Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Žminj – Krasna zemljo, Istro mila

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/2)

Svi 15, 2009
U Žminju i Žminjštini bila je najveća poznata starohrvatska zajednica u Istri. Biser žminjske i istarske, time i hrvatske kulturne baštine su dvije impresivne galerije: srednjovjekovne slikovnice, risane manirom stripa XX stoljeća, na zidovima i svodovima kapelica Svetog Antuna opata (1381.) i Svetog Trojstva (1471.).…
Ubijene partizanske žrtve

Oslobođenje ili diktatura?

Svi 30, 2015
Ove godine neki Slovenci slave 70. godišnjicu oslobođenja. Oslobođenja? Što je to? Pitanje "oslobođenje" ili diktatura ne postoji, jer danas svi znamo što je bilo. Za one Slovence koji su prije 70 godina ekstremnim nasiljem došli na vlast to može biti "oslobođenje", no za sve ostale riječ oslobođenje je samo sinonim…
0-pazin-kastel.jpg

Reportaža: Pazin – "Krasna zemljo, Istro mila" 1/2

Srp 09, 2009
Znatiželjnim ljudima nije i ne može biti dosadno u središnjoj Istri - uz ljepote krajolika, vinske ceste, konobe i zanimljivosti podzemnog svijeta Istre, može se uživati i u svijetu anđela na starim slikama u grobljanskim crkvicama. Borbu anđela i ciklus fresaka Stvaranje svijeta možemo vidjeti i u pazinskoj Župnoj…
Vranica

Savske ljepotice i Staljinova Al-Qa'ida

Lis 17, 2011
Prvi kolni most preko Save u Zagrebu izgrađen je 1783., a drugi tek 1960. godine. Skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta, spominju se 1242., a u njezinoj blizini pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz XI stoljeća prije Krista. Prvo Savsko gradsko kupalište otvoreno je u Trnju 1865.…
20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u Rapovinama

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)

Ruj 29, 2008
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od…
Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
skradin_m

Skradin – Antička Scardona

Svi 19, 2008
Cijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je…
Benedikt-Kotruljevic-Sheraton

Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava

Stu 10, 2011
Dr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz…
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…
Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…

Etičko sudište: Osuđeni Mesić, Pusić i Pupovac

Tra 19, 2015
Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) je 18. travnja u Zagrebu održalo treću javnu sjednicu u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pročitana su obrazloženja i odluke sudbenog vijeća koje Stjepana Mesića, Vesnu Pusić i Milorada Pupovca osuđuju za veleizdaju hrvatskih nacionalnih interesa. Odlukom etičkog…

Reportaže u kronološkom redu

Ženski zborovi „Orač" i „Tokyo Josei choir" oduševili publiku

Zagreb, 11. travnja – Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.

1X-KoncKUD

2X-KoncKUD

3X-KoncKUD

Na ulazu u crkvu goste su u nošnjama radosno dočekivale članice Kulturno umjetničkog društva "Orač" iz Demerja kraj Zagreba.

4X-KoncKUD

5X-KoncKUD

6X-KoncKUD

11X-KoncKUD

KUD-a "Orač" utemeljeno je u prvoj polovici prošlog stoljeća, a nastavilo je tradiciju od ožujka 2002. godine pod vodstvom predsjednice Jasenke Miholić Rukavina. Danas društvo broji 120 članova po sekcijama te ga čine plesači i pjevači odrasle dobi, dječja folklorna skupina, tamburaška sekcija, folklorni ženski zbor te dramska sekcija. Njeguje se stara autohtona pjesma na izvornom narječju te se od zaborava čuvaju stari običaji. Od mnogobrojnih nastupa i gostovanja u domovini i izvan nje, posebno se ponose s drugim mjestom osvojenim na svjetskom festivalu zborova u Veroni u proljeće 2009. godine.

7X-KoncKUD

Ove večeri u prepunoj crkvi folklorni ženski zbor Kulturno umjetničkog društva „Orač" izveo je desetak izvornih narodnih pjesama i popijevki, na veliko zadovoljsvo publike. Zborom je dirigirao Goran Vašarević, a u završnici ženskom zboru pridružio se i tamburaški sastav društva.

8X-KoncKUD

9X-KoncKUD

10X-KoncKUD

12X-KoncKUD

Poslije ženskog zbora „Orač" nastupio je japanski ženski zbor „Tokyo Josei choir", koji broji ukupno 30 redovnih članica, a osnovan je u travnju 1982. „Tokyo Josei choir" specijaliziran je za A Capella pjevanje, te izvodi svoj repertoar na brojnim koncertima i zborskim festivalima u zemlji i diljem svijeta, a s osobitom radošću održava zajedničke koncerte s drugim zborovima diljem svijeta. Večerašnje izvođenje članice zbora započele su na sveopće iznenađenje pjevanjem hrvatske himne Lijepa naša, što je na noge diglo i oduševilo publiku u crkvi. Zbor zatim izvodi i japansku himnu, nastavlja s Ave Marijom, a zatim slijedi niz japanskih pjesama.

13X-KoncKUD

14X-KoncKUD

15x-KoncKUD

16x-KoncKUD

17X-KoncKUD

18X-KoncKUD

19X-KoncKUD

20X-KoncKUD

21X-KoncKUD

22X-KoncKUD

Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova ekselencija Yoshio Tamura sa suprugom. Od početka do kraja, koncert je praćen oduševljenim pljeskom publike. Na kraju, u znak prijateljstva hrvatskog prema japanskom narodu, članice Kulturno umjetničkog društva „Orač" svojim su gošćama iz Japana oko vrata darovale hrvatska licitarska srca. Dirigent japanskog zbora i japanski veleposlanik dobili su na dar velika zidna licitarska srca.

23X-KoncKUD

24X-KoncKUD

Pitanje je gdje su bili hrvatski dužnosnici kulture te večeri?

25X-KoncKUD

Crkva Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu pokazala se kao poseban domaćin svečanom koncertu proslave hrvatske povijesne i narodne baštine. Prostor je bio prigodno ukrašen cvijetnim aranžmanima hrvatskog i japanskog barjaka. Ljubav i srce za Hrvatsku, uz međusobno uvažavanje i poštovanje Japana, uočilo se kroz zajednički nastup ženskih pjevačkih zborova.

Prepoznala je to i publika, koja je završni nastup oba zbora zajedno, još jednom nagradila burnim i dugačkim pljeskom.

Tekst: Damir Borovčak

Fotografije: Ljubomir Škrinjar

Sub, 23-10-2021, 04:00:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.