DaksaViše pisama čitatelja primili smo kao reakciju na članak objavljen u Večernjem listu od subote pod naslovom "Pronađeno šest žrtava partizana s otočića Dakse". Budući da je sam tekst Večernjakovoga članka vrlo kratak, nije ga teško prenijeti: "Prvog dana ekshumacije na otočiću Daksa pored Dubrovnika pronađeni su neidentificirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju šestorici žrtava. Očekuje se da će se pronaći još ostataka žrtava ubijenih ulaskom partizanskih snaga u Dubrovnik pri kraju Drugog svjetskog rata. Tada su partizani na Daksu sproveli neke važnije dubrovačke ustaše i pogubili ih. Sada će se moći ustanoviti je li bilo među njima i nevinih."

Add a comment        
 

 

UspravljanjeIz Hrvatskog slova prenosimo tekst Mile Peršode na temu zašto se Hrvatska danas nalazi tu gdje je. Peršoda izdvaja neke posebne slučajeve i krivotvorine zbog kojih Hrvatska nikako ne uspijeva dignuti se i napokon krenuti naprijed kao samostalni međunarodni subjekt. "Pod prozirnom krinkom „demokracije“ i „antifašizma“, tako nam poneki pripadnici obnovljene nomenklature i pod demokraciju i pod državu podmeću idejne „nagazne mine“ prema konceptu baštinjenu od tzv. „Jugoslovenske levice“ iz Srbije koja je presudno mobilizirala ne samo nacivožda Miloševića, nego i desetke tisuća svjestnih sudionika istragaškoga, tek osloboditeljskim „Olujom“ zaustavljenoga, projekta ubijanja hrvatstva i postavljanja, na takvim razvalinama, jedne od „sjedinjenih država Srbije“."

Add a comment        
 

 

katedralaIz Glasa Koncila donosimo urednički komentar Ivana Miklenića u kojem piše o pojavi takozvanog "suvremenog sektaštva" u smislu kontinuiranih napada određenih političko medijskih struktura na Katoličku Crkvu kao jednu od rijetkih preostalih jakih hrvatskih institucija."Premda najuže vodstvo HBK-a nije preciziralo tko to bez prestanka napada Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, hrvatskoj je javnosti jasno da u tim kontinuiranim napadima sudjeluju neki političari, neke osobe iz javnoga života i mediji, a samo pomniji analitičari prepoznaju da kolo zapravo vode određeni medijski djelatnici.Medijima u Hrvatskoj često je dovoljna sitnica, neka izjava (katkad tek usputna, a katkad izmamljena), konstrukcija ili neutemeljena interpretacija da bi stvorili top-temu i da bi je zatim umjetno i održavali. Pritom se mediji vrlo često služe smišljenim uvlačenjem novih osoba, koje redovito svrstavaju u tobože suprotstavljene tabore, i podmeću im svoje medijske interpretacije kao činjenice tako da mnoge osobe ne komentiraju ono što se dogodilo, što je rečeno ili što stvarno netko zastupa, nego ono što je medijskim djelatnicima dobrodošlo za skretanje pozornosti javnosti na ono što iznose mediji."

Add a comment        
 

 

kardinal BozanićOvih godina naslušali smo se floskula o tome kako se svi svima trebaju ispričati kada je Domovinski rat u pitanju. Također, naslušali smo se floskula i najgrubljih političkih manipulacija na temu 2. svjetskog rata, pa onda i o ulozi Katoličke Crkve. U četvrtak su svećenici Zagrebačke nadbiskupije predvođeni kardinalom Bozanićem posjetili Jasenovac, od kuda je upućena jasna poruka kako se ovaj posjet ne treba tumačiti kao nekakva isprika, jer, kako je kardinal Bozanić istaknuo, "iako neki žele Crkvi pripisivati propust 'nečinjenja', toliko je pokazatelja kako su se predstavnici Crkve i njezini vjernici na razne načine u teška vremena protivili nečovječnoj ideologiji koja je bila usmjerena prema drugomu čovjeku, a osobito prema pripadnicima židovskoga i srpskoga naroda, prema Romima, ali i političkim neistomišljenicima iz hrvatskoga naroda". Kardinal Bozanić postavio je i neka pitanja, na koja hrvatsko društvo nikako ne  uspjeva dobiti odgovore. "I dok ovdje s kršćanskim pijetetom molimo, spominjući se žrtava ustaškoga režima, s ovog mjesta dižemo svoj vapaj i za istinom o žrtvama komunističkoga režima, jer nažalost još uvijek se u nas taji, skriva i niječe zločin komunizma učinjen tijekom rata, poraća i sve vrijeme njegove strahovlade. Postavlja se pitanje zašto, i poslije devetnaest godina od demokratskih promjena, još uvijek nema popisa žrtava komunizma, ni dužnih obilježja, niti doličnih spomena? Tko to priječi, tko se tome suprotstavlja?"(mm)

Add a comment        
 

 

Josip JurčevićIz izbornog stožera predsjedničkog kandidata prof. dr. sc.Josipa Jurčevića stiglo nam je na  našu elektroničku adresu priopćenje za javnost na temu odgovornosti predsjednice Vlade Jadranke Kosor za kršenje odluke Sabora RH i mogući gubitak državnog teritorija. Kako stoji u priopćenju, nezavisni kandidat za Predsjednika RH, prof. dr. sc. Josip Jurčević sazvao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o ozbiljnim problemima koje je otvorila Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH, koja je bez ovlasti prihvatila granične pregovore sa Slovenijom na temelju najnovijeg Rehnovog plana.

