čet, 23-01-2020, 05:27:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.