Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

 

 

Glasoviti Hrvati na Zrinskom trgu u Zagrebu

1902. - Zelena potkova u Zagrebu

1902.

Jelačićev trg - Zagreb - Hrvatska - Croatia

2011.

1909. Trg bana Jelačića - Praška ulica - Zagreb - Hrvatska - Croatia

1909. Jelačićev trg, južna strana s ulicom Marije Valerije (danas Praška ulica)

1866. – probijena ulica Marije Valerije (kćer cara Franje Josipa I.) kojom su povezani Jelačićev i Zrinski trg.

Praška ulica 1930. godine

1930.

Praška ulica 1969. godine

1969.

Templ u Zagrebu - Židovi

2011.

Na mjestu parkirališta u Praškoj ulici nalazio se Templ, izraelitski hram (sinagoga), srušen 1942. godine. Rušenje sinagoga u Europi počelo je u Berlinu 1938. Iako su brojni Židovi bili u vrhu jugoslavenske komunističke vlasti, sinagoga do danas nije obnovljena.

Templ i Aron Hakodeš  - sinagoga

1906. Templ                                                                     1880. Aron Hakodeš

Templ i Aron Hakodeš (najsvetiji dio hrama okrenut Jeruzalemu) u ulici Marije Valerije, simbol zagrebačkog židovstva.

1867. – "Izraelitski hram izgradila je novovjerska općina troškom od 120.000 for. u mauričkom slogu po nacrtih graditelja Franje Kleina. Iz unutra je bogato urešena, pa ima empore za žene i orgulje. Općina uzdržaje pučku obospolnu vjersku školu u Petrinjskoj ulici na kojoj je bilo god. 1890/1. pet učiteljskih sila i 106 učenika i učenica."

1806. – utemeljena Izraelitska bogoštovna općina (Židovska općina Zagreb); Aškenazi, prvi doseljenici u Zagreb stigli su iz Mađarske i srednje Europe, a kasnije dolaze i sefardi iz Dalmacije i južne Europe (1926.g. sefardi su istupili iz židovske općine i osnovali svoju općinu).

1811. – osnovano židovsko groblje pri sv. Roku (danas Rokov perivoj)

1812. – Zagreb ima približno 12.000 stanovnika; popisano je 17 židovskih obitelji sa 52 člana među kojima su 2 veletrgovca, 10 trgovaca, 3 obrtnika, 1 učitelj i 1 pogrebnik.

1860. – Carskim patentom Židovima je dopušteno posjedovanje nekretnina na cijelom području Habsburške Monarhije.

1873. – hrvatski ban Ivan Mažuranić potpisao odluku o punoj ravnopravnosti Židova u Hrvatskoj.

1890. – "Izraelitska bogoštovna općina broji u Zagrebu 1993 žitelja. Razdieljena je na novovjersku i starovjersku. Ova je malena ali ima svoju posebnu bogomolju u Petrinjskoj ulici i posebnog rabina."

1910. godine  - ZET - ban Jelačić- Ljudevit Schwarz

1910. dr. Ljudevit Schwarz (s lentom) na Trgu bana Jelačića prigodom svečanog puštanja u promet električnog tramvaja.

Odvjetnik dr. Ljudevit Schwarz bio je prvi Židov zastupnik u Hrvatskom saboru. Kao osnivač i dugogodišnji predsjednik dioničkog društva Zagrebački tramvaj gradi belgijskim kapitalom (dionice belgijskog Društva iz Antwerpena) konjski i električni tramvaj u Zagrebu. Radovi su povjereni židovskoj građevinskoj tvrtki Gfrörer i Muskovics iz Budimpešte. Zagreb se dr. Ljudevitu Schwarzu odužio imenom ulice u gradskoj četvrti Maksimir.

505 s crtom - Kraš - bomboni

Zlatno doba zagrebačkih Židova trajalo je do Drugog svjetskog rata.

