U sućuračkom Svetištu Gospe na Hladi proslavljen blagdan Gospina proslavljenja

Stoljetna tradicijaVišestoljetno štovanje Bogorodice, Gospe na Hladi, iskazano je i ovom prilikom od strane brojnih vjernika i hodočasnika, koji su već od predvečerja počeli pristizati u lani obnovljeno svetište podno KozjakaU spomen na čudesne Božje zahvate kroz 1180 godina povijesti K. Sućurca i župe Sv. Jurja m., po zagovoru "čudotvorne Gospe na Hladi", sućuračka župa proslavila je i ove godine blagdan Gospina Proslavljenja. Svečanu Sv. Misu polnoćku u Svetištu Gospe na Hadi, u noći s nedjelje na ponedjeljak, 1. kolovoza, predvodio je dr. Ivan Kešina, profesor na KBF-u u Splitu.

Višestoljetno štovanje Bogorodice, Gospe na Hladi, iskazano je i ovom prilikom od strane brojnih vjernika i hodočasnika, koji su već od predvečerja počeli pristizati u lani obnovljeno svetište podno Kozjaka. Kao što je rekao sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, blagdan Proslavljenja Gospina je uvod u proslavu svetkovine Velike Gospe i blagdana Sv. Roka, a vjernici su pristigli s istinskim molbama i željama i s nakanom da se poklone pred „čudotvornom slikom Gospe na Hladi" kako bi Bogorodicu zazvali za pomoć i milost.

Sinoć mjesečinom okupani Kaštel Sućurac bio je sjedinjen u molitvi s nebeskom zaštitnicom i hodočasnicima, koji su baš kao i nekada davno naši pradjedovi i prabake klećeći molili pred slikom „naše čudotvorne Gospe". Kako je obnovljena crkvica bila pretijesna za primiti sve vjernike okupljene u zajedništvu i molitvi, velika većina ih je svečano misno slavlje pratila u najvećoj pobožnosti, miru i tišini u okruženju crkvice.

Gospa na Hladi

Nakon što je sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov poželio dobrodošlicu predvoditelju misnog slavlja, dr. don Ivanu Kešini, svim svećenicima, vjernom puku i gostima, pozdravljena je Ona koja nas je sve zabrala u svom Svetištu pjevajući njezin himan "Zdravo zvijezdo mora". Kaštel Sućurac  - Gospa na HladiU dojmljivoj propovijedi don Ivan je potaknuo vjernike na štovanje Marije, Kraljice Hrvata, kao što su to pređi stoljećima činili.

- Zadovoljstvo mi je predvoditi ovu Svetu misu prigodom blagdana Gospina Proslavljenja, jer je ovo mjesto stvarno prelijepo i izuzetno mirno i spokojno. Gospina slika je na ovome mjestu vjekovima okupljala mnoge vjernike, koji su joj se utjecali, a kao što se zna, ona je Sućuranima u najtežim trenucima uvijek i pomagala, baš kao što je Gospa, kraljica Hrvata, pomagala hrvatskom narodu i u brojnim drugim prilikama, kao npr. prilikom borbe protiv Turaka, u bitci kod Lepanta, zatim u obrani našeg Sinja, a kao najnoviji primjer zagovora valja spomenuti Domovinski rat. To je očito bilo Božje čudo, jer su Hrvati kao malen i nenaoružan narod, naoružan krunicama oko vrata, uspjeli, uz Božju i Gospinu pomoć, pobijediti višestruko nadmoćnijeg neprijatelja. Blažena Djevica Marija je oduvijek bila posrednik između čovjeka i Boga, i zato upravo ona uvijek zauzima posebno mjesto u svim slavljima hrvatskog naroda, koji je samo uz pomoć vjere uspio vjekovima opstati, iako oduvijek ima mnogo više onih koji su protiv nas, nego onih koji su uz nas.

- Istinski život u vjeri i vjera su ono što nas kao narod može održati, pogotovo u ovim teškim trenucima, kada nam se nameće mišljenje da je sramota javno reći kako smo katolici i Hrvati. Svjetlo vjere je ono što nas svih treba voditi, a pri tome će nam u pomoć priteći i Gospa koja je svoje mjesto pored Svevišnjeg stekla svojom poniznošću i zahvalnošću Gospodinu Bogu u molitvi i u svagdanjem životu. I zato ju svakodnevno molimo za zagovor i pomoć, da i mi neprestano budemo zahvalni Gospodinu Bogu za sve što imamo, pri čemu ne smijemo zaboraviti poniznost i zahvalnost u našemu svagdanjemu životu.- istaknuo je dr. Kešina.

