Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/2)
Tijekom drugog tisućljeća prije Krista naseljava se uzvisina (histarska žminjska gradina), prometno i zemljopisno središte Histra, na kojoj se nalazi današnji istarski gradić Žminj. Neki arheolozi, među njima i bivša ministrica kulture, u stručno-znanstvenim radovima o Istri i naseljavanju Istre tijekom seobe naroda izbjegavaju spominjanje Hrvata već radije pišu o Slavenima. Neupućeni bi mogli pomisliti da je riječ, na primjer, o Rusima ili Poljacima.
A najznačajnije starohrvatske nekropole nađene su kod Žminja: jedna uz današnju zgradu škole, druga na nedalekom brežuljku. Da je riječ o starohrvatskom groblju svjedoče pronađeni predmeti u grobovima, koji pritom imaju i kršćanska obilježja još od VIII stoljeća, dok glavnina od gotovo 300 ukopa datira u IX i X stoljeće. Ukopne grobnice, položene su u smjeru izlaska sunca s otklonima uzrokovanim njegovim godišnjim pomicanjima (vidi u: Bribirska glavica), i prekrivene su cjelovitom nadgrobnom pločom. Hrvati su iz svoje pradomovine donijeli plug s kolicima i time unaprijedili rimsku tehniku oranja u plodnoj i pitkom vodom bogatoj zemlji Žminjštine.
Župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela
Žminj je početkom XVII stoljeća bio okružen zidom visokim 3 do 4 metra i osnažen s pet kružnih kula, od kojih su dvije sastavni dio žminjskog kaštela (tvrđave). Južni zid kaštela ujedno je i bočno pročelje današnje župne crkve (iz 1625.), podignute na mjestu stare crkve iz 1178. godine (prema pisanom dokumentu pape Aleksandra III).
Žminjska župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela jedno je od najznačajnijih baroknih zdanja u Istri, s jedinstvenim zapadnim pročeljem (dovršeno 1717.), koje nije kopija ni jednog poznatog pročelja.


Najljepša mramorna propovjedaonica u Istri.

Kapelica Svetog Trojstva prislonjena je na sjeverno pročelje župne crkve, i ubraja se u malobrojne ostatke srednjovjekovnog dvorca u Žminju.


Kapelica je oslikana 1471. godine. U tri vodoravna reda duž zidova i svoda nižu se jednoobrazni kvadrati, svaki sa svojom slikom (ukupno ih je 31). Svaki red ovog srednjovjekovnog stripa ili slikovnice, namijenjen nepismenim pučanima, ima svoju priču. Gornji red prikazuje Isusovo rođenje i djetinjstvo, srednji red Isusov život do trenutka uhićenja u Getsemanskom vrtu, a donji red muku i Kristovