Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

U Vukovaru se svake godine u mjesecu studenom na poseban način obilježava stradavanje toga grada za vrijeme srpske agresije 1991. godine prilikom kojeg se prikazuju filmovi, održavaju razne izložbe, te znanstveno - stručni skupovi i simpoziji na temu Vukovara.

Zgrada županijskoga i općinskog suda te općinskoga i državnog odvjtništva

18. studenoga vukovarske tragedije prisjeća se cijela Hrvatska, a mnogi na taj dan i sami dolaze u hrvatski Grad heroja kako bi odali počast svima koji su dali svoj život za obranu Domovine.

Ispred bolnice
Ispred bolnice u Vukovaru
Vukovaru od Grada prijatelja Dubrovnika

Ove je godine održana 16. obljetnica Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., pod geslom «U Vukovar za istinu i pravdu», kojega je osmislio fra Ante Perković, župnik župe sv. Josipa Radnika, a kojim se otvoreno aludira na činjenicu kako srpski ratni zločinci i njihovi zločini nad ranjenicima, braniteljima i civilima – nisu kažnjeni.

Ispred Vukovarske bolnice
Ispred vukovarske bolnice

Pored građana grada, u Vukovar je pristiglo i oko 15 tisuća domoljuba iz cijele Hrvatske, a među prvima stigli su članovi Udruge 100-postotnih invalida Domovinskoga rata s članovima njihovih obitelji, u pratnji studenata i mladih iz Osijeka. «Put istine o Domovinskom ratu» slogan je njihova puta koji su prošli u invalidskim kolicima i štakama. Obilježavanju su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga kao i političkih stranaka.

Ispred vukovarske bolnice

Prigodni komemorativni program započeo je ispred bolnice u deset sati gdje se formirala Kolona sjećanja koju su predvodili stjegonoše nosivši barjake Republike Hrvatske, Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, zatim su krenuli pripadnici 204. vukovarske brigade, Hrvatskoga društva koncentracijskih logora, članovi Koordinacije jedanaest udruga proizašlih iz Domovinskoga rata grada Vukovara. Nakon njih Koloni su pristupile u povijesnim odorama postrojbe Viteško-alkarskog društva Sinj, Hrvatskoga sokola Vinkovci, potom Karlovačke građanske garde, Kliških uskoka, Frankopanske garde Ogulin, Turopoljskih bandijera, Požeško građanske straže te Koprivničkih mušketira. Iza njih Koloni su se pridružili i dužnosnici države, Vlade, ministri, predstavnici Grada Vukovara, Grada prijatelja Dubrovnika, Vukovarsko-srijemske županije, zatim biskupi i svećenstvo te na kraju svi ostali.

Početak kolone- sjegonoše
Koprivnički mušketiri
Koprivnički mušketiri 
Frankopanska garda Ogulin i Karlovačka građanska garda
Frankopanska garda Ogulin i Karlovačka građanska garda

Pola sata kasnije, u deset i trideset, duga Kolona sjećanja krenula je prema 5.5 kilometara udaljenom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata Vukovar. Sudionici su šutke, u svojim intimnim mislima ili pak u molitvi krunice dostojanstveno prolazili gradskim ulicama koje još uvijek živo svjedoče o strašnom razaranju i na kojima se izmjenjuju obrisi novog i starog Vukovara. 

Kolona sjećanja
Kolona sjećanja
Kolona sjećanja
Kolona sjećanja
Vukovar
Vodotoranj
Kolona ispred ulaza na groblje

Memorijalno groblje, odnosno Novo groblje podijeljeno je na tri dijela: Aleju poginulih hrvatskih branitelja, Aleju umrlih hrvatskih invalida Domovinskoga rata i Aleju civilnih žrtava iz Domovinskoga rata. Svi pokopani u Alejama okrenuti su prema središtu groblja na kojem se nalaze grobovi - legendarnoga zapovjednika Trpinjske ceste, generala Blage Zadre, kao i njegova zamjenika, umirovljenoga pukovnika Marka Babića, tako da svi branitelji gledaju prema svojim zapovjednicima. U središtu se nalazi i Spomen – obilježje autorice Đurđe Ostoje. Spomenik je izrađen od patinirane bronce, visok je četiri metra, u obliku otvorenoga križa čiji su krakovi postavljeni na sve četiri strane svijeta, simbolizirajući križ i žrtvu Vukovara. U sredini spomenika upaljen je vječni plamen kao znak besmrtnosti svih koji su na tom mjestu pronašli svoje posljednje počivalište. Podno spomenika uz zvukove «Tišine» državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće nakon čega je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić predvodio molitvu za sve poginule i nestale. Potom su i ostali okupljeni zapalili svijeće te položili crvene ruže ispred spomenika.

Spomenik žrtvama
Predsjednik Mesić polaže vijenac
Predsjednik Hrvatskoga sabora vladimir Šeks polaže vijenac
Predstavnici Vlade polažu vijenac
Predstavnici 204 vukovarske brigade Mile Dedaković - Jastreb i Branko Borković - Mladi Jastreb polažu vijence

Na suprotnoj strani Aleja za vrijeme okupacije nalazila se masovna grobnica. Nakon ekshumacije 938 tijela 1998. godine, to mjesto je obilježeno s 938 bijelih mramornih križeva. To je dosad najveća grobnica u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, a u njoj je pronađeno i tijelo Blage Zadre. 

Bijeli križevi na mjestu masovne grobnice za vrijeme okupacije

Program je nastavljen misom zadušnicom u crkvi sv. Filipa i Jakova, dok je u sklopu «Svjetlosne rijeke sjećanja» niz Dunav pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u spomen na ubijene, nestale i zatočene hrvatske branitelje i civile, čija je sudbina još uvijek nepoznata. 

Vukovar
Vuka

Z.D.K.

{mxc}

Sub, 14-12-2019, 07:06:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.