Prvi dio reportaže: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Minijaturna brončana figurica ilirske (Daorsi ili Ardiejci) božice, 300. g. pr. Krista

Reljef rimske božice Viktorije na ulomku hramskog friza; oko 183. g. po. Krista

Rimski vojni logor na Gračinama kod samostana u Humcu bio je do III st. po.Kr. jedan u nizu rimskih utvrda od Krke preko Cetine do Neretve (dalmatinsko-hercegovački limes). Dio arheoloških nalaza s tog lokaliteta izložen je ovdje, a dio u Muzeju Hercegovine u Mostaru i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika.

Natpis o obnovi hrama boga vina Libera i njegove žene Libere; 173. g. po. Krista

Kohorta (Belgarum equitata) je tijekom boravka u Humcu u drugoj polovici II st. po. Kr. popravila i proširila hram boga vina Libera i njegove žene Libere, te o tome ostavila zapis u kamenu. Lako je moguće da se muzej nalazi u temeljima tog hrama.

Stela Kvinta Valerija, I st. po. Krista

Rim je u Humcu i njegovoj bližoj okolici naseljavao ratne veterane, najčešće iz VII legije koja je bila u Gardunu. A da oni nisu bili siromašni, pokazuju nam njihovi bogato urešeni nadgrobni spomenici.

Figurica rimskog boga Merkura

Tek uz pomoć dviju postavljenih lupa vidimo detalje na majušnoj statui Merkura (glasnik bogova, ali i bog trgovine i putovanja).

Rimski uteg za vagu

Keramičke uljanice-svjetiljke, I – II st. po. Krista

Nadvratnik crkve (sv. Mihovila?) s cvjetnim pleternim ukrasom, tipičnim za starohrvatsko ranoromaničko razdoblje; Stari grad Ljubuški, IX – XI st.

Romanička kamena glava, XII – XIII st.

Pečat humskoga kneza Miroslava, XII st.

Humačka ploča; Humac oko 1185. g.

Najpoznatiji muzejski izložak je Humačka ploča. To je najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (starohrvatskom ćirilicom - bosančicom) na području današnje Bosne i Hercegovine. Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova (od toga pet glagoljskih) u 25 riječi, i uklesan je spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara: U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?). Upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna, a natpis je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Ploča je teška 124 kg. Napomena: na gornjem dijelu ploče vidi se na staklu odsjaj dva druga izložena predmeta.

*Na gotovo svim natpisima se na početku kao simbolična invokacija urezuje križ † uz verbalnu invokaciju va ime o(tь)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha.

Nadgrobni natpis Vignja Miloševića (1410. g.) iz katoličke crkve u Kočerinu kod Širokog Brijega:

† VA IME OCA I SINA I SVET(a)GO D(u)HA AMINь. SE LEŽI VIGANь MILOŠEVIĆь. SLUŽI BANU STIPANU, I KRALJU TV(rbt)K, I KRALJU DABIŠI, I KRALJICI GRUBI I KRALJA OSTOJU. I U TO VRIME DOJDE I SVADI SE OSTOJA KRALь S HERCEGOMь I Z BOSN(o)Mь I NA UGRE POJE OSTOJA. TO VRIME MENE VIGNA DOJDE KONьČINA I LEGOHь NA SVOMь PLEMENITOMь PODь KOČERINOMь I MOLJU VASь, NE NASTUPAJTE NA MENE! JA S(a)Mь BILь KAKO VI JESTE. VI ĆETE BITI KAKO JESAMь JA.

Stečak sa znakom križa

Iz starohrvatskih grobova na prostoru Crvene Hrvatske razvija se ono što se u arheologiji podrazumijeva pod stećkom.

Franjevački samostan svetog Ante Padovanskog na Humcu ima i bogatu zbirku oko 300 umjetnina stalno izloženih u galeriji pod nazivom "Majka". Više o galeriji "Majka" možete doznati u idućoj reportaži.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}