Židovska zajednica u gradu Zagrebu bila je vlasnik tvornica (Koža i obuće, Paromlin, Moster-Penkala, Union, Lipa Mill, Franck, Uljara), kina (Union, Helios, Europa-Palace, Apolo, Balkan-Palace), kavana (Corso, Medulić, Zagreb, Astoria, Velika kavana), hotela (Palace, Imperial, Caru austrijanskom, Pruckner-Royal), bolnice (Merkurov sanatorij u Klaićevoj), štedionica, kreditnih zavoda i banaka (npr. Hrvatska eskomptna banka), a zagrebački "Rottschildi" bili su klanovi Deutsch i Aleksander.

Bankar Otto Šik bio je tridesetih godina potpredsjednik Društva Zagrebčana, kojem su ton davali gradski liberali i masoni. Arhitekti Leo Hönigsberg i Julius Deutsch su projektiranjem kuća i palača oblikovali središte Donjeg grada u Zagrebu.

1909. - Marija Valerija ili danas Praška ulica

1909.

Ulica M. Valerije bila je "izraelitska ulica" s draguljarskim, urarskim i drugim radnjama, a u posjedu Židovske zajednice bila je i većina dućana u Ilici, Jurišićevoj i na Jelačićevom trgu.

1935. Praška ulica - Zagreb

1935.

1914. Križanje ulica Marije Valerije, Nikolićeve, Sudbene i Zrinskoga trga

1915.

Križanje ulica Marije Valerije, Nikolićeve, Sudbene i Zrinskoga trga.

Trg Nikole Šubića Zrinskog - Zrinjevac

2011.

1891. Trg Nikole Šubića Zrinskog

1891. Trg Nikole Šubića Zrinskog

"Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu vriedni gradjanin i medičar Mihalj Pirker kuruz, plativ gradskoj obćini zakupninu za oranicu. U okolici bila je samo gospodska kuća grofova Keglevića, u kojoj su danas uze sudbenoga stola i jedna malena kućica."

1895. sjeverna strana Zrinskog trga

1895. sjeverna strana Zrinskog trga

"Okolo g. 1830. osnovan je trg, kojemu je bilo ime "Novi trg". Na ovom obdržavali su se godišnji a i dnevni sajmovi za marvu i robu dopremljenu na kolih. Na dan 26. studenoga 1866. dobio je sadanje ime "Zrinski trg" svečanim načinom povodom tristogodišnjice junačke smrti hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog u Sigetu (dotadašnje sajmište je preseljeno na Sveučilišni trg, op.a.).

1873. – pretvoren je u javni perivoj, i dignut iz duboka blata na današnju ponositu ljepotu, u kojoj ga okružavaju krasne palače, križaju sjenati drvoredi i krase bujni cvjetnjaci."

1903. južna strana Zrinjevca - JAZU

1903. južna strana Zrinjevca

1878. – Ispred palače Akademije, u polukrugu su postavljene "busti (poprsja, op.a.) glasovitih Hrvata izradjenih iz karaskog mramora od našega na glasu umjetnika Ivana Rendića": Ivana Mažuranića, Juraja Julija Klovića, Andrije Medulića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Nikole Jurišića i Krste Frankopana.

1894. – na južnom kraju Zrinjevca – nasuprot zgrade JAZU (danas HAZU) postavljene su fontane Blizanci - dva vodometa (vodoskoka).

Zrinjevac - HAZU

2011.

1872. – zasađene se platane, kupljene i dopremljene iz Trsta.

Juraj Julije Klović - Hrvat

2011. Juraj Julije Klović, rodj. 1498. u Grižanih u Vinodolu, umro u Rimu god. 1578.

Julije Klović je najznamenitiji slikar minijatura (sitnoslikarstva) renesansnog razdoblja. Za kardinala Alessandra Farnesea izradio je molitvenu knjigu džepnog formata (110 x 173 milimetara) - Časoslov Farnese - posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Uresio ju je s trinaest parova minijatura, što se pružaju preko cijelih i nasuprotnih stranica. Nazvana je «Čudo Rima» i «sikstinska kapela džepnog formata». Danas se čuva u Pierpont Morgan Library u New Yorku.

