Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Europa u malom zagorskom selu Belec

Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.

Belec

Ivanščica (Ivančica) je najviša planina Hrvatskog zagorja: duga je oko 30 km i pruža se u smjeru istok-zapad, s najvišim vrhom na 1061 metara. Ime je dobila po ivanovcima (hospitalcima – malteškim vitezovima), viteškom redu utemeljenom na početku Križarskih ratova (1099.), koji su nakon ukinuća templara (1312.) naslijedili njihove posjede na Ivanščici.

Ivančica

U podnožju Ivančice lijepo se vidi plemički grad/utvrda Belec (Belecgrad), izgrađen u drugoj polovini XIII st., a napušten u prvoj polovici XVIII st. Građen je kao dio lanca obranbenih utvrda (Lobor – Oštrc – Belec – Milengrad – Grebengrad, tzv. sjeverozapadna transvezala hrvatskih burgova) na južnim obroncima Ivančice. Smješten je na izdvojenom stjenovitom vrhu visokom 580 metara (posebno su strme sjeverna i istočna padina), približno tri kilometra sjevernije od Belca.

2-Belec-Marija-Snjezna

Crkva Sv.Marije Snježne; u daljini se vidi Belecgrad

Belec Marija Snježna

Elizabeta pl. Keglević-Erdödy je 1674. godine dala izgraditi zavjetnu crkvicu Sv. Marije Snježne, a potom je hrvatsko plemstvo nastavilo, gotovo cijelo stoljeće, s njezinom dogradnjom.

Belec Marija Snježna

Crkva je godine 1741. dobila današnji oblik sa slikovitom cinkturom, visokom ogradom rastvorenom lukovima prema unutarnjoj strani te s ugaonim tornjićima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima. Uz zapadno pročelje podignut je visoki zvonik, a unutrašnjost crkve je barokizirana.

5-Belec-Marija-Snjezna

Prvi (i jedini?) dokumentarni film o baroknoj crkvi u Belcu -"Barok u Hrvatskoj"- snimio je Oktavijan pl. Miletić 1942. godine. Film je iste godine nagrađen na Bienalu u Mletcima (Veneciji).

Belec Marija Snježna

Belec Marija Snježna

Pietà, kamena polikromna (neobnovljena) skulptura kipara Josipa Schokotniga, 1741.g.

Belec Marija Snježna

Obnova danas župne crkve Sv. Marije Snježne trajala je jedanaest godina (1994 - 2005.), a glavni pokrovitelj obnove bila je tvrtka INA

Belec Marija Snježna

Nasuprot mirnom vanjskom izgledu, unutrašnjost zaustavlja dah - raskošni oltari bogato ukrašeni drvenim skulpturama pozlaćenih svetaca i malih anđela, najljepša barokna propovjedaonica u Europi, korska ograda, pjevalište, orgulje i freske koje iluzionistički produbljuju prostor.

Belec Marija Snježna

Slikarstvo i prvorazredna ostvarenja kiparske i drvorezbarske umjetnosti, uz integracijsko djelovanje svjetlosti se sukladno nadopunjuju.

Pet oltara: glavni (Sv. Marije Snježne) i četiri sporedna (Sv. Barbare, Sv. Josipa, Sv. Stjepana prvomučenika, Sv. Krunice ) izradili su od 1739. do 1743. godine brojni majstori među kojima se ističu imena dvojice pavlina - slikara Ivana Krstitelja Rangera i kipara Josipa Schokotniga koji je u Belcu izveo dva bočna oltara i propovjedaonicu.

Belec Marija Snježna

Raskošne freske Ivana Rangera pokrivaju svaku raspoloživu površinu na zidovima i svodovima crkve. Neki će odgonetavati dublja značenja u skladu s vlastitom sposobnošću čitanja teksta ispričana likovnim jezikom, simbolima i heraldikom, a ostali će se posve zadovoljiti dekorativnim dojmom slikovitih motiva. 

 

GLAVNI OLTAR – SV. MARIJA SNJEŽNA

Belec Marija Snježna

Golemi glavni oltar preplavljen je skulpturama

Belec Marija Snježna

Na svodu svetišta prikazano je Sveto Trojstvo kako kruni Bogorodicu.

Kad se dijelovi Rangerove marijanske ikonografije (sveta Marija predstavljena u raznim razdobljima života) spoje i redom iščitaju, pred nama se slikovnim jezikom pojavi na svodu molitva „Zdravo Marijo“ upućena svetoj Mariji Majci Božjoj.

Belec Marija Snježna

Bogorodica (u sredini), Hrvatsko-ugarski kralj Stjepan (prvi s lijeva), i tri biblijska kralja.

Belec Marija Snježna

Detalj iz glavnog oltara

Belec Marija Snježna

Atlant (Atlas) u lavljoj koži - lijevo od glavnog oltara

 

OLTAR SV. JOSIPA

Belec Marija Snježna

Belec Marija Snježna Zagorje

 

OLTAR SV. STJEPANA PRVOMUČENIKA

Belec Marija Snježna Zagorje

Oltar (kapela) Sv. Stjepana prvomučenika prividno iskače iz marijanskoga konteksta.

Belec Marija Snježna Zagorje

Belec Marija Snježna Zagorje

Središnju površinu svoda kapele prekriva prikaz svečeva kamenovanja. Iznad prizora mučenja otvara se pogled u visine s Presvetim Trojstvom.

 

OLTAR SV. KRUNICE

Belec Marija Snježna Zagorje

Marijanski ciklus nastavlja se na svodu oltara (kapelice) Sv. Krunice s vedrim pogledom u nebeske visine gdje, među oblacima obasjanima nebeskim sjajem, lepršaju anđeli različitih veličina.

24-Belec-Marija-Snjezna

 

PJEVALIŠTE S ORGULJAMA

11-Belec-Marija-Snjezna

12-Belec-Marija-Snjezna

Barokna raskoš vidljiva je i na ogradi pjevališta s motivom drveta spoznaje te biblijskim likovima Adama i Eve.

  PROPOVJEDAONICA

Belec Marija Snježna Zagorje

Propovjedaonica je djelo kipara J. Schokotniga (oko 1743.).

Belec Marija Snježna Zagorje

Pozlaćeni likovi i reljef sa starozavjetnim prizorima

Belec Marija Snježna Zagorje

Belec Marija Snježna Zagorje

Detalj vrha propovjedaonice

Belec Marija Snježna Zagorje

Vrlo dvosmislen detalj - "grožđe", meneada i satir?

Belec Marija Snježna Zagorje

Zar se to Bog, odnosno Bogočovjek pojavljuje u liku zmije?

Bog kojemu kršćani vjeruju ima “ljudski lik” - istaknuo je Benedikt XVI. u Ledesburgu. Isus je ljudski lik nevidljivoga Boga, a zmija je u Bibliji, u Knjizi Postanka (3:1-15), lik Sotone.

nicflamelDanas nam je teško dokučiti što je mislio reći kipar Josip Schokotnig ovom simboličkom zmijom streličastog repa na "T"-križu (crux commissa) - naime, istovjetnu sliku vidimo već kod srednjovjekovnog mistika i "čarobnjaka" Nicolas Flamela (1330.-1417.) te ona postaje sastavni dio gnostičke i mitraističke ikonografije ali i jedan od "logotipa"(simbola) Ružokrižara.

No, možda je Schokotnig samo želio reći "Budite, dakle, mudri kao zmije"(Mt, 10:16) ili je mislio na Djevicu Mariju koja satire zmiju pokazujući tako pobjedu nad grijehom, ili, u baroknoj umjetnosti, nad protestantizmom. Ili se poveo za tradicijom judaizma u kojoj je zmija pozitivan lik, magično sredstvo ozdravljenja (Brojevi, 21:8).

-U poganskim vjerovanjima drevnih naroda zmija je predmet kulta (animizam), a kult štovanja zmije osobito je proširen kod naroda koji žive uz velike rijeke i njihove pritoke: Nil u Egiptu, Ind i Ganges u Indiji, Eufrat i Tigris u Mezopotamiji.

-Opsežna i iznimno složena grčka, a sukladno njoj i rimska mitologija i legende, neprestance govori o zmijama i reinkarnaciji u obličju zmije.

-U grčkom svijetu sveto lijevo (carstvo sjene) je povezano sa slikom zmije i utjelovljuje lik boga Dioniza (rimski Bakho).

-Za Grke je najveći Dionizov dar bio osjećaj posvemašnje slobode (Veliki Osloboditelj) – čini što te volja.

-Vrhunac dionizijskog kulta (dionizijski misteriji) u Grčkoj je zmijska terapeutika. To je povratak skladu kroz ekscese (Ordo ab chaos), povratak ravnoteži kroz prolazno ludilo (trans, opsjednutost i seksualne orgije).

-Izraelci su iz Mojsijeve mjedene zmije (Mojsije nije dao zbilježiti zašto je uzdignuo baš lik zmije) razvili kult štovanja Nehuštan (Nehush'tan), a zmiju su častili žrtvama. Ezekije, jedan od posljednjih pravovjernih judejskih kraljeva, zaključio je da je u svijesti naroda zmija postala idol (krivobog) i pokušao je suzbiti taj kult.

-Kršćanstvo i Islam su osudili zmiju i učinili je utjelovljenjem zla u očima čovjeka.

-Kabala ima jak utjecaj na srednjovjekovne mistike i njihova tajna društva u kršćanskoj Europi (npr. poganski obredi preobrazbe sa zmijama). Na križu namjesto Isusa prikazuju zmiju. Zmija zauzima značajno mjesto i u psihologiji alkemičara.

Crkva u Belecu je tijekom dana zaključana, ali ključ se može dobiti od zvonara koji stanuje u kući inasuprot ulaza u crkvu, ili od župnika vlč. Mirka Borijana. Nakon razgledavanja crkve, ili nakon jutarnje/podnevne svete mise, možemo planinarskom stazom prošetati do  Belecgrada i planinarskog doma (tabla s putokazom je pokraj crkve), odnosno ostatak dana iskoristiti za posjet Loboru i gradini Gora na kojoj se nalazi najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj.

Kako najbrže doći do Beleca i Lobora?

Autocestom Zagreb-Goričani ili Zagreb-Krapina vozimo do Zlatara (60 km) iz kojega jedna cesta vodi prema Belecu (7 km), a druga prema Loboru (9 km).

Očaran ljepotom zlatarskog krajolika, A.G.Matoš piše iz tuđine "Bože! Kad će moje žedne grudi / Napiti se zraka hrvatskoga?", a u pjesmi Gospa Marija napisat će poznate stihove:

Samo tebe volim draga nacijo,

Samo tebi služim, oj Kroacijo.

Ljubomir Škrinjar

Uto, 7-04-2020, 00:19:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.