Add a comment        
 

 

Krešimir NikšićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor sa slikarom Krešimirom Nikšićem.Rođen je u Zagrebu 1961. Maturirao je u Centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu, diplomirao na College for visual art u Ljubljani. Trenutno je na poslijediplomskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani kod mentora prof. Zmaga Lenardiča. Prvi javni nastup imao je već u devetnaestoj godini. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama recentnog slikarstva u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Rijeci, Zadru, Puli, Dubrovniku, Beču, Parizu, Udinama, Veneciji, Trogiru, Osoru...O njegovu radu objavljene su dvije reprezentativne monografije i treća nadopunjeno izdanje s tekstovima uglednih likovnih kritičara. Dobitnik je Prve nagrade za slikarstvo na 13. biennalu Internationale Art del Friulli Giulia 2002. "Njegove slike bude naše uspavane senzore za radost viđenja. Kao da očima dotičemo glazbu lutajući krajolicima koji dramatično zvone ili umilno vabe da uronimo u nepoznato iskustvo boja i svjetla. Jer Nikšić nam ništa nije opisao niti odredio. Stvorio je tek program za rast naše mašte. A to je, kaže slikar, veliki težak i odgovorni posao."

Add a comment        
 

 

cigaretaIz Hrvatskog slova donosimo zanimljiv dnevnopolitički komentar autorice Ellie Patricie Pekice Pagon o čudnom načinu i principu na koji se u ovoj državi donose i mijenjaju netom doneseni zakoni. A da se u Hrvatskoj često ne zna "tko pije, a tko plaća" najbolje pokazuju dva najočitija primjera - Zakon o zabrani pušenja i Zakon o umjetnoj oplodnji. "Nakon jedne konačno prave odluke i pravog zakona čiji je krajnji cilj trebao biti odvikavanje naše cjelokupne javnosti od za zdravlje štetnog pušenja, ugostitelji su uspjeli uvjeriti našu Vladu da ipak popusti kočnice i ponovno dozvoli pušenje na javnim mjestima, kako im posao ne bi propao. Pušači su tu odluku Vlade jedva dočekali, pa su već prije službeno donesene izmjene spomenutog zakona, ponovno po svim lokalima nepušačima počeli pjevati poznate stihove narodne pjesme Dvorište Miroslava Škore: „Tko je gazda u dvorištu sad se valjda zna, ak’ je netko svoj na svome, to sam onda ja.“."

Add a comment        
 

 

Akademik Dubravko JelčićZbog "pokušaje predsjedništva Matice hrvatske da mimo utvrđenog Pravilnika o izdavanju biblioteke «Stoljeća hrvatske književnosti» ospori autorsko pravo trojice njenih kreatora i time ugrozi daljnje izlaženje ove serije" Upravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća prošli se tjedan oglasio posebnim priopćenjem. A o ovom skandalu pisao je i u svojoj kolumni u Večernjem listu Josip Pavičić, otkrivajući javnosti žalosno stanje unutar Matice hrvatske. Pavičić piše: "No, tužitelji su se ipak gadno preračunali. Jer objeda koja je u njihovoj sramnoj optužbi najviše zasmrdjela – da je zbog uredničke pogreške uništena cijela naklada Šegedinove knjige – najčvršći je dokaz o Jelčićevu poštenju. Točno je da je zbog jedne nesretne pogreške (mjesto poluotok, otisnuto je otok Pelješac) u stari papir bačena naklada od 1000 primjeraka. Ali je isto tako točno da je baš Dubravko Jelčić, osjećajući se odgovornim za tuđu pogrešku, iz svoga džepa izvadio 36.000 kuna i platio tisak novog izdanja! Tu nevažnu sitnicu Matičin je dični predsjednik zaboravio spomenuti!".

Add a comment        
 

 

Alojzije StepinacIz Glasa Koncila donosimo članak pravnog stručnjaka prof. emeritusa dr. sc. Željka Horvatića koji piše o tome kako je inicijativa sa znanstvenog skupa »Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće«, održanog u Lepoglavi 5. prosinca 2008, da se omogući reviziju kaznenog postupka protiv bl. Alojzija Stepinca i svih osoba nepravedno osuđenih zloporabom političke moći za vrijeme komunističke vladavine, urodila plodom. Naime, u Zakon o kaznenom postupku, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2009, preuzete su sve odredbe o reviziji koje su ranije izostavljene, ali s dodacima koji su predloženi u Lepoglavi 5. prosinca 2008, naime, da više nema roka za pokretanje revizije i da osim zakonskih nasljednika reviziju mogu pokrenuti i udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava. "Time je Hrvatski sabor odgovorio i onima koji su bez pravih argumenata pokušali obezvrijediti »lepoglavsku inicijativu«. Sada mi je, zbog toga ali i iz drugih razloga, čudno da se i nakon više od dva mjeseca od stupanja na snagu novog zakona u sredstvima javnog priopćavanja nisu mogle naći (ili mi je u pretoplim ljetnim mjesecima promaklo) vijesti i/ili komentari o tako značajnoj promjeni u hrvatskom pravnom sustavu in favorem zaštite ljudskih prava, pravednosti i vladavine prava. To je jedan od razloga zbog čega sam napisao ovaj članak da bi javnosti učinio dostupnim spoznaju o toj promjeni i njezinu značenju."

Add a comment        
Ned, 29-11-2020, 02:54:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.