Badija je jedan od najvećih otoka u Korčulanskom otočju, u blizini grada Korčule (20 minuta vožnje brodom od Korčulanske luke). Prvi put se spominje 1368. kao Školj (otok) Svetog Petra (Scolenum sancti Petri). Godine 1392. naseljavaju ga franjevci iz Bosne. Ime Badija, otok je dobio po samostanu (lat. abbatia - opatija) koji je izgrađen na prelasku s 15. na 16. stoljeće. Današnja crkva Gospe Milosrdne s klaustrom i kapelicom Svetoga križa je renesansno djelo, a monumentalni klaustar sagradili su korčulanski majstori u 15. i 16. stoljeću. (bm, mc)

Add a comment        
 

 

prof. dr. Željko HorvatićU Zlatnoj dvorani palače Hrvatskoga instituta za povijest, jednomu od svetih mjesta hrvatske umjetnosti i povijesti, održana je 4. prosinca prva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini". Kako je bilo i najavljeno, govorili su prof. dr. Željko Horvatić, prof. dr. Miroslav Tuđman, dr. Anđelko Mijatović, dr. Ivo Lučić i dr. Miroslav Međimorec, uz uvodnu riječ Hrvoja Hitreca. Neki od govora sudionika tribine bit će objavljeni na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća, a u nastavku donosimo širu reportažu s ovoga skupa.(hkv)

Add a comment        
 

 

06 Publika Obnova Marica hrvatskaPred više od 100 ljudi svečano je u Velikoj dvorani Matice hrvatske predstavljen prvi broj „Obnove", časopisa mladih koji se bavi kulturnim, društvenim i političkim temama. Javnosti su ga predstavili glavni urednik Marko Paradžik, te Hrvoje Hitrec, Tomislav Sunić i Jure Vujić. Hitrec je izjavio kako je odabir imena časopisa itekako prikladan s obzirom da je nama zaista potrebna „obnova zgrade hrvatske države, obnova hrvatskog društva i obnova zapuštenog parka hrvatske kulture." (UO, mm)

Add a comment        
 

 

Knjiga Mate Kovačevića „Pet stoljeća borbe za Hrvatsku – književnost, historiografija, politika, jezikoslovlje" predstavljena je u četvrtak na tribini „Hrvatsko slovo uživo" u prepunoj dvorani Hrvatske kulturne zaklade u Zagrebu. Pred mnoštvom uglednika iz hrvatskoga javnog, kulturnog i političkog života knjigu su predstavili akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Miroslav Tuđman, prof. dr. Alojz Čubelić, prof. dr. Stjepan Matković i autor knjige Mate Kovačević. (nn)

Add a comment        
 

 

Pogreb Zvonka BušićaTisuće ljude danas se oprostilo od Zvonka Bušića na zagrebačkom Mirogoju, izrazivši ujedno podršku obitelji, posebice supruzi Julienne Bušić. Njezina ustrajnost i hrabrost bit će vječita inspiracija onima koji vole i bore za istinu i slobodu ljudi i naroda. Jako puno napisano je ovih dana o Zvonku Bušiću, dijelom i na ovom portalu, pa umjesto teksta prepustimo ovom prilikom slikama da kažu svoje o tuzi koja je danas vladala među okupljenim Hrvaticama i Hrvatima na posljednjem ispraćaju Zvonka Bušića.(mm)

Add a comment        
 

 

Crkva hrvatskih mučenika na UdbiniDan hrvatskih mučenika svečano je proslavljen u subotu, 31. kolovoza na Udbini. Na početku mise riječ pozdrava uputio je kao domaćin biskup Mile Bogović. Tom prilikom on je ponovio inicijativu izgradnje svehrvatskog groba na Udbini. Pojasnio je kako sve žrtve, pa i one koje su pale od hrvatske katoličke ruke zaslužuju poštovanje bez obzira na vjeru i naciju.(hkv/ika)

Add a comment        
 

 

Na putu do Nezakcija zadržali smo se u selu Šišan zbog romaničke crkvice koja je ovdje očuvana. No, pored crkvice uočio sam na pločama s nazivima ulica nepoštivanje Ustava RH glede hrvatskog jezika, odnosno ravnopravnosti hrvatskog s jezicima manjinskih zajednica u mjestima gdje je uvedena dvojezičnost. Ovdje je napadno nazočno neuvažavanje hrvatskog jezika. To nije samo problem ravnopravnosti, to je prvenstveno ustavno-pravni problem, a zatim politički, kulturološki i etički. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

SetWidth550-istra10Istarski se avaz prostro kao perzijski ćilim ispred nogu srbijanskih glumaca. Napisi, intervjui, komentari, ushićenja... Doista, čitajući ovo glasilo čovjek se mora upitati: tko nas bre zavadi, kada se tako ljubimo, poštujemo, veličamo...? Ali, zato niti slova o skorom velikom događaju za Istru, odnosno njezine vjernike, ali i za cijeli narod hrvatski: ništa o pripremama za skoro proglašenje blaženim domaćeg svećenika Miroslava Bulešića. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

2013-08-16 19.15.29Blagdan Sv. Roka, nebeskog zaštitnika sućuračke župe Sv. Jurja mučenika - najstarije župe u Hrvata prema pisanim dokumentima, svečano je proslavljen 16. kolovoza u Svetištu Gospe na Hladi procesijom i koncelebriranim misnim slavljem koje je, uz sućuračkog župnika dr. don Emanuela Petrova i don Božu Renjića, dekana Kaštelanskoga dekanata, predvodio mons. Mile Bogović, biskup gospićko – senjski. Mile Bogović je u nadahnutoj propovijedi naglasio kako kao vjernici moramo slijediti životne stavove sv. Roka, kako bismo zavrijedili Kraljevstvo Božje, jer je i on sam bio Božji hodočasnik. (R. Dobrić)

Add a comment        
 

 

l2Vrijeme je u Istri danas idealno za turiste. Vrućina velika, a vjetra niotkud. Stranci koji se vole pržiti, na plaži leže uredno poredani kao sardine i namazani debelim slojevima raznih krema i ulja žudeći da im tijela budu bakrenaste boje. No, nisu oni nikakav problem dok mirno leže i uredno se prevrću s trbuha na leđa i obratno. Nastaju nesporazumi kada ne leže mirno, odnosno kada se uspale kao ovo sunce, pa čine neke radnje i postupke koje ovdašnji pristojan svijet drži stidnima i za koje nije predviđen javni prostor i teatarski ambijent. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

istra 0Tijekom Prvoga svjetskog rata, iako i sami osiromašeni i bez muških članova koji su pozvani u vojsku, Hrvati Moslavci su rado primali male Istrane i skrbili o njima kao o svojoj djeci. Što je bilo dalje s tom djecom kada su odrasla, kao i s njihovim potomstvom, nije istraženo. Zbog čega nitko od njih ne podsjeti ovdje ove lokalne drmatore u današnjoj Istri na ovu plemenitu gestu, koja je, nota bene, bila ne samo znak čovjekoljublja i kršćanske sućutnosti, već, i veliki znak unutarhrvatske solidarnosti i snažnog identifikacijskog koda? (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

rakovacZa Rakovca komunistička revolucija je bila sveti pokret, dakle apsolutno pravedan, častan, pošten, etičan, bez mrlje, bez nasilja, bez jednoumlja…, a svako napuštanje komunističkih ideala veliki propust. On uopće nije razmišljao o tisućama i tisućama pobijenih muškaraca, žena i djece, bolesnih i nemoćnih, o 6.000 ubijenih svećenika, o desetinama hrvatskih novinara i književnika kojima je zabranjen rad, ili su osuđeni na zatvor, a neki i ubijeni. Njihovo ubijanje i patnje bile su opravdane jer su se suprotstavili Titu i Partiji, odnosno svetoj komunističkoj revoluciji! Desnice se Milan užasavao, jer je „htjela sve slobode“. Za desnicu slobode nije smjelo biti. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Istra - UčkaIstra je predivan dio Lijepe Naše. A koji dio to nije? Ovo priznaju i oni što Hrvatsku ne vole. Zapravo, riječ je o onima koji vole Hrvatsku kao zemlju lijepu i bogatu, ali ne vole Hrvate, jer na njoj žive, evo od stoljeća sedmog, a prema najnovijim spoznajama dr. Jurića, vjerojatno i od mnogo vjekova ranije. A trebali su nestati, pretopiti se u Mađare, Turke, Talijane, Austrijance, Srbe, Jugoslavene, a ako to ne može, onda bar ostati razmrvljeni prema regionalnoj pripadnosti koja bi se digla na razinu etnonima.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Josip Bozanić i Karolina Vidović KrištoNakon one u Splitu koja je prošla bez ikakvog većeg odjeka, danas je u Zagrebu održana tzv. Parada ponosa s koje je, kao očigledna provokacija, upućena vrlo uvredljiva poruka prema Katoličkoj Crkvi i vjernicima. Naime, bez ikakvog povoda mrziteljem ljudi, odnosno homofobom godine, proglašen je nadbiskup zagrebački i čelni čovjek Crkve u Hrvatskoj, kardinal Josip Bozanić. Ovakva poruka pročitana je bez i jedne ograde u HRT-ovim informativnim emisijama pa se pitamo bi li jednako Javna televizija postupila da se na nekom skupu jednog od vodećih hrvatskih političara proglasi pederom godine, a mnogi će reći da je po tom pitanju u ovom trenutku konkurencija iznimno jaka.(mm)

Add a comment        
 

 

petaprosU ponedjeljak je na Trgu sv. Marka u Zagrebu organiziran skup podrške šestorci Hrvata, čelnika Herceg-Bosne i HVO-a. Inicijatori okupljanja bili su studenti, članovi pojedinih zavičajnih i studentskih udruga zajedno s drugim prijateljima dobre volje kojih sve, kako je istaknuto, zajedno veže to što dolaze iz Bosne i Hercegovine te osjećaju snažnu privrženost pravdi, istini i rodoljublju.(hkv,zkhs)

Add a comment        
 

 

DSC06363Međunarodna ekumenska izložba 'Ikona – svjedok vjere kroz tisućljeća' i njezina samozatajna autorica, nedvojbeno su jedan tihi znak u užurbanom vremenu meteža i vreve da je i danas moguće govoriti o prijateljstvu Boga i čovjeka na jedan lijep, dostojanstven, osobit kršćanski način. A kršćanski način uvijek je način ljubavi. Pa je tako i ova međunarodna ekumenska izložba zapravo svjedok približavanja tradicije i nekih modernih silnica u suvremenoj umjetnosti. (D. Zetić)

Add a comment        
 

 

U ime obiteljiGrađanska inicijativa „U ime obitelji“ uputila je dopis parlamentarnim i izvanparlamentarnim strankama s pitanjima jesu li za ustavne promjene definicije braka kako oni predlažu i jesu li pozvali svoje članstvo da podrže inicijativu davanjem potpisa. HNS i SDSS su protiv, SDP, Laburisti, HSU, HGS i DC šute, a IDS je suzdržan.(hkv)

Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 01:30:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.