Ivan Pavao IINe samo Crkva, nego i cijeli će svijet u nedjelju pratiti beatifikaciju Ivana Pavla II.: više od 2300 akreditiranih novinara predstavljat će 101 državu, 87 službenih delegacija iz raznih država, 16 šefova država ili vlada i predstavnici pet kraljevskih kuća, istaknuto je na konferenciji za tisak u Tiskovnome uredu Svete Stolice na kojoj je predstavljen program beatifikacije. Trodnevno crkveno slavlje u 30. travnja navečer će početi molitvenim bdjenjem u drevnom rimskom trkalištu, a predvodit će ga kardinal Vallini, Papin vikar za Rimsku biskupiju; prvi je dio molitvenog bdjenja posvećen spomenu Ivana Pavla II. Najprije će o Ivanu Pavlu II. govoriti bivši ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls, potom će uslijediti svjedočanstvo s. Marije Simon Pierre, čije je čudesno ozdravljenje otvorilo put beatifikaciji, a nakon nje će o blaženiku govoriti kardinal Stanislaw Dziwisz, osobni tajnik pape Ivana Pavla II.(ika)

Add a comment        
 

 

Zoran VukmanIako je emisija "Peti dan" na Hrvatskoj televiziji pomaknuta u ponoćne ure, teško mi je propustiti taj zanimljivi "verbodrom", pa tako nisam ni ovoga petka. Doduše, u prijelazu na subotu, mogla bi se preimenovati u "šesti dan", ali to bi već bilo prekomplicirano za čudnovatu programsku koncepciju koja emisije takvoga profila, usprkos njihovoj gledanosti, gura u sate kad rijetki mogu ostati intelektualno budni i usredotočeni na živahne i dinamične rasprave četvorice uglednih intelektualaca pod voditeljskom palicom jedne dame. Sve češća verbalna iskrenja između mog virtualnog susjeda Slavena Letice i Velimira Viskovića emisiji daju dodatnu napetost, tako da se spontano pretvara u ponoćni "talk-show". Voditeljica treba samo nadgledati tijek meča kao glavni linijski sudac u tenisu. Zasad još nitko nije razbio reket, iako im ne nedostaje temperamenta. Povod za ovu moju kratku lamentaciju je jedna od tema koje su se dotaknuli u prošloj emisiji, a radi se o sporu i svađama čiji je, zapravo, Ivo Andrić pisac. Uvaženi sugovornici složili su se, na kraju, oko jednog vrlo površnog i lakonskog zaključka: da geniji i njihova djela pripadaju svjetskoj baštini, na neki način, svima. Načelno, to je točno, univerzalna djela nadilaze nacionalne okvire, ali to ne negira važnost korijena i ishodišta njihovih autora koja su konkretno određena. I ne govori još ništa o problemu identiteta, pogotovo u slučaju Ive Andrića. (Z.Vukman)

Add a comment        
 

 

MesićBio sam u posjetu Narodnoj Republici Kini, kada su izrečene prvostupanjske presude dvojici umirovljenih hrvatskih generala u Haagu i kada je – neposredno nakon toga – u Hrvatskoj počela prava političko-medijska histerija u kojoj se mene prozivalo i optuživalo kao glavnoga krivca za presude – takve, kakve jesu.(S.Mesić,Danas, Beograd)

Add a comment        
 

 

Sastanak u KarađorđevuObično ne pišemo uvode za članke u rubrici „Iz inozemnoga tiska", ali ovaj puta ćemo napraviti iznimku. Naime, želimo primijetiti kako su teze lansirane iz krajnje malicioznih političkih krugova u Hrvatskoj o jednakosti Tuđmanovoga i Miloševićevoga režima i o tome kako je Hrvatska dijelila BiH zaživjele sada i u međunarodnim odnosima. Štoviše, zaživjele su do te mjere da se Hrvatsku više ni ne poziva na sastanke na kojima bi trebala biti pozvana. Tako je sastanak Srbije i Turske s Bosnom i Hercegovinom na najvišoj razini i pored toga što je Hrvatska potpisnica Dytonskih sporazuma prošao bez službenih hrvatskih predstavnika, kao i bez legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda iz BiH. Sada napokon valjda može biti sretna zastupnica Vesna Pusić, koja je usred Hrvatskoga sabora izjavljivala kako je Hrvatska počinila agresiju na BiH. Njezin politički angažman i njoj sličnih došao nam je na punu naplatu. Bravo!(mm)

