Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Pola vijeka hrvatske umjetnosti - naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija.

U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih) pitanja, ali valja i istaknuti nekoliko činjenica. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. Ante Pavelić, a postolarski šegrt "Hlapić" je džamiju na Trgu Kulina bana srušio. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije prvi zagrebački muftija Ismet ef. Muftić , a nova vlast trg je preimenovala u Trg žrtava fašizma. Čak cijelo desetljeće tu je bio i Trg hrvatskih velikana.

Sajmiste-zagreb

Sajmište

1890. – gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom preseljeno sa Sveučilišnog trga na istočni rub grada, istočno od Draškovićeve ulice, nazvan Sajmište. Već 1892. je Sajmište preimenovano u Trg D.

racki-zagreb

1925.

racki djamija

2011.

1927-djamija velikani

1927. – 1933., Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca

Novi zagrebački trg obrubljen je stambeno-poslovnim zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski...

1927. – novo ime trga: Trg kralja Petra I. (Karađorđevića) Velikog Oslobodioca

1927 djamija trg zagreb

1927. – 1933.

djamija mobiloil pumpa trg

1927. – 1933.

Studentski dom Ivan Meštrović (do 1990. Moša Pijade) izgradila je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti kao blok stanova za iznajmljivanje. U podrumu zgrade bio je starojugoslavenski, a potom i zatvor UNS-e.

djamija poliklinika mestrovic

2011.

1927 zvonimirova zagreb

1927. – 1933.

dluh zagreb

2011. Ulica hrvatskog kralja Zvonimira

1927 petar zvonimir zagreb

1927. – 1933.

1934-mestrovic karadjordje

1934.

1932. – Zagrebački gradski zastupnik Lujo Thaller 14. listopada podnosi prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak.

1933. – Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.

1934. – u kolovozu počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća.

mestrovic srpski kralj zagreb

1938.

1938. – 1. prosinca završetak radova na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti".

Spomenik srpskom kralju, rotonda (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.

trg hrvatskih velikana

2011. Ulica kneza Mislava

viseslav katedrala

2011. Ulica kneza Višeslava

beogradska viseslav katedrala

1938. Beogradska ulica, pa Huseinbega Gadaščevića, Kovačićeva...

knez viseslav kralj kresimir

2011. Ulica kneza Višeslava (od Trga žrtava fašizma do Staljinova, a potom Lenjinova trga, danas Trg kralja Petra Krešimira IV)

1942-zagreb NDH

1942. Pogled s tornja zagrebačke Prvostolnice

1941. – Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana;

–24. svibnja Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.

1941. – dr. Ante Pavelić odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju:

"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."

*U Hrvatskom državnom saboru za vrijeme NDH bilo je imenovano 17 zastupnika muslimana, a i doglavnik je bio Hrvat muslimanske vjeroispovjesti.

1912.- Družba Braće Hrvatskoga Zmaja potaknula pitanje izgradnje džamije u Zagrebu

1916. – u Zagrebu osnovana Muslimanska bogoštovna općina; 1917. za Zagrebačkog muftiju postavljen Ismet ef. Muftić.

1935. – Muslimanska bogoštovna općina broji 1250 muslimana.

minaret djamija zagreb

1942. Trg Kulina bana

1941. – u jesen započela gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara.

1942. – počela pregradnja unutrašnjosti;

1943. – završeni glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji.

dzamija-pavelic zagreb

1944.

Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem).

Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943.

propovjedaonica mimber

Mimber (glavna propovijedaonica) u džamijskom prostoru

Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kur'ana je bila utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Luster u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu.

zidovski zagreb

1944. Džamija poglavnika Ante Pavelića

Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.

1944. – 18. kolovoza džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost poglavnika, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka.

Džamija se službeno zvala Džamija poglavnika Ante Pavelića.

Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča sa natpisom:

"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."

1944 zagreb djamija

1944.

Zagrebački muftija Ismet efendija Muftić bio je član privremene vlade koju je formirao Slavko Kvaternik (1941.), a u Hrvatskom državnom saboru, prigodom njegovog otvaranja 1942., održao je govor o "velikim i sudbonosnim vremenima obnavljanja velike državne misli najmoćnijih hrvatskih vladara".

Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije, a nova vlast je Trg Kulina bana preimenovala u Trg žrtava fašizma.

1948. – nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u Muzej narodnog oslobođenja potpisao je tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, do rata postolarski šegrt Mika Špiljak. Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.

*"Bio je neki mali postolarski šegrt... Zvao se Hlapić... Cijeli je dan sjedio u poderanim hlačama i crvenoj košulji... Cijeli je dan fućkao i pjevao kod posla... Hlapićev gospodar zvao se majstor Mrkonja, a bio je zao i strašan..." (Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića)

1949. – Muzej narodnog oslobođenja

1955. – Muzej narodne revolucije

1962. – Muzej revolucije naroda Hrvatske

trg hrvatskih velikana djamija

2011.

1990. – Trg žrtava fašizma preimenovan u Trg hrvatskih velikana;

2001. – dolaskom nove vlasti vraćeno staro ime trga.

zagreb trg hrvatskih velikana

                                                                1929.                                                                                                  2010.

Ljubomir Škrinjar

Sri, 16-10-2019, 17:59:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.