Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 23 listopada 2011 18:00

Glasoviti Hrvati na Zrinskom trgu u Zagrebu

1902.

2011.

1909. Jelačićev trg, južna strana s ulicom Marije Valerije (danas Praška ulica)

1866. – probijena ulica Marije Valerije (kćer cara Franje Josipa I.) kojom su povezani Jelačićev i Zrinski trg.

1930.

1969.

2011.

Na mjestu parkirališta u Praškoj ulici nalazio se Templ, izraelitski hram (sinagoga), srušen 1942. godine. Rušenje sinagoga u Europi počelo je u Berlinu 1938. Iako su brojni Židovi bili u vrhu jugoslavenske komunističke vlasti, sinagoga do danas nije obnovljena.

1906. Templ                                                                     1880. Aron Hakodeš

Templ i Aron Hakodeš (najsvetiji dio hrama okrenut Jeruzalemu) u ulici Marije Valerije, simbol zagrebačkog židovstva.

1867. – "Izraelitski hram izgradila je novovjerska općina troškom od 120.000 for. u mauričkom slogu po nacrtih graditelja Franje Kleina. Iz unutra je bogato urešena, pa ima empore za žene i orgulje. Općina uzdržaje pučku obospolnu vjersku školu u Petrinjskoj ulici na kojoj je bilo god. 1890/1. pet učiteljskih sila i 106 učenika i učenica."

1806. – utemeljena Izraelitska bogoštovna općina (Židovska općina Zagreb); Aškenazi, prvi doseljenici u Zagreb stigli su iz Mađarske i srednje Europe, a kasnije dolaze i sefardi iz Dalmacije i južne Europe (1926.g. sefardi su istupili iz židovske općine i osnovali svoju općinu).

1811. – osnovano židovsko groblje pri sv. Roku (danas Rokov perivoj)

1812. – Zagreb ima približno 12.000 stanovnika; popisano je 17 židovskih obitelji sa 52 člana među kojima su 2 veletrgovca, 10 trgovaca, 3 obrtnika, 1 učitelj i 1 pogrebnik.

1860. – Carskim patentom Židovima je dopušteno posjedovanje nekretnina na cijelom području Habsburške Monarhije.

1873. – hrvatski ban Ivan Mažuranić potpisao odluku o punoj ravnopravnosti Židova u Hrvatskoj.

1890. – "Izraelitska bogoštovna općina broji u Zagrebu 1993 žitelja. Razdieljena je na novovjersku i starovjersku. Ova je malena ali ima svoju posebnu bogomolju u Petrinjskoj ulici i posebnog rabina."

1910. dr. Ljudevit Schwarz (s lentom) na Trgu bana Jelačića prigodom svečanog puštanja u promet električnog tramvaja.

Odvjetnik dr. Ljudevit Schwarz bio je prvi Židov zastupnik u Hrvatskom saboru. Kao osnivač i dugogodišnji predsjednik dioničkog društva Zagrebački tramvaj gradi belgijskim kapitalom (dionice belgijskog Društva iz Antwerpena) konjski i električni tramvaj u Zagrebu. Radovi su povjereni židovskoj građevinskoj tvrtki Gfrörer i Muskovics iz Budimpešte. Zagreb se dr. Ljudevitu Schwarzu odužio imenom ulice u gradskoj četvrti Maksimir.

Zlatno doba zagrebačkih Židova trajalo je do Drugog svjetskog rata.

Židovska zajednica u gradu Zagrebu bila je vlasnik tvornica (Koža i obuće, Paromlin, Moster-Penkala, Union, Lipa Mill, Franck, Uljara), kina (Union, Helios, Europa-Palace, Apolo, Balkan-Palace), kavana (Corso, Medulić, Zagreb, Astoria, Velika kavana), hotela (Palace, Imperial, Caru austrijanskom, Pruckner-Royal), bolnice (Merkurov sanatorij u Klaićevoj), štedionica, kreditnih zavoda i banaka (npr. Hrvatska eskomptna banka), a zagrebački "Rottschildi" bili su klanovi Deutsch i Aleksander.

