Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
0 dominik

Borongaj nazvati Džisrikebir, a neprijateljske elemente iseliti

Lip 20, 2013
I dok Amerikanci imaju "Tramvaj zvan čežnja", Zagrepčani imaju "tramvaj zvan obmana" na liniji 1, 9 i 17 za Borongaj, tramvajsko - autobusni terminal na Željezničarskoj koloniji u Maksimiru, koja je nama Zagrepčanima bila i ostala znana samo kao Kolonija, gradsko naselje ladanjskog načina stanovanja, danas zaštićeno…
zvonimir_orden

Vrana - Prvo veleposlanstvo Vatikana u Hrvatskoj

Lis 14, 2007
Na današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova…
0-Tom

Reportaža: Delminium – Tomislavgrad

Pro 17, 2009
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za…
0-zenske-gacice

Gundulićeva

Velj 05, 2012
Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi…
NM Roscic - Isus u zidovstvu

Isus Krist u židovstvu

Pro 18, 2012
Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji…
0-Humac-galerija

Reportaža: Galerija franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Ruj 28, 2009
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012

Reportaža: Brušane - od ispod ekvatora do hrvatske povijesti

Kol 19, 2012
U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije.…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…

Reportaže u kronološkom redu

Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu  (1/2)

 

Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz 1185., najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.
1_Humac_muzej
Muzejski prostor uređen je u suterenu samostana
2_Humac_muzej
Bogata arheološka zbirka s primjercima iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja.
3_Humac_muzej
Najmanje izloženih predmeta je iz najstarijih razdoblja prapovijesti i srednjega vijeka.
4_Humac_muzej

Fra Angjeo Nuić (Drinovci, 1850. - Mostar, 1916.), arheolog, konzervator i utemeljitelj muzeja na Humcu; slika na zidu hodnika Župnog ureda sv. Ante Padovanskog na Humcu.

Hercegovački fratri su naraštajima samozatajno prikupljali, čuvali i izučavali materijalne tragove prošlosti svoje zemlje i hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta na ovim područjima. Od osnutka Hercegovačke franjevačke provincije razmišljalo se i o ostvarenju ideje fra. Petra Bakule (Batin, 1816. - Mostar, 1873.) o otvaranju muzeja koji bi imao i prosvjetiteljsku ulogu.

U proljeće 1884. godine fra. Angjeo Nuić preuređuje jednu samostansku prostoriju u prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Današnji muzejski prostor uređen je 2002. godine.

5_Humac_muzej

Ogrlica iz starijeg kamenog doba, oko 14.000 g. pr. Krista.; špilja Badanj kod Stoca

6_Humac_muzej

Ogrlica je izrađena od šupljih košćica i školjkica

7_Humac_muzej

Nakit i ukrasi za odjeću (igle i kopče), VII - I st. pr. Krista

8_Humac_muzej

Ukrasne kopče za odjeću, VII – I st. pr. Krista

9_Humac_muzej

Ukrasi za odjeću iz I st. pr. Krista

10_Humac_muzej

Prsteni, XIII – XV st.

11_Humac_muzej

Rukobran (Krehin gradac kod Čitluka) VIII st. pr. Krista

12_Humac_muzej

Predmet nepoznate namjene, moguće vojnički štit koji se nosio pričvršćen na trbuhu; (Krehin gradac kod Čitluka), Kasno brončano i starije željezno doba (VIII. st. pr. Krista)

34-Humac-muzej

Vojnički šljem grčko-ilirskog tipa i dijelovi vojne opreme; I – V st. po. Krista

13_Humac_muzej

14_Humac_muzej

Mač karolinškog tipa, ostruge i vrhovi strjelica,Humac, IX st.

15_Humac_muzej

Koplja za probijanje oklopa (gornja polica) i buzdovani, XV st.

Za nastavak reportaže kliknite Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (2/2).

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Sub, 27-11-2021, 15:14:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.