Časoslov Farnese je i minijaturni muzej antike, mitski svijet simbola i analogija.

Juraj Julije Klović - 1546. Rajska ptica (Paradiasaea apoda)

1546. Rajska ptica (Paradiasaea apoda), detalj minijature;

Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije.

Dr. sc. Jasmina Mužinić, viša znanstvena suradnica u Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dokazala je u znanstvenom radu (u cijelosti ga možete pročitati ovdje) da je Klovićeva rajska ptica prvi crtež ove ptice u Europi. Ovo otkriće objavljeno je i na portalu BBC-a 2009. godine.

Suština pronalaska je u tome da je Klović naslikao rajsku pticu Paradiasaea apoda vrlo precizno, tj. do prepoznatljivosti vrste, i to u boji a model zato mu je najvjerojatnije poslužio svlak te ptice kojeg je donijela Magellanova posada po povratku s puta 1522. godine.

*Acknowledgments: Research conducted for this essay is part of the project "Birds and human well-being: Ornithological models of protection", funded by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports. We thank Ljubomir Skrinjar who brought to our attention the Klovic´ miniature of the bird of paradise in The Farnese Hours...

2010. - Blizanci - park - Zrinjevac

2009.

2010. Zrinjevac - Zagreb - Hrvatska  - Croatia

2009.

Bolléov vrganj - Zagreb

2010. "Bolléov vrganj"

1892. – Glazbeni paviljon (Bollé) darovao je židovski veletrgovac i poduzetnik Prister.

Na mjestu glazbenog paviljona nalazio se zdenac, a 1888. i privremena fontana s vodoskokom visokim 30 metara.

1893. – fontana u obliku dvostruke gljive - "Bolléov vrganj"

2007. Meteorološki stup na Zrinjevcu

2007.

1884. – na sjevernoj se strani trga uzdiže Meteorološki stup, kojega je gradu poklonio zagrebački Židov, vojni liječnik dr. Adolf Holzer, a napravljen je od mramora iz Istre, prema nacrtima Hermanna Bolléa.

1929. Sirotinja na Zrinjevcu - Zagreb

1929. Sirotinja na Zrinjevcu

Prvi snijeg, zimski kaputi, i u pozadini zagrebački klinci u kratkim ljetnim hlačicama.

1907. Zrinski - MVP

1907.

Zrinjevac - Brasil

2011.

1910. Moderna galerija - kuća/palača Ljudevita baruna Vraniczany-Dobrinovića  - Zagreb

1910.

1882. - kuća/palača Ljudevita baruna Vraniczany-Dobrinovića (danas Moderna galerija).

1917. Tramvaj u Kukovićevoj (danas Hebrangovoj) ulici

1917. Tramvaj u Kukovićevoj (danas Hebrangovoj) ulici.

1892. - 1926. – tramvajska linija Južni kolodvor (danas Zapadni kolodvor)-Draškovićeva, prolazila je kroz Boškovićevu, Kukovićevu i Klaićevu ulicu.

Henrangova - Kuković

2011.

Palača Ožegović na uglu Berislavićeve i Zrinskoga trga

2011.

1875. – Palača Ožegović na uglu Berislavićeve i Zrinskoga trga

1873. – probijena Berislavićeva ulica (od Gajeve do Zrinjevca)

1925. Kavana Zagreb u prizemlju palače Ožegović

1925. Kavana Zagreb u prizemlju palače Ožegović

28 1925 -zagrebacka spica

1925.

Platane dovezene iz Trsta u Zagreb

2011.

1995. Raketa Orkan ispaljena pri srpskom napadu

1995.

