Kamo ide HRT?

Trideset novinara, komunikologa i studenata novinarstva 11. lipnja na drugim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj raspravljalo je o temi Kamo ide HRT – Sadašnjost i budućnost javnog servisa. Uvodničarka tribine bila je doc. dr. sc. Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti, stručnjakinja za javni medijski servis, a u raspravu su se uključili brojni poznati novinari, među njima Karolina Vidović Krišto, Iva Anžulović, Frano Ridjan i ugledni komunikolog Danijel Labaš.

1 MS1 2

Voditelj projekta novinar Goran Galić predstavio je ciklus Medijskih susreta Odjela za medije MH kojemu je svrha da argumentiranom i stručnom diskusijom raspravljao temama iz područja medija i komunikologije. Galić je naglasio da je cilj tribine razmotriti ulogu Hrvatske radiotelevizije kao nacionalnog medijskog servisa u hrvatskom društvu danas, raspraviti ispunjava li HRT svoje zadaće na odgovarajući način i vjeruju li građani sadržajima koje proizvodi.

Uvodno izlaganje održala je doktorica znanosti Viktorija Car, koja godinama proučava javni medijski servis, a od 2011. do 2012. bila je i članicom Programskog vijeća HRT-a. Kazala jeda javni medijski servis treba razumijevati kao javno dobro i socijalni kapital čija je zadaća štiti interes javnosti te pod jednakim cijenama svima omogućiti pristup ključnim društvenim informacijama. „Priča javnog medijskog servisa nasljeđuje misije najstarijeg medijskog servisa BBC-a. Njegov je glavni urednik John Reith postavio tri maksime koje mediji trebaju ispunjavati: informirati, obrazovati i zabaviti publiku. Upravo se pitanje tih triju maksima i njihova ispunjavanja nalazi u srži rasprave o HRT-u u današnjici", navela je.

2 Viktorija Car

„Zadaća koja proizlazi iz tih maksima jest proizvoditi program za sve građane Republike Hrvatske" – doktorica Car ovdje je posebno upozorila na neravnomjernu distribuciju resursa prema regionalnim centrima. Praksa otkupa tuđih licenca umjesto poticanja vlastitog kreativnog stvaralaštva,prema njezinim riječima,govori o neiskorištavanju vlastitih ljudskih resursa. U tom kontekstu, ocijenilaje da HRT ima kvalitetan novinarski kadar koji je sposoban kreirati originalne HRT-ove proizvode, no njegove se ideje ne osluškuju.Nadalje predavačica je rekla da HRT treba prestati uspoređivati s komercijalnom konkurencijom, već bi valjana komparacija bila s drugim medijima koji stvaraju sadržaje, programe i usluge u interesu javnosti. Odličan primjer podizanja kvalitete javnog servisa takvom konkurencijom je onaj iz Njemačke s tv-stanicama ARD-om i ZDF-om, rekla je, gdje se oba financiraju iz javne pretplate.

3 Karolina Vidovic Kristo

Viktorija Car također je istaknula sljedeće: „Da bi bio vjerodostojan, odgovorni HRT-a svojoj javnosti treba transparentno pokazati svoje poslovanje i upravljanje. Javnost treba znati na što se konkretno troši javni novac." Dodala je da arhiv HRT-a kao trajni dokument vremena mora ostati socijalni kapital. Nakraju osudila je politička dodvoravanja: „HRT-u nije cilj da služi političkom ili ekonomskom interesu pojedinih skupina, nego čitavoj javnosti."Poručila je da komercijalne interese treba svesti na minimum istaknuvši pozitivni primjer „BBC – Future Media Service-a" koji je u doba digitalizacije i tehnološkog napretka upravo svoju tehnologiju dao u službu javnosti.

4 Frano Ridjan

U raspravu su se uključili mnogi novinari, studenti i medijski stručnjaci.„Problemi koji pogađaju hrvatsko novinarstvo su sustavni i kao takve ih treba rješavati", istaknula je etablirana novinarka Karolina Vidović Krišto, upozorivši „na kršenje elementarnih ljudskih prava zaposlenika na HRT-u". Književnik i novinar Stjepan Šulek izrazio je stav da je za javnu televiziju ključna pluralnost stavova, što se u Njemačkoj postiže programskim odgovorima sastavljenim od predstavnika sindikata, vjerskih zajednica, političkih stranaka i drugih društvenih organizacija.

5 Goran Galic

Doktor znanosti Danijel Labaš s Hrvatskih studija dijagnosticirao je pojavu konkurencije unutar samog HRT-a. Tako, prema njegovu sudu, HRT4 ostvaruje zavidne rezultate po kvaliteti informiranja građana. Kao gledatelj HRT-a, upozorio je na dva doživljaja konzumiranja ovih programa: prvo, da su programi HRT-a namijenjeni prvenstveno za manjinsku skupinu gledatelja i drugo, da suptilno ideologiziraju društvo. Okupljeni su se složili da je ideologizacija društva vidljiva kroz konstantni odabir istih sugovornika, koji služe samo da potvrđuju urednička mišljenja. U smislu kupovine stranih licenca, rasprava se vodila o projektu „The Voice"; interkulturalizaciji takvih sadržaja i koristi takvih programa za hrvatsku publiku.

6 Danijel Labas i Frano Ridjan

Studenti novinarstva i novinar HRT-a Frano Ridjan, koji se usprotivio tvrdnjama Karoline Vidović Krišto da se na HRT-u krše temeljna ljudska prava, poveli su raspravu o mogućnostima i prilikama mladih novinara za zaposlenje i karijeru u ovoj struci. Govorilo se „out-sourcingu" novinara kao praksi, teškim mogućnostima za stalni radni odnos i socijalnom okruženju novinarstva. Doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović govorio je o nedostatku novinara-mentora za mlađe kolege, a pročelnik Matičina odjela za medije Branko Lovrić složio se s Gavranovićevom ocjenom o snažnom utjecaju HRT-a na hrvatsko društvo. Istaknuo je pritom da je u smislu političkih, grupnih i ekonomskih interesa televizija mnogo zahtjevniji mediji za novinarsku etiku nego tisak.

7 Branko Lovric

Viktorija Car složila se s opaskom Danijela Labaša o kvaliteti HRT4 kao programa, pritom apostrofiravši HRT3, koji je pod vodstvom Dejana Šoše„postao kultni program za ljubitelje kulture". Gošća je na kraju rasprave nagasilakako visoki postotak naplate TV-pristojbe daje stabilnost HRT-a, što je zalog koji treba dobro iskoristiti. „HRT u budućnosti treba privlačiti novu publiku, a ne se samo zadržavati na svojoj postojećoj. To se može ostvariti kvalitetnim i privlačnim sadržajem, a uzor trebaju biti medijski servisi kao što je BBC."

 8 Iva Anzulovic i Stjepan Sulek

Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj, ciklus tribina već prepoznat kao javni forum za otvorenu raspravu i razmjenu mišljenja, održat će se u rujnu. Snimku druge tribine možete pogledati na ovom linku: https://www.youtube.com/watch?v=AB7vH-kFOp0

Tekst: Petar Vukelić
Fotografije: Mirko Cvjetko

Pet, 24-09-2021, 02:45:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.