Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Hrvatski troplet u Loboru

Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, i 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu.

Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII- IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.

I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora.

Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest.

Potaknut višestoljetnom hrvatskom tradicijom hodočašća u marijansko svetište Majke Božje Gorske, doc.dr. Filipec je 1998. godine započeo s arheološkim istraživanjima na Gori i u sklopu postojeće crkve. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio Portalu HKV-a.

Lobor iz aviona

Lobor (foto: V. Matejaš)

Svetište Majke Božje Gorske u Loboru je najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj.

Lobor MB Gorska

Vrijednosti otkrivenih nalaza su takve da se danas na prostoru kod svetišta Majke Božje Gorske gradi arheološki park i muzej kroz koji će hodočasnici i posjetitelji upoznati nalaze od prapovijesti, preko rimskog i starokršćanskog perioda, do romanike i gotike. Oko crkve, i uz Poučnu stazu koja vodi do Svetišta, su postavljeni panoi koji govore o povijesnim, zemljopisnim, biljnim i životinjskim osobitostima ovog arheološkog lokaliteta i kraja.

Hrvatski troplet u Loboru

Nedaleko od svetišta nalaze se ostaci srednjovjekovne tvrđave Oštrc ispod Ivanščice, do koje vodi dobro markirana planinarska staza (45 minuta hoda). Jedna predaja kaže da su Oštrcgrad izgradili templari, na brdu, bliže nebu, bliže Bogu, daleko od ljudske svakidašnjice koja ostaje u dolini.

Hrvatski troplet u Loboru

Vanjski južni zid cinkture

Hrvatski troplet u Loboru

Brončano i starije željezno doba

Najstariji nalazi potječu iz srednjeg brončanog doba 1700 -1400 pr. Kr. (ostaci keramike i grobnih žara - Litzenska kultura). U to doba Gora se već utvrđuje. Više otkrivenih stambenih građevina, keramike i nakita potječu iz razdoblja starijega željeznoga doba.

Mlađe željezno doba i rana antika

Drugo razdoblje, koje se ističe posebno velikom građevinskom aktivnošću, je mlađe željezno doba (II - I st. pr. Kr.). Cijeli plato se poravnava i na njemu se smješta naselje. Nakon uspostave rimske vlasti podiže se poganski hram božice Dijane (?) - na mjestu gdje će kasnije biti podignuta kršćanska crkva - a život se spušta u ravnicu, otprilike tamo gdje je i danas središte mjesta Lobor.

Kasna antika

U vrijeme III i IV stoljeća provinciju Panoniju Saviju potresaju upadi barbara. Gradi se kameni zid zidan kamenom lomljencem i cijela Gora se pretvara u dobro zaštićenu utvrdu. Ostaci antičke građevine nađeni su ispod starokršćanske bazilike, a postolje i glava kipa božice Dijane pronađeni su ispred starokršćanske krstionice.

Najvažnija građevina iz toga razdoblja je starokršćanska bazilika s odvojenom zgradom krstionice.

Hrvatski troplet u Loboru

Današnji glavni ulaz u crkvu Majke Božje Gorske

 

Starokršćanska bazilika s osmerokutnom zgradom krstionice – V stoljeće

Hrvatski troplet u Loboru - starokršćanska krstionica

Ispred glavnog ulaza u današnju crkvu otkopani su ostaci zidova starokršćanske bazilike s osmerokutnom zgradom krstionice i šesterostraničnim krsnim zdencem u sredini (foto K. Filipec).

Bazilika nije u cijelosti istražena, jer se većim dijelom nalazi ispod postojeće crkve. U velikoj selidbi naroda na početku VII stoljeća zapaljena je utvrda zajedno s bazilikom. Bazilika više nikada neće biti obnovljena. Starosjedilačko stanovništvo zamijenili su Hrvati.

 

Hrvatski troplet u Loboru

Iznad ostataka starokršćanske bazilike i krstionice iz V stoljeća podignuta je betonska konstrukcija (doista je šteta da namjesto betona nije postavljeno armirano staklo). Barokni cinktor s oslikanim arkadama, okrenutim prema crkvi, dovršen je 1786. godine i do danas okružuje crkvu.