Divljaci su 3. svibnja 1995. ispalili raketu tipa Orkan na Zrinjevac.

Jugoslavenska okupacija JAZU - 1920. demonstracije ispred palače JAZU

1920. Demonstracije ispred palače JAZU

1920. – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca predala je Kraljevini Italiji hrvatsku Istru, Rijeku, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. Tom prigodom u Zagrebu je održan veliki prosvjed. Fotografija prikazuje i transparent s tekstom napisanim na čirilici i latinici -"Jugoslavenski okupirani krajevi".

Hrvati su zbog nedostatka promišljene dugoročne nacionalne strategije, u kojoj bi bili zacrtani temeljni hrvatski nacionalni interesi i ciljevi, prolazili kroz Rauchovu germanizaciju, Khuenovu mađarizaciju, Aleksandrovu srbizaciju, Titovu komunizaciju i današnju globalizaciju.

1890. - JAZU - Zagreb

1890.

1880. – izgrađena je Akademijska palača (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) na južnoj strani Zrinskog trga. Zvali su je i "Strossmayerova kuća". Pročeljem je okrenuta prema Trgu Nikole Šubića Zrinskog, a južnom fasadom prema Akademičkom trgu (današnji Strossmayerov trg).

2011. HAZU - Zrinjevac - Zagreb

2011.

1993. – odlukom Hrvatskog sabora mijenja se naziv JAZU u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

1893. - HAZU palača

1893.

Akademički trg smješten je između palače Akademije, koja se zapravo i nalazi na njemu, i zgrade Kemičkog laboratorija izgrađene 1882. godine. Sredinu trga resi uređena parkovna površina s bogatim kružnim cvijetnjakom, prvi put uređena 1884. godine.

1898. Akademički trg - Juraj i zmaj

1898. Akademički trg

1884. – Sv. Juraj u borbi sa zmajem premješten iz Jurjevca (Maksimira) na Akademički trg.

1893. Sv. Juraj i Kemički laboratorij sveučilišta Franje Josipa I

1893. Sv. Juraj i Kemički laboratorij sveučilišta Franje Josipa I.

"Kip sv. Juraja, namješten pred Kemičkom laboratoriju, krasna radnja glasovitoga kipara Fernkorna. Ovaj kip izradjen je g. 1862. za Monakovsku izložbu, pa je tamo dobio najviše odlikovanje."

Kip sv. Juraja i zmaja u Zagrebu

2011.

1908. – sv. Juraj je premješten na novu lokaciju jugozapadno od zgrade Hrvatskog narodnog kazališta gdje se i danas nalazi.

1895. Akademički trg, zapadna strana - Strossmayerov trg

1895. Akademički trg, zapadna strana

Židovske palače -  palača Schlesingera  i Honigsberga - Zagreb

2011.

1892.- palača industrijalca Schlesingera (od 1907. Svratište Palace Hotel)

1898.- palača Honigsberg (danas HBOR)

1911. Istočna strana Akademičkog trg poslije premještanja kipa sv. Jurja

1911. Istočna strana Akademičkog trg poslije premještanja kipa sv. Jurja

1887. – izgrađena palača Matice hrvatske (između Matičine i Hatzove ulice)

Matica hrvatska - Zagreb

2011.

1929. spomenik Strossmayeru kipara Meštrovića

1926.

1926. – postavljen spomenik Josipa Jurja Strossmayera, djelo Ivana Meštrovića

1928. – Akademički trg preimenovan u Trg Josipa Jurja Strossmayera

HAZU - Ivan Meštrović

2011.

Trg Josipa Juraja Strosmayera - HAZU

2011. Trg J .J. Srossmayera

Hotel Palace - Zagreb - Croatia

2011.

1900 godine - Hotel Palace - Zagreb - Croatia

1900.

 

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

 

 

Komentari  

# ..........Živjeli Hrvati! 2011-10-24 00:29
Citat:
1806. – utemeljena Izraelitska bogoštovna općina (Židovska općina Zagreb); Aškenazi, prvi doseljenici u Zagreb stigli su iz Mađarske i srednje Europe
To je, dakako, posljedica nametnute "tolerancije" od strane austrijskih vlasti.

Hrvatski sabor je 1606. donio odluku da je katoličanstvo jedina dozvoljena religija u Hrvatskoj (uz izričitu zabranu doseljavanja protestanata), nasuprot politici "vjerske tolerancije" koju su provodili Mađari.
"Toleranciju" je Hrvatskoj nametnuo Josip II. godine 1781.
To je omogućilo i tim Židovima da se doseljavaju u Hrvatsku.

No, u Hrvatskoj nikada nije živjelo puno Židova, za razliku od nekih drugih europskih zemalja, poput Poljske, Mađarske i Ukrajine.

Evo, u to vrijeme (1812.g.) dok je u Zagrebu živjelo svega 50-tak Židova, u Poljskoj ih je bilo 1 milijun, i činili su oko 10% stanovništva. I za razliku od Zagreba, u Poljskoj Židovi nisu bili (samo) viši sloj stanovništva... čak bi se moglo reći da ih je većina pripadala nižem sloju. Možda zato što su u to vrijeme većina Židova u Poljskoj bili hasidi.
# Zagreb i židoviBenedictus 2011-10-24 08:44
Izbrisano. Admin
Samo vi brišite. Izbrisat ćemo mi vas.
# mala primjedbahenok 2011-10-24 10:08
I.Gabelica je pisao da su hrvatski židovi između dva rata,
ogromnom većinom bili pobornici jugoslavenstva
(osim rijetkih izuzetaka poput nekih pripadnika ustaškog pokreta židovskog podrijetla)

to nije čudno ako se zna da oni najbolje prosperiraju u narodima u kojima nije izraženo domoljublje
(pa je onda jasno i zašto tako danas djeluju Goldsteini, Puhovski ...,
i zašto su recimo srpski židovi isto protiv srpskog nacionalizma i tako je u bilo kojem drugom narodu)
# židovi bisBenedictus 2011-10-24 10:54
Čitajte henokov komentar, dok ga židoljubna cenzura ne uništi, kao što je moj predhodni! A vama nesretni administratori, poruka: zar ne možete niti u pučkim uzvratima tolerirati drugačija mišljenja? Zar je to vaša demokratska, liberalna snošljivost? Zar su židovi jedina na ovomu svietu preostala tabu-tema, o kojoj se baš ništa ne može izreći bez terorističke reakcije' Kako takvi kao vi mogu biti borci za hrvatski suverenitet, kakvima se lažno prikazujete, kada ste tek ubogi i kukavni židovsjki slugani?!
# Ma...Živjeli Hrvati! 2011-10-24 12:37
...nema smisla stvarati podjele oko ove teme...

Mi Hrvati baš i nemamo puno iskustva sa Židovima, jer, kao što sam rekao, u Hrvatskoj su Židovi bili mikroskopski mala manjina.

O Židovima treba pitati narode koji s njima imaju više iskustva - Poljake, Mađare, Ruse i Litvance.
Mislim da nam dovoljno govori činjenica da je u Poljskoj i u Mađarskoj danas riječ "Židov" gotovo sinonim za izraz "komunist", "ljevičar" i slično.

Ono kako mi znamo koristiti izraze "jugokomunist" i "srbokomunist", u Poljskoj se koristi izraz "židokomunist" i "židokomuna".

Ne ulazim u opravdanost ili neopravdanost takvih mišljenja, ali postoji konsenzus poljskih povjesničara da su između prvog i drugog svjetskog rata, Židovi činili barem 80% članova Komunističke partije Poljske.
Dakle, dojam Poljaka je bio:
Nije svaki Židov komunist, ali (gotovo) svaki komunist je Židov.

Toliko o tome...
# Odpadnici narodaDomagojj 2011-10-24 19:00
Za Hrvate, Zidovi kao posteni miroljubiv narod, nikada nisu bili neprijatelji i njihova tragedija tijekom WWII duboko pogadja svakog hrvatskog covjeka.

Ali i medju njima ima olosa kao i kod drugih. Ipak je neshvatljivo da pojedini hrvatski komunisticki Zidovi (Goldsteini i slicni),kao narod koji je dozivio i prezivio strasan vlastiti genocid, komunisticki genocid ne priznaje vec ga glorificira i stiti.

Nedavna izjava IG da je "Broz bio staljinista, diktator i odgovoran za masovne zlocine ali da je zasluzan za RH i da njegovo velicanje je uredu" (uz proglasavanje Broza najvecim Hrvatom), granici s ludilom. Zar je moguce da pripadnik stradalnickog zidovskog naroda je primjerak najnizeg moralnog olosa, koji sramoti sve postene Zidove.
Komunizam izkleda uzrokuje bolene umove neovisno u kojem narodu takovi postoje.
# Koje ćemo slike Zagreba pokazati za 100 godina?Ahernar 2011-10-25 01:21
Toliko već vidjesmo lijepih fotografija koje prispodobljuju negdašnji i današnji Zagreb.
Zapitah se stoga:
Što li ćemo o „ljepoti“ arhitekture i urbanizma danas građenog Zagreba moći prikazati svojim potomcima....na kon kojih stotinjak godina? Čime ćemo se moći podičiti? Možda arhitektonski i urbanistički upropaštenim lijepim sjevernim obroncima – na kojima preogromne „urbane vile“ zgurane na neukusne gomile i bez imalo osjećaja za prostor i nagrđuju prirodnu ljepotu tih područja...a dodatno, nemilim upropaštavanjem drveća potiču zemlju da klizi, klizi.... I te se „sitnice“ nikako ne daju nadomjestiti „ah, tako prekrasnim“ uvoznim pločicama i blještavim kupaonskim priborom....

Koje ćemo usporedne fotograije moći predočiti nakon jednog stoljeća? Možda ružne zgradurine – koje će nakon par decenija biti još ružnije i još nezdravije?

Današnji je naš Zagreb građen kao da ga je poplava donijela, kao da je zabranjena ma i kockica zelenila – pa se svaka travka i svaki cvijet brzo prekriju betonom. Dešava se to čak i na mjestima kao što su bolnice, gdje bi i po zakonu i po zdravoj pameti bila nužna zona zelenila... Nigdje na svijetu se bolnice, koje su prvotno sagrađene lijepe i s lijepim okolišem, ne preinačuju izgledom u nakazne tvornice...nigd je osim u Zagrebu....

Ne vjerujem da se danas ne bi našlo sposobnih arhitekata – ali ne vidjeh ni da bi netko uvažio njihovo mišljenje.
Tko tako uporno otklanja dobra i stručna urbanistička pravila? Tko dozvoljava takvu gradnju?...Pita nje je ionako samo retoričko....sa mo sentimentalno pitanje osobe koja bi rado da se nakon stotinjak godina može pokazati da volimo metropolu i da je gradimo lijepo i brižno ....
# ŽIDOVI HRVATI I SVIJETpreporod 2011-10-25 08:29
Dosta je pa i izuzetno teško govoriti IMALO kritički
o Židovskom narodu,pa čak i ovlaš i u normalnoj diskusiji jer,
Uvijek postoji "opasnost" od fatalne "NALJEPNICE ANTISEMITIZMA" Međutim, istina je da u Hrvatskoj kao i u SVIM ostalim zemljama svijeta bey razlike,
Židovi su uvijek bili u stanju
dominirati trgovinom i bankarstvom.
Posebice su "nadareni" za stvaranje "IDEOLOGIJA" u političkim i društvenim domenima, posebice uz dominaciju (kontrolu) "MEDIJA"
Liberalizam i mješanje naroda a tim i INTERNACIONALIZ AM im je
UVIJEK odgovarao zbog izrazite trgovačke
prirode tog tzv,"ODABRANOG NARODA".koji se kreće
poput "ribe"u svim nacijama Svijeta a
opet ostaje "SVOJ" i nepokolebljivo Židovski ma gdje bio, kroz sva stoljeća-virtua lno od FARAONA pa do PENTAGONA.
Fantastično,zar ne?
U modernom i silno potenciranom "miljeu" mješanja DRUGIMA ,oni iznad svega ljubomorno čuvaju svoju kompaktnost,rel igiju i običaje i MOJSIJEVU STAROZAVJETNU "rasnu" čistoću.
mada javno (drugima) propagiraju mješanje,tolera nciju i liberalizam.
Naravno ima i izuzetaka,ali MAINSTREAM
tog "NARODA DIJASPORE" i "PROROKA" je čvrsta
kompaktna jezgra.
Najviši su procvat doživjeli u prekomorskim
zemljama i kolonijama ,gdje NEMA IZRAZITE NACIONALNE SVIJESTI posebice u Americi
gdje (unatoč negiranjima sa njihove strane)gotovo kompletno dominiraju medijima,politi kom i interesnim lobijima.
Gotovo je nemoguće(mada izgleda pomalo čudno) razumjeti POLITIČKE PROCESE od SISTEMATSKOG RUŠENJA RIMSKOG CARSTVA IZNUTRA i drugim revolucijama,id eologijama i prevratima koje su akcelirirani
Industrijskom revolucijom ZAPADA posebice u posljednjih 250 godina , ako se ne pozna
detaljnije POVJEST ŽIDOVSKOG NARODA I POVJEST ŽIDOVSKE NACIONALNE I INTELEKTUALNE ELITE i njihovo djelovanje i efekte na nacije i sredinu u kojoj žive.
Oni su kak reče davno jedan mislioc:
"KLJUČ POVJESTI".
Tj,utječu posredno i neposredno na "DOGAĐANJA"...
Kao uvijek taj "ključ" je u upravo nevjerovatnoj kontroli novca,bankarski h institucija i tržišta a s tim virtualno direktno i indirektno SVIH političkih,fina ncijskih pa i vojnih aspekata
POTROŠAČKOG DRUŠTVA.
# Goldman & SachsCrni Jahač 2011-10-27 07:17
Stroj za otimanje novca i istinski vladar svijeta... ovdje novilist.hr/.../...
# zagrebački Židovilila45lila 2011-12-29 13:44
U židovskom narodu,kao i u svakom drugom ima dobrih i onih drugih.Kako tko shvaća.Ja polazim od činjenice da je Isus,čiji smo dolazak upravo proslavili -Židov, i da su Židovi moja starija braća po vjeri.A koliko ima Puhovskih i Goldsteina među Hrvatima?Sami Hrvati su si jedni drugima nažalost,na JAKO VELIKU žalost,gori puhovski od Puhovskog.Uosta lom,Puhovski bi bio nitko i ništa da ga ne protežiraju antihrvatski mediji.

Upute za komentiranje

Za komentiranje članaka na Portalu potrebno je prijaviti se na naš sustav komentiranja Disqus. Upute se mogu naći ovdje, a upite u slučaju problema molimo poslati na admin@hkv.hr.

Pravila komentiranja

1) Sadržaji koji nisu u skladu s običajima javnog komuniciranja bit će izbrisani.
2) Anonimno iznošenje optužaba na račun osoba iz javnog života, čime se odgovornost prebacuje na Portal, nije dopušteno.
3) Trolovi u rubrici komentara će biti brisani.

Svi komentari djelo su i mišljenje njihovih autora, a ne Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Sub, 1-11-2014, 01:45:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 220 gostiju i nema članova online

Administriranje

Copyright © 2014 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).