Bankar Otto Šik bio je tridesetih godina potpredsjednik Društva Zagrebčana, kojem su ton davali gradski liberali i masoni. Arhitekti Leo Hönigsberg i Julius Deutsch su projektiranjem kuća i palača oblikovali središte Donjeg grada u Zagrebu.

1909.

Ulica M. Valerije bila je "izraelitska ulica" s draguljarskim, urarskim i drugim radnjama, a u posjedu Židovske zajednice bila je i većina dućana u Ilici, Jurišićevoj i na Jelačićevom trgu.

1935.

1915.

Križanje ulica Marije Valerije, Nikolićeve, Sudbene i Zrinskoga trga.

2011.

1891. Trg Nikole Šubića Zrinskog

"Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu vriedni gradjanin i medičar Mihalj Pirker kuruz, plativ gradskoj obćini zakupninu za oranicu. U okolici bila je samo gospodska kuća grofova Keglevića, u kojoj su danas uze sudbenoga stola i jedna malena kućica."

1895. sjeverna strana Zrinskog trga

"Okolo g. 1830. osnovan je trg, kojemu je bilo ime "Novi trg". Na ovom obdržavali su se godišnji a i dnevni sajmovi za marvu i robu dopremljenu na kolih. Na dan 26. studenoga 1866. dobio je sadanje ime "Zrinski trg" svečanim načinom povodom tristogodišnjice junačke smrti hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog u Sigetu (dotadašnje sajmište je preseljeno na Sveučilišni trg, op.a.).

1873. – pretvoren je u javni perivoj, i dignut iz duboka blata na današnju ponositu ljepotu, u kojoj ga okružavaju krasne palače, križaju sjenati drvoredi i krase bujni cvjetnjaci."

1903. južna strana Zrinjevca

1878. – Ispred palače Akademije, u polukrugu su postavljene "busti (poprsja, op.a.) glasovitih Hrvata izradjenih iz karaskog mramora od našega na glasu umjetnika Ivana Rendića": Ivana Mažuranića, Juraja Julija Klovića, Andrije Medulića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Nikole Jurišića i Krste Frankopana.

1894. – na južnom kraju Zrinjevca – nasuprot zgrade JAZU (danas HAZU) postavljene su fontane Blizanci - dva vodometa (vodoskoka).

2011.

1872. – zasađene se platane, kupljene i dopremljene iz Trsta.

2011. Juraj Julije Klović, rodj. 1498. u Grižanih u Vinodolu, umro u Rimu god. 1578.

Julije Klović je najznamenitiji slikar minijatura (sitnoslikarstva) renesansnog razdoblja. Za kardinala Alessandra Farnesea izradio je molitvenu knjigu džepnog formata (110 x 173 milimetara) - Časoslov Farnese - posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Uresio ju je s trinaest parova minijatura, što se pružaju preko cijelih i nasuprotnih stranica. Nazvana je «Čudo Rima» i «sikstinska kapela džepnog formata». Danas se čuva u Pierpont Morgan Library u New Yorku.

Časoslov Farnese je i minijaturni muzej antike, mitski svijet simbola i analogija.

1546. Rajska ptica (Paradiasaea apoda), detalj minijature;

Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije.

Dr. sc. Jasmina Mužinić, viša znanstvena suradnica u Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dokazala je u znanstvenom radu (u cijelosti ga možete pročitati ovdje) da je Klovićeva rajska ptica prvi crtež ove ptice u Europi. Ovo otkriće objavljeno je i na portalu BBC-a 2009. godine.

Suština pronalaska je u tome da je Klović naslikao rajsku pticu Paradiasaea apoda vrlo precizno, tj. do prepoznatljivosti vrste, i to u boji a model zato mu je najvjerojatnije poslužio svlak te ptice kojeg je donijela Magellanova posada po povratku s puta 1522. godine.

*Acknowledgments: Research conducted for this essay is part of the project "Birds and human well-being: Ornithological models of protection", funded by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports. We thank Ljubomir Skrinjar who brought to our attention the Klovic´ miniature of the bird of paradise in The Farnese Hours...

2009.

2009.

2010. "Bolléov vrganj"

1892. – Glazbeni paviljon (Bollé) darovao je židovski veletrgovac i poduzetnik Prister.