Hrvatski troplet u Loboru

Ostaci bazilike, krstionice i krsnog zdenca

Arheološki muzej je idejnim projektom zamišljen tako da posjetitelj nakon što obiđe cijeli kompleks Gore uđe nesmetano u podzemlje, u pronađenu kriptu ispod južne cinkture u kojoj će biti izloženi prapovijesni i antički nalazi s lokaliteta Lobor - Majka Božja Gorska. Potom bi se posjetitelja vodilo, i dalje ispod zemlje, do starokršćanske krstionice i predromaničke crkve, a zatim kroz sakristiju u postojeću crkvu koja je sama po sebi također muzej.

Hrvatski troplet u Loboru

Organizirana katolička mladež iz Lobora govorit će vam o povijesti i arheološkim istraživanjima na Gori.

Hrvatski troplet u Loboru

Hrvatski troplet u Loboru

Kripta ispod južne cinkture

Jedina starohrvatska drvena crkva u Hrvatskoj – početak IX stoljeća

Hrvatski troplet u Loboru

Iskopine svetišta iz prvih početaka kršćanstva u Hrvata, oko 800. godine. (foto K. Filipec)

Jedina do danas pronađena starohrvatska drvena kršćanska crkva u Hrvatskoj izgrađena je oko 800. godine na Gori. Bila je jednobrodna, duga oko 12  i široka oko 6 metara. Od ove crkve ostali su tek mali komadići pougljenjenog drveta (od drvenih stupova okomito usađenih u rovove), a pronađeni su pokraj ruševina starokršćanske bazilike i južno od današnjega zvonika.

U njoj je otkriven grob mlade žene koja je pripadala višem društvenom sloju (nađeno je i nekoliko grozdolikih naušnica).

Hrvatski troplet u Loboru

Dosadašnja istraživanja u Loboru su jasno pokazala da pokrštavanje sjeverne Hrvatske, odnosno južne Panonije, kreće u isto vrijeme (rani srednji vijek) kad i u Dalmaciji, odnosno na središnjem područje hrvatske kneževine. Lobor je bio jedno od najvažnijih misionarskih središta u vrijeme pokrštavanja sjeverne Hrvatske.

Predromanička starohrvatska crkva – X stoljeće

Potraj IX st., a najkasnije do sredine X st., benediktinci grade novu zidanu crkvu pokraj postojeće drvene crkve, iznad ruševina starokršćanske bazilike. Ubraja se među najveće onodobne crkve u Hrvatskoj (duga oko 24, a široka oko 12 metara). Imala je tri broda, predvorje i zvonik na pročelju, i bila je veća i od današnje crkve. To je ujedno i najbogatije opremljena predromanička crkva na području cijele Hrvatske i najstarije svetište Majke Božje u sjevernoj Hrvatskoj. Pronađeno je više kamenih ulomaka sa starohrvatskom pleternom ornamentikom.

Hrvatski troplet u Loboru

Tragovi temelja sjevernog bočnog zida ranokršćanske bazilike i predromaničke crkve (foto K. Filipec).

Hrvatski troplet u Loboru

Zidovi ranokršćanske bazilike i predromaničke crkve podignuti su do današnje hodne površine, kako bi posjetiteljima svetišta bio vidljiv tlocrt temelja.

Kasnoromanička crkva - XII stoljeće

Hrvatski troplet u Loboru

Jeruzalemski (Templarski) križ (foto K. Filipec).

Potkraj XII. stoljeća gradi se iznad izgorjele predromaničke crkve nova kasnoromanička - ranogotička crkva. U prilog pretpostavci da su na ovom prostoru obitavali križarski misionari, vitezi templari (francuski plemići, koji su Hrvatima stvarali dosta problema), govori nalaz pilastra s jeruzalemskim križem, koji je 2005. godine izvađen iz temelja crkve.

Kasnogotička crkva – XIV stoljeće

Iznad kasnoromaničke crkve gradi se u XIV stoljeću današnja velika jednobrodna gotička crkva čija je unutrašnjost oslikana freskama koje su očuvane do danas. Crkva je bila oslikana i izvana, ali danas je vidljiv samo jedan lik, lik sv. Kristofora na južnoj strani crkve.