Na kraju misnog slavlja sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov zahvalio je svim župljanima, a osobito pjevačima zbora koji su svojim pjevanjem uzveličali proslavu blagdana, te je istaknuo i kako je završena obnova kipa Sv. Roka, pa će isti biti svečano vraćen u procesiji na njegov oltar u Svetištu Gospe na Hladi na dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, s početkom u 18:30 sati. Svetište u SućurjuMletački pisac i kroničar Flaminio Cornaro u svojoj kronici iz 1761. godine navodi svetište "Sućuračke Gospe" kao jedno od najglasovitijih Gospinih svetišta u Mletačkoj Republici, dok 1775. godine papa Pio VI. bulom dodjeljuje milost povlaštenoga oltara Gospinu svetištuTo je ujedno i prvi dan devetnice u čast Velike Gospe i Sv. Roka.

Čudotvorna Gospe na Hladi

Prema nekim pisanim i sačuvanim podacima, Svetište Gospe na Hladi je na današnjemu sućuračkom groblju sagrađeno 1393. godine. Kako se crkva nalazila u blizini turske granice, više puta je stradala od Turaka, a kako je u svom izvještaju napisao apostolski pohoditelj Augustin Priuli 1603. godine "Mještani nisu smjeli na crkvu staviti vrata i zatvoriti je jer to nisu dopuštali Turci."

U crkvi se i u to doba poviše oltara nalazila stara Gospina slika iz 14. ili 15. stoljeća, koja je pripada italo-kretskoj školi, dok su se na zidovima svetišta nalazili izloženi mnogi zavjetni darovi što su ih Gospi darovali njezini zahvalni štovatelji.

Mletački pisac i kroničar Flaminio Cornaro u svojoj kronici iz 1761. godine navodi svetište "Sućuračke Gospe" kao jedno od najglasovitijih Gospinih svetišta u Mletačkoj Republici, dok 1775. godine papa Pio VI. bulom dodjeljuje milost povlaštenoga oltara Gospinu svetištu. Ovdje se i danas održavaju hodočašća za blagdan Velike Gospe i sv. Roka, a o brojnim čudima nastalim posredstvom Svete slike Majke Božje koja se i danas nalazi u svetištu Gospe na Hladi govori se i danas.

Kaštel Sućurac  - Gospa na Hladi

Zapisi o čudesima

Ovaj tekst o čudesima se nalazi u knjižici "Gospa na Hladima" koja je separat iz Kalendara Srca Isusova i Marijina za 1909. godinu:

DubrovnikDoba je Marmonta, Napoleonova maršala. Vojska francuska zaposjela sva znamenitija mjesta u Dalmaciji. Vojvoda Marmont, dobivši naslov "knez Dubrovački", najvolio u Kaštelima stanovati - a kadšto se vidjelo s njim do 14 generala, da ljetuju u ravnim Kaštelima. I u Kaštel-Sućurcu bijaše jedan na čelu jake posade, koji bijaše odabrao za svoj stan veliku starinsku palaču zvanu Biskupija".

One godine 1810. kad je Napoleon radio oko Ilirskog kraljevstva, vladala je u Dalmaciji velika suša. U Sućurcu šest mjeseci ne pade ni kapi kiše. U toj ljutoj nevolji župnik i puk odlučiše sliku Majke Božje na Hladima u procesiji prenijeti u župnu crkvu, da isprose tako potrebitu kišu.

Uoči procesije zvona po običaju dugo i dugo navješćivala sutrašnji svečani ophod. Zapovjednik francuske posade, šetajući se obalom mora, susretnu jedan skup seljaka, te ih namrgođen upita:

- Čemu ta predugačka zvonjava?

Saznavši za uzrok, udari na sav glas porugljivo hahati! Zatim krenu dalje. Seljanima to žao bilo, a ne progovoriše, jer "veliku gospodu i malu ranu nije dobro prezirati."

Sutra dan bila procesija. Vas puk pobožno pratio sliku Majke Božje. Dan bijaše vedar kao riblje oko, sunce peklo kao za oklad, nebo rekao bi od željeza, nigdje ni vlasa oblaka. Pri koncu je procesija. Svijet ulazi u crkvu, nosači polažu sliku nasred crkve, a puk srdačno moli: "Sveta Marijo, moli za nas!"

U čas oblak zastro obzorje, zablieska nekoliko puta, i eto kiše, tihe kao mane nebeske, i nastavi kiša padati cijeli onaj dan i cijelu noć. Bijaše to pravi, pravcati dar Božji, koji spasi ljetinu.

Zapovjednik francuski, svladan od očevidnog Čuda, sutradan bosonog – s njim cijela posada, puk i sila naroda iz okolice - uz najveće slavlje i gruvanje topova, povratiše čudotvornu sliku njezinom Svetištu na Hladima.

Renata Dobrić

Čet, 25-04-2019, 05:04:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.