Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Zagreb – vojnicima odsjekli glave na Trgu Petra Preradovića

"Na dvih ubavih brežuljcih, jednom na zapadu višem drugom na iztoku nižem, nastao je starovječni Zagreb. Dolina potoka Medvešćaka dieli ga na dvije strane, a Zagrebačka gora na sjeveru obavila ga zelenim plaštem. Pod ovim starim predielom grada razprosto se novi (dolnji) grad u ravnici prema Savi. Htjeli mi gledati grad iz ravnice, ili iz kojega brdašca, koje ga nadvisuje, vazda će nas obradovati slikoviti kip u okviru bujne prirodne ljepote."(A. Hudovski, 1892.)

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

"Strosmajerovo šetalište na južnom rubu gornjega grada začarava nas vidikom na dolnji grad i nedoglednu ravnicu, kojom teče bistra rieka Sava. Broj pučanstva iznosi po brojenju od 1. siečnja 1891. 40.268 duša."

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1871.

Od crkve Sv. Preobraženja Gospodnjeg pruža se prema savskoj ravnici kolnički put, Svilarska ulica (od 1897. Preradovićeva ul.) nazvana po aleji stabala duduvog svilca i manufakturi svile ("Bubara") koju je utemeljila carica Marija Terezija.

U polju na južnom rubu grada vidimo zgradu Paromlina s dimnjakom, do koje vodi ulica koju su stari Zagrebčani zvali "Ulica med grabami" (današnja Petrinjska), i u daljini rijeku Savu.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1874.

Godine 1874. trokatna neorenesansna palača Josipa Siebenscheina, gradskog zastupnika i predsjednika Izraelitske bogoštovne općine, zamijenila je purgerske prizemnice na južnom obodu budućeg Trga Petra Preradovića.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

A ovako izgleda, s iste pozicije gledana, gradska vizura danas.

Paromlin u Zagrebu

2011.

Paromlin je utemeljio zagrebački Židov Ivan Franklin 1862. godine, i radio je sve do 8. ožujka 1988. kada je u požaru uništena cijela zgrada osim vanjskih zidova.

Brašno danas uvozimo, a godine 1891., dakle prije točno 120 godina: "Mlin melje godimice do 10,000.000 klgr. pšenice. Razprodaje brašno u zemlji, i izvaža ga u Englezku, Francuzku, Njemačku, Švicarsku i Brasiliju. U ovu se najviše izvozi. Ima vlastitu električnu rasvjetu, a posluje u njem do 60 radnika."

Glavni kolodvor svečano je otvoren 1892. godine.

6 cvjetni

1889.

Pogled na Strossmayerovo šetalište (Južnu promenadu) na Gornjem gradu i na Margaretsku ulicu s Preobraženskom crkvom.

"Strosmajerovo šetalište dražestna je točka grada. Uredjeno je na južnom rubu starovječnoga Zagreba izpred nekadašnjega gradskoga zida. Guste krošnje ovdje posadjenih kostanja štite nas od sunčeve žege. Drvoredi zasadjeni su g. 1859. Paviljon za muziku podignut je g. 1861."

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1891.

Na fotografiji vidimo: gornju postaju Uspinajče na Strossmayerovom šetalištu (u prometu od 8. listopada 1890.), zatim "Hotel k kruni Ugarskoj" (današnja NaMa u Ilici), te dugačku drvenu ogradu u budućoj Bogovićevoj ulici ("rođena" je tek 1902. godine).

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

"Hotel k kruni Ugarskoj"

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1890.

Od 1880. je ispred gostionice "K starom dobričini", u Margaretskoj ulici, ljetno stajalište fijakera i omnibusa koji Zagrepčane voze tri do četiri puta dnevno kroz Svilarsku ulicu do kupališta na Savi u Trnju. Gostionica, zajedno s nizom jednokatnica, bit će srušena 1892 - 1897. godine, a prazan prostor uz crkvu dobiti će privremeno ime Trg Q.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1897.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1897.

Trg Q preimenovan je 1897. u Trg Petra Preradovića. Prazno zemljište, omeđeno današnjim ulicama Bogovićevom, Margaretskom, Ilicom i Petrićevom, bilo je još 1878.g. predviđeno za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta, no ban Khuen-Hedervary dao ga je izgraditi na današnjem mjestu.

Palača Prve hrvatske štedionice

1899.

Gradnja monumentalne palače Prve hrvatske štedionice (s Oktogonom) dovršena je 1899. godine.

Palača Prve hrvatske štedionice

2011.

Oktogon u Zagrebu

Oktogon – natkrita ulica koja spaja Ilicu s Preradovićevim trgom.

Oktogon u Zagrebu

Oktogon u Zagrebu

Godine 1885. Gjuro Stjepan Deželić (1838 – 1907.) objavio je roman "Burzijanci" koji je itekako aktualan i danas!

Deželić je kroz roman dao osnovne informacije o tome što su dionice, burza i općenito krediti, te način kako strane burze i banke pljačkaju Hrvatsku. Romanom je "zagorskim plemićima poručeno neka ne prodaju svoju djedovinu, već neka se za nju bore!"

Oktogon u Zagrebu

1902.

1334. – na "Trgu Petra Preradovića" bila je srednjovjekovna katolička crkva Sv. Margarete i Margaretsko groblje stanovnika iz viličkog podgrađa; 1378. crkva je dobila status župne crkve; 1712. je izgorjela, no na istom mjestu izgrađena je nova s lukovičastim zvonikom; 1794. je prodana Grčkoj ortodoksnoj crkvenoj općini u Zagrebu.

Od 1378 – 1794. svake godine 13. srpnja otvarao se dvotjedni sajam "Margaretinje" na prostoru između crkve Sv. Margarete i (V)Ilice.

1780. - u Zagreb dolaze prvi pravoslavni doseljenici iz Grčke i Makedonije (spominje se 28 duša Grka i Cincara)

1784. - u Zagrebu je popisano 695 kuća i približno 7.000 stanovnika.

1785. - u Zagrebu već živi osam pravoslavnih obitelji izbjeglih iz Grčke i Makedonije sa 40 članova (obitelji Demeter, Gavela, Millin i dr.)

Crkva Sv. Margarete

1902.

1794. - Grčka otodoksna crkvena općina kupila je postojeću staru katoličku crkvu Sv. Margarete, preuredila ju je za pravoslavno bogoslužje i dala joj novo ime – Sv. Preobraženja Gospodnjega.

1848. - doseljeni Srbi počinju prevladavati među pravoslavnim vjernicima u Zagrebu, pa ortodoksna crkvena općina svojem nazivu dodaje pridjev srpska...

1866. - na mjestu stare drvene crkve zida se nova (arh. Klein); Zagreb broji 280 pravoslavnih duša;

1869. - u Zagrebu je popisano 19.857 stanovnika.

1899 – 1914. nova i veća kupola crkve Sv. Preobraženja Gospodnjega, te promjena položaja pročelja (arh. Bolle)

1931. - Preobraženska crkva poslije utemeljenja Zagrebačko-ljubljanske mitropolije više nije samo parohijalna pravoslavna crkva, već paralelno i katedrala.

1931. - Zagreb ima 185.000 stanovnika

20 cvjetni

1906.

1906. otvorena je gradska tržnica na Trgu Petra Preradovića

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1930.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1935.

Gradska tržnica na Trgu Petra Preradovićau

1938.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

25 cvjetnii

1924.

1924. izgrađena je kuća ("Del-Ka") na uglu Samostanske (od 1946. Varšavske) ulice i Preradovićevog trga.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

1937. izgrađena je šesterokatnica na mjestu stare kavane i kina Metropol (donedavno kino Zagreb).

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

1995. Preradovićev trg je dobio današnji izgled, jednako grozan kao i preuređeni Kvaternikov trg. Dolazeći iz Varšavske ili Preradovićeve ulice taj je trg ustvari nemoguće odmah uočiti jer ga zaklanja "zid od kioska" za prodaju cvijeća. Arhitekti su nekada bili i intelektualci, a ne samo "fah-idioti".

Zagreb zadnjeg desetljeća zapada u sve dublju provinciju, o čemu svjedoči i sve veći broj ispljuvaka kauguma na trgovima i ulicama u centru grada.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1935.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

1932. zamijenjeno je neorenesansno pročelje palače Siebenschein ("Međimurska trikotaža") s klasicističkim, a potkrovlje je u doba komunizma adaptirano u stambeni prostor.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1935.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

1939.

1928. zapadna Margaretska ulica preimenovana je u Ulica sv. Preobraženja (današnja Preobraženska).

Hoto-centar Cvjetni

2011.

2011. izgrađen je Hoto-centar Cvjetni.

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011.

Mnogi ne znaju da pijuckaju kavicu točno na mjestu nekadašnjeg gradskog gubilišta!

"10. sečna na pijacu Sv. Margarete vojniki Horvatski koji vu Italiji cirkve razbijali i poglavarom svojim suprot se postavljali, dva glave, jeden i ruku zgubili jesu. Deset drugi to gledeći milošću zadobili. Četrnaest pako drugeh pribita na galge vojničke koje na rečenom pijacu od Margeretinja (13. srpnja, op.a.) do Kraljeva (20. kolovoza, veliki crkveni blagdan u Zagrebu, op.a.) za strah i i peldu drugima stajale jesu." (iz kronike Zpomenka prepechenij 1774.)

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg

2011. Nekadašnje Margaretsko groblje

"U borbi grada (Gradeca, op.a.) s Kaptolom provale Kaptolci na staru godinu 1596. na to groblje (Margaretsko, op.a.), te izkopaše i pobacaše lješine." Pri kopanju temelja za Prvu hrvatsku štedionicu pronađene su ljudske kosti.

I još jedna zanimljivost: "Kod kopanja dosta duboka temelja za zvonik izkopan je kljun od broda, a dokazom toga morala je tu u prastaro doba teći Sava."

Spomenik Petru Preradoviću

 2011.

Spomenik Petra Preradovića, rad kipara Ivana Rendića, bio je 1895. postavljen na Strossmayerovom trgu nasuprot Umjetničkom paviljonu, a 1956. premješten je na Preradovićev trg.

Sve češće i sve ustrajnije javni mediji promiču (nameću!) novo ime za Preradovićev trg – "Cvjetni trg", uz obrazloženje da se na trgu prodaje cvijeće!

Slijedom iste logike mogli bi i Kvaternikov trg zvati "Cvjetnim", jer i na njemu se prodaje cvijeće. U pitanju su očito neki drugi razlozi, tim više što u zagrebačkoj urbanoj memoriji ime Cvjetni trg ne postoji!

Cvjetni trg u Zagrebu - Preradovićev trg - Turisti

 Za uspomenu i dugo sjećanje... "Zora puca, bit će dana."

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

Sri, 16-10-2019, 17:54:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.