Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
Kamena-vrata

Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja

Ruj 29, 2011
Sjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem…
Savska c

Zagrebački gradonačelnik zabranio pušenje lula

Lis 13, 2011
Kada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici.…
39-Gorica Livno FMGG

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (1/2)

Ruj 29, 2008
Livanjsko polje pruža se uzduž podnožja planine Dinare u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na jugoistočnom rubu polja, kod grada Livna, pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u BiH koji potječe iz 9. stoljeća, svojstven za starohrvatske sakralne građevine s područja Nina, Knina i srednje Dalmacije. Izložen je u…
Dolac  Kaptol

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (2/2)

Ožu 30, 2012
Rasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na…
0 Glava djavla u katedrali

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (1/5)

Stu 25, 2008
Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenje

Reportaža: Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 12, 2011
Na Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup…
svmati_m

Sveta mati slobode – kralj vjekova

Stu 19, 2007
U nedjelju 18. studenog 2007. godine, u zavjetnoj crkvi «Sveta Mati Slobode» u Zagrebu, održana je svečana misa u spomen na sve žrtve Vukovara i svih stradalnika u Domovinskom ratu. Tom prigodom izvedena je glazbena premijera pjesme «Kralj vjekova» – koju je napisao odvjetnik Mile Prpe, a uglazbio prof. Vinko…
0-_dsc_0954.jpg

Objavljena knjiga M. Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost"

Velj 18, 2009
Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića,…
CHM-udbina

Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 09, 2010
Od špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod…

Reportaže u kronološkom redu

Tilurium – Burnum

Arheologija se bavi znanstvenim istraživanjima i zaštitom kulturne baštine i nacionalnih spomenika, te kao takva pripada među nacionalne strateške prioritete svake države. Naravno, ako država ima razvijene strateške planove. Tako Talijani danas obnavljaju Burnum, uz Tilurium jedini vojni logor rimskih legija na području Republike Hrvatske. S obzirom da su Božić i Nova godina pred vratima, u ovoj reportaži donosimo i Katonove slastičarske recepte stare više od 2000 godina.

TILURIUM

1-tilurium

Pogled iz Garduna na Trilj i rijeku Cetinu s mostovima preko nje kao i na okolna cetinjska polja u podnožju Kamešnice (1855 m)

 

2-tilur

Tilurium, rimska vojna utvrda, ima oblik nepravilnog pravokutnika, površine oko 20 hektara, u kojem je danas smješten veliki dio sela Gardun na sjeveroistočnom dijelu visoravni koja se uzdiže poviše desne obale rijeke Cetine (Hyppus) i gradića Trilja (Pons Tiluri).

Podignuta je na mjestu strateški dobro smještene delmatske gradine Tribulium s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke Cetine i cestovni čvor u kojem se cesta Salona – Tilurium račvala u dva pravca. Jedan prema Delminiju i provinciji Panonija, a drugi prema Naroni, Daorsonu i Dirahijumu.

Do gradnje ovog rimskog logora za 6.000 aktivnih vojnika, i pomoćno osoblje, došlo je nakon slamanja Batonova ustanka 6 - 9. g. po. Kr.

 

3-tilur

Iskapanje i istraživanje Tiluriuma je započelo tek 1997. godine (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).

Od nekadašnje utvrde ostalo je malo toga sačuvanoga. Naziru se djelomično prepoznatljivi ostaci cisterne, podnog mozaika u vojničkoj baraci, te bedema na sjevernom i zapadnom dijelu logora.

Zasigurno debeli sloj zemlje skriva i druge sadržaje uobičajene za ovako velike rimske utvrde (npr. terme/kupalište i amfiteatar), no zbog nerazjašnjenih vlasničkih odnosa nemoguće ih je istražiti.

Pronađeni nalazi s ovog lokaliteta su izloženi u Arheološkom muzeju u Splitu i Muzeju Cetinske krajine u Sinju. Ima ih i u privatnim zbirkama, a neki su nalazi čak ugrađeni i u stare kuće, od Garduna, Trilja pa sve do Sinja. U Sinju se na jednoj kući može vidjeti uzidana nadgrobna ploča s bistom rimskog dječaka Gaja Laberija, starog sedam godina, koji u ruci drži lopticu napravljenu od 28 šesterokutnih komadića kože.

 

4_tilur

Expulsim ludere (snimljeno u Andautoniji 2009. g.)

 

4a_tilur

Jo-jo (Andautonia 2009. g.)

 

5-tilur

Rekonstruiran i konzerviran zid građevine nepoznate namjene

Oku najprivlačnija je građevina zasad nepoznate namjene. Zid dugačak sedamdesetak metara (66,97m) je na vanjskoj južnoj i istočnoj strani ojačan s ukupno 28 masivnih kontrafora.

 

6-tilur

Spremište za žito ili vojničke spavaonice

Legija s približno 6.000 tisuća vojnika trebala je godišnje otprilike 1.500 tona žita. Po tlocrtu građevine s kontraforima bi se moglo zaključiti da je riječ o spremištu za žito (horreum) jer su tako čvrsto građena spremišta legijskih logora pronađena diljem Europe. No postoji i mišljenje da se radi o vojničkim spavaonicama (centuriae).

 

7-tilur

"Turistički vodič", dečkić iz Zagreba koji školske praznike provodi kod bake i djeda u Gardunu, znao je jako puno o arheološkom lokalitetu. Objašnjavao nam je i kako je lokalitet otkriven "magnetskim snimanjem" iz zraka (i doista, tvrtka Geofoto snimala je lokaciju 1997. i 1998. godine), a sažalio se i nad studentima arheologije koji su ovdje kopali i dobili bolne žuljeve.

Prava riznica za arheologe je otpadna jama pronađena uz zid spremišta. Tako primjerice tragovi rezanja na svinjskim kostima govore o razvijenom obliku mesarenja, što je značajka rimskih mesara, a krhotine keramičkih posuda za kuhanje mogu se datirati u početak prvog stoljeća poslije Krista.

Ostaci sjemenki govore o voću, povrću i žitaricama koje su ovdje legionari jeli.

Rimljanima je ritual hranjenja bio važan (Vergilije je cijelu pjesmu posvetio jednom jelu!). Muškarci su tijekom jela ležali, a žene sjedile. Prema načinu prehrane dijelili su se na siromašne i bogate. Siromašniji su jeli uglavnom žitarice i kaše, rijetko meso.

 

8_tilur

Rimski recept za kruh sa smokvama (Andautonia 2009.)

U Rimu je prva javna pekarnica otvorena oko 200. g.pr.Kr., a prvi profesionalni kuhar zabilježen je 190 g.pr.Kr.

 

9_tilur

Globi (Andautonia 2009.)

 

10_tilur

Globi po Katonovom receptu (Andautonia 2009.)

 

11-tilur

Ostaci građevine uz zapadni bedem

 

12-tilur

Ostaci donjeg potpornog zida zapadnog bedema s otvorom za drvenu gredu; kamenje je zaliveno velikom količinom žbuke.

 

13-tilur

Rekonstrukcija izgleda dijela zapadnog bedema, debljine od oko 3 metra.

 

14-tilur

Zapadni bedem; dio neistraženog nalazišta pokriven je geotekstilom

Otprilike u II st.pr.Kr. rimska vojska počinje sustavno graditi stalne logore na strateški važnim točkama izvan Italije, i taj je običaj uskoro postao sastavnim dijelom rimske vojne strategije. Uz vojne logore, na udaljenosti ne manjoj od tri kilometra, počela su nicati naselja (canabae legionis) u kojima su vojnici trgovali i nalazili zabavu (s domicilnim djevojkama), a s vremenom se u njima trajno naseljavaju veterani koji tu zasnivaju obitelji s domaćim ženama koje time stječu rimsko građansko pravo kao i njihova djeca. Neka od tih naselja su izrasla u današnje velike europske gradove.

Nakon izbijanja sveopćeg ilirsko-panonskog ustanka (Batonov rat), Rimljani su u Ilirik poslali čak 10 legija (60.000 vojnika) i više od 10.000 veterana i dragovoljaca. Ilirski ustanak je slomljen, ali zbog njihove upornosti u borbi Rimljani su u zemlji Delmata ostavili dvije legije smještene u novoizgrađene utvrde Tilurium (Legio IX Hispana, a zatim Legio VII) i Burnum (Legio XI - Claudia pia fidelis) na rijeci Krki (Titius).

Ne zna se kad je VII legija otišla iz Tiluriuma, a posljednji natpis koji spominje kohortu datira se u 245. godinu . To je ujedno i posljednji spomen kohorte na tlu provincije Dalmacije. Ovdje pronađeni žrtvenik bio je posvećen državnom vrhovnom bogu Jupiteru, zaštitniku kohorte.

* U doba Julija Cezara legije dobivaju brojeve i imena (po zapovjednicima ili bogovima). Na svaku legiju dolazi oko 1.000 konjanika. Legiju čini 6.000 vojnika (ustroj legije:1 legija = 10 kohorti = 30 manipula = 60 centurija).

 

BURNUM

Dok se vozite od Knina prema Zadru možda ćete ugledati tablu s natpisom Ivoševac. Ako ne vozite prebrzo možda vam se čak posreći da u prvom lijevom zavoju iza table ugledate s lijeve strane ceste, preko suhozida i kroz visoke grane makije, ostatke zgrade zapovjedništva rimskog legijskog logora Burnum. Ako u tom trenutku niste sami na uskoj cesti onda ne možete skrenuti lijevo i kroz uski otvor suhozida ući na arheološki lokalitet, već morate produžiti do kilometar udaljenog prvog desnog zemljanog ugibališta (tu se nalazi spomenik partizanima), okrenuti se i vratiti do logora. Mi smo kasnije doznali od talijanskih arheologa da se do amfiteatra logora Burnum dolazi uskim putom kroz makiju upravo na tom zemljanom ugibalištu. No iako nigdje nema tabla i putokaza, NP Krka razgledavanje amfiteatra bezobrazno naplaćuje 40 kn po osobi!

 

15_burnum

Kanjon rijeke Krke: slap Manojlovac i delmatska gradina Burnum

Delmatska gradina Burnum nalazila se na lijevoj strani kanjona rijeke Krke, nasuprot kasnijem rimskom vojnom logoru na desnoj strani kanjona. Rimljani su mu dali ime po susjednoj delmatskoj gradini, koju su uspjeli osvojiti i razoriti tek tijekom Batonovog rata (ustanka koji se iz Panonije, od početne 6. pa do završne 9. godine, potpuno premjestio na delmatski prostor).

 

16_burn

Pogled iz rimskog Burnuma na Krku i Prominu (1147 m)

Područje rimskog Burnuma na krševitoj Bukovičkoj zaravni obuhvaća nekoliko kvadratnih kilometara, i arheološki je slabo istraženo.

 

17_burn

Ostaci zgrade zapovjedništva rimskog vojnog logora Burnum.

Principij (zgrada zapovjedništva) je središte rimskog vojnog logora. U Burnumu je tijekom vremena boravilo nekoliko rimskih legija: XX legija stiže oko 20. g.pr.Kr. iz provincije Hispanije, a po premještanju u Germaniju, zamijenila ju je XI legija (boravi u Burnumu od 6. do 68. g), nakon nje VIII, i kao posljednja IV legija (ostaje u Burnumu do 86. godine).

 

18_burn

Talijanski arheolozi – konzervatori rade na restauraciji ostatka rimskog principija.

Spada li Zadar i okolica, poput ZERP-a, u interesnu sferu Republike Italije? Laiku je neobično da je i Zadarska nadbiskupija do danas izravno podložna Svetoj Stolici, a ne strukturi Crkve u Hrvatskoj.

 

19_burn

U drugom i trećem stoljeću Burnum gubi vojničku namjenu i postaje municipij (grad), ali položaj civilnog naselja još nije lociran. Početkom bizantsko-gotskog rata (535-555. g.) Goti obnavljaju stare bedeme vojnog logora. Nakon toga Burnum se više ne spominje.

 

20_burn

 

21_burn

 

22_burn

 

23_burn

Drugi poznati arheološki lokalitet Burnuma obuhvaća amfiteatar i njegovu okolicu, a nalazi se oko 1 km jugozapadno od zgrade zapovjedništva. Arheolozi su do sada na lokalitetu Burnuma pronašli nekoliko tisuća nalaza.

 

24_burn

Pogled na dio obnovljenog amfiteatra

Amfiteatar je građen u doba cara Vespazijana (I st.po.Kr.); u približno isto vrijeme gradi se i 32 km dug akvadukt od izvora Glib u Plavnom Polju do Burnuma.

*Tijekom gradnje koloseuma u Puli dogodio se pravi genocid, procjenjuju neki povjesničari. Histri su se zbog neljudskih uvjeta rada pobunili, a car Vespazijan to koristi za konačni obračun s buntovnim Histrima – u Istri je ubio oko 100.000 Histra.

 

25-burn

Otkopana arena amfiteatra; konzerviran je i obnovljen njezin kameni plašt; kada bude iskopano i istraženo, gledalište amfiteatra primit će do 8.000 posjetitelja.

Amfiteatar je bio sastavni dio svakog velikog rimskog vojnog logora. Vojnicima služi za svakodnevne treninge ("gladijatorske igre") i razonodu (klađenje, kazalište, glazba).

 

26_burn

Svirač aulosa (Andautonia 2009.)

 

27_burn

Plesačica sa crepundima (Andautonia 2009.)

Mvsica Romana poznaje 14 glazbenih instrumenata

 

28_burn

Terme - rimsko kupalište (Aquae Iasae, 2009.)

Rimljani su jedinstveni među antičkim narodima - veliku su važnost pridavali kupanju koje su pretvorili u društveni ritual (slično današnjem odlasku u kafić), a ne samo kao sredstvo za održavanje higijene i način relaksacije.

Legijski logori i svi veći rimski gradovi nezamislivi su bez terma. U gradovima je gong svakoga dana najavljivao otvaranje javnih kupališta dostupna svim ljudima. Kupatila su i obavezni dio stambene arhitekture bogatijih Rimljana.

 

29_burn

"Instalacije centralnog grijanja" u termama (Aquae Iasae, 2009.)

U podzemnim prostorijama terma su robovi održavali vatru za grijanje vode. Pored složenih instalacija za toplu i hladnu vodu, u termama je postojalo podno i zidno grijanje.

Mnoga su kupališta bila luksuzno opremljena za cjelodnevni provod. Tu se moglo dobro jesti, igrati igre, imati spolni odnos, ogovarati i razgovarati o politici.

Za senatore su uvijek birali najbolje, one koji su svojim domoljubljem, poštenjem, znanjem i radom zaslužili čistu desetku (10). Nema razloga da i mi za četiri dana ne izaberemo takvog predsjednika Republike Hrvatske!

Ljubomir Škrinjar

 

 

 

 

Sub, 27-11-2021, 15:57:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.