Add a comment        
 

 

anzac dayNevjerojatan je bio uspjeh socijalne diplomacije i promocije digniteta Domovinskoga rata u okviru aktivnosti Udruge dragovoljaca i veterana RH koji je omogućio da u dalekoj nam Australiji po prvi puta u povijesti obilježavanja Anzac day-a u njemu sudjeluju i branitelji, a ne kao do sada isključivo četničke postrojbe.(I.Kovač,www.hkz-kkv.ch)

Add a comment        
 

 

Olga CarevićProf. dr. Olga Carević poznata je znanstvenica koja je kao medicinska biokemičarka radila na Institutu Ruđer Bošković. A još je poznatija po svojim apelima za mir i protiv nasilja koje je pisala za vrijeme Domovinskog rata kao Srpkinja koja voli svoju hrvatsku domovinu. Njezin sin Mislav bio je pripadnik 100. brigade ZNG-a u Pokupskom, a ona je na dan presude hrvatskim generalima u Haagu poslala poruku sljedećeg sadržaja: „Ako je Domovinski rat zločinački pothvat, kako nazvati razaranje Vukovara, Dubrovnika, Škabrnje i zločina na Ovčari…“ Kraći intervju s njome izašao je u današnjem Večernjaku, a širu verziju objavljujem ovdje.(Z.Despot,vecernji.hr)

Add a comment        
 

 

križPreviše hrvatskih građana dopuštalo je da budu obmanjivani i manipulirani, da im bude nametnuto nezadovoljstvo neovisno o stvarnim činjenicama i da se pomire kao da se glede političkoga upravljanja državom baš ništa ne može promijeniti. Nanovo rođena jednodušnost, slična onoj iz ranih devedesetih godina, iznimno je dragocjena tekovina koja je sposobna raskrinkati stvarne zločinačke pothvate na političkom, gospodarskom, kulturnom, socijalnom i drugim područjima društvenoga života i omogućiti nužan zaokret, nov početak hrvatskoga društva i hrvatske države.(I.Miklenić,GK)

Add a comment        
 

 

Vinko PuljićDa smo na vrijeme znali što hoćemo, nebi nas ovako rasturali i ponižavali, bilo na domaćoj, bilo na međunarodnoj sceni – smatra vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, komentirajući položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Od Hrvata iz Hrvatske traži pomoć koja se sastoji u tome „da nas se ne stide“. Vjera koja ne izgrađuje kulturu, nije prava vjera. To su neke od misli i tema iz razgovora kojega je kardinal Puljić s veseljem dao Panorami u povodu Uskrsa, najvećega kršćanskoga blagdana, a kojeg u nastavku donosimo u cjelosti. (N.Piskač,Panorama)

Add a comment        
 

 

GotovinaTemeljna zadaća Haaškog suda je očuvanje povijesnog sjećanja. To se može učiniti pravednim kažnjavanjem krivaca i cjelovitim razumijevanjem povijesti. Krivci moraju biti imenovani i kažnjeni, sve žrtve moraju biti identificirane i pokopane. U slučaju rata u bivšoj Jugoslaviji, Haaški sud je pogriješio na cijeloj crti. Presude koje je sud u zadnjem desetljeću izrekao, a ponajprije one koje nije izrekao, jeftinom su logikom razdiobe krivnje ponovno napisale povijest te obiteljima žrtava uzele još tu zadnju mogućnost za dostojanstveni oproštaj od 200.000 ubijenih u suvremenim jugoslavenskim ratovima.(B.Videmšek, Delo)

Add a comment        
Ned, 18-04-2021, 21:54:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.