Hrvatski troplet u Loboru

Hrvatski troplet u Loboru

Starohrvatski pleter iz 1076. godine, s natpisom +SVMME, pronađen je 1946. godine. Dio pletera ugrađen je ispod propovjedaonice, dok se drugi dio nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Pjevalište i stare orgulje sa samo četiri registra

Hrvatski troplet u Loboru

Osim svoje vjerske, arheološke i povijesne vrijednosti, crkva Majke Božje Gorske ima i neprocjenjivu umjetničku vrijednost. Naime, freske koje se dijelom još uvijek mogu vidjeti na zidovima svetišta u crkvi, jedan su od najstarijih primjeraka zidnoga slikarstva u Hrvatskoj. Na njima su prikazani prizori iz Marijina zemaljskoga i nebeskoga života uz niz apostola, svetaca i proroka.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Luk između poligonalnog svetišta i crkvene lađe ukrašen je likovima proroka. Na zidovima i stropu lađe izbija na površinu plava boja, što upućuje na mogućnost postojanja freska i ispod današnjega sloja žbuke.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Kain i Abel prinose žrtvu

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Prikaz Veronikina rupca koji pokazuju dva anđela

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Brodovi bazilike bili su odvojeni s dva reda kamenih stupova s ukrašenim kapitelima.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Plohe zida oko oltara su podijeljena na polja u koja su smješteni likovi 12 apostola, prikazani u gotovo prirodnoj veličini.

Loborske freske iz XIV. stoljeća još uvijek nisu restaurirane, pa im prijeti opasnost, posebice zbog vlage, da budu u potpunosti uništene. Kako bi ovo hrvatsko kulturno blago, ali i europske povijesti, danas izgledalo da se lokalitet Lobor-Majka Božja Gorska nalazi, recimo, u Engleskoj, Francuskoj ili Italiji? Bio bi prvorazredna turističko-kulturna odrednica, i zasigurno ne u ovako sramotno jadnom stanju! Ali naša Soroševa humanistička inteligencija protivi se istraživanju sakralne i hrvatske povijesti, pa nas ne iznenađuje da se za arheološka istraživanja, i konzervatorske radove na Gori, godišnje iz proračuna RH izdvaja "velikih" 60.000 kuna (!), a ista država istovremeno izdvaja 28.500.000 kuna za Mamićev NK Dinamo (uz sve to oslobođen je i PDV-a, ali Caritas nije!).

Zato upoznajmo prijatelje i znance s ovom reportažom. Možda se pronađe netko tko može promijeniti postojeće stanje na Gori u Loboru. Tako da sutra sa čistim obrazom možemo reći – mi nismo šutjeli!

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Popločenje svetišta pripada nekoj antičkoj građevini ili možda starokršćanskoj bazilici, a još su vidljivi i ostaci predromaničke crkve. Svetište predromaničke, kasnoromaničke, a možda i starokršćanske crkve se poklapa s postojećim svetištem.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

U drugoj polovici 17. stoljeća izrađen je bogati oltarni retabl u baroknom stilu s drvenim kipom Majke Božje s Isusom u pozlaćenoj haljini (izrađen oko 1500. godine), koji je na glasu kao čudotvoran. Uz taj kip stoje kipovi sv. Lovre i sv. Jurja, a do njih (izvan stupova) kipovi sv. Barbare i sv. Katarine.

Hrvatski troplet u Loboru - Zagorje

Svetište Majke Božje Gorske otvoreno je samo prigodom nekih katoličkih blagdana (hodočašća-proštenja: druga nedjelja nakon Uskrsa, Petrovo, Sv. Ana, Velika i Mala Gospa), ali se tijekom godine može posjetiti i razgledati uz prethodni dogovor s izuzetno ljubaznim i susretljivim loborskim župnikom vlč. Ivanom Mikecom, ujedno i vrsnim turističkim vodičem kroz ovo svetište (Župni ured sv. Ane, Lobor, 049/ 430 040).

Ljubomir Škrinjar

Objavljeno 18.5.2007.

Komentari upisani do 2012. ne vide se zbog novog operativnog sustava Joomla.

 

Uto, 23-10-2018, 14:55:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).