Na mjestu glazbenog paviljona nalazio se zdenac, a 1888. i privremena fontana s vodoskokom visokim 30 metara.

1893. – fontana u obliku dvostruke gljive - "Bolléov vrganj"

2007.

1884. – na sjevernoj se strani trga uzdiže Meteorološki stup, kojega je gradu poklonio zagrebački Židov, vojni liječnik dr. Adolf Holzer, a napravljen je od mramora iz Istre, prema nacrtima Hermanna Bolléa.

1929. Sirotinja na Zrinjevcu

Prvi snijeg, zimski kaputi, i u pozadini zagrebački klinci u kratkim ljetnim hlačicama.

1907.

2011.

1910.

1882. - kuća/palača Ljudevita baruna Vraniczany-Dobrinovića (danas Moderna galerija).

1917. Tramvaj u Kukovićevoj (danas Hebrangovoj) ulici.

1892. - 1926. – tramvajska linija Južni kolodvor (danas Zapadni kolodvor)-Draškovićeva, prolazila je kroz Boškovićevu, Kukovićevu i Klaićevu ulicu.

2011.

2011.

1875. – Palača Ožegović na uglu Berislavićeve i Zrinskoga trga

1873. – probijena Berislavićeva ulica (od Gajeve do Zrinjevca)

1925. Kavana Zagreb u prizemlju palače Ožegović

1925.

2011.

1995.

Divljaci su 3. svibnja 1995. ispalili raketu tipa Orkan na Zrinjevac.

1920. Demonstracije ispred palače JAZU

1920. – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca predala je Kraljevini Italiji hrvatsku Istru, Rijeku, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. Tom prigodom u Zagrebu je održan veliki prosvjed. Fotografija prikazuje i transparent s tekstom napisanim na čirilici i latinici -"Jugoslavenski okupirani krajevi".

Hrvati su zbog nedostatka promišljene dugoročne nacionalne strategije, u kojoj bi bili zacrtani temeljni hrvatski nacionalni interesi i ciljevi, prolazili kroz Rauchovu germanizaciju, Khuenovu mađarizaciju, Aleksandrovu srbizaciju, Titovu komunizaciju i današnju globalizaciju.

1890.

1880. – izgrađena je Akademijska palača (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) na južnoj strani Zrinskog trga. Zvali su je i "Strossmayerova kuća". Pročeljem je okrenuta prema Trgu Nikole Šubića Zrinskog, a južnom fasadom prema Akademičkom trgu (današnji Strossmayerov trg).

2011.

1993. – odlukom Hrvatskog sabora mijenja se naziv JAZU u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

1893.

Akademički trg smješten je između palače Akademije, koja se zapravo i nalazi na njemu, i zgrade Kemičkog laboratorija izgrađene 1882. godine. Sredinu trga resi uređena parkovna površina s bogatim kružnim cvijetnjakom, prvi put uređena 1884. godine.

1898. Akademički trg

1884. – Sv. Juraj u borbi sa zmajem premješten iz Jurjevca (Maksimira) na Akademički trg.

1893. Sv. Juraj i Kemički laboratorij sveučilišta Franje Josipa I.

"Kip sv. Juraja, namješten pred Kemičkom laboratoriju, krasna radnja glasovitoga kipara Fernkorna. Ovaj kip izradjen je g. 1862. za Monakovsku izložbu, pa je tamo dobio najviše odlikovanje."

2011.

1908. – sv. Juraj je premješten na novu lokaciju jugozapadno od zgrade Hrvatskog narodnog kazališta gdje se i danas nalazi.

1895. Akademički trg, zapadna strana

2011.

1892.- palača industrijalca Schlesingera (od 1907. Svratište Palace Hotel)

1898.- palača Honigsberg (danas HBOR)

1911. Istočna strana Akademičkog trg poslije premještanja kipa sv. Jurja

1887. – izgrađena palača Matice hrvatske (između Matičine i Hatzove ulice)

2011.

1926.

1926. – postavljen spomenik Josipa Jurja Strossmayera, djelo Ivana Meštrovića

1928. – Akademički trg preimenovan u Trg Josipa Jurja Strossmayera

2011.

2011. Trg J .J. Srossmayera

2011.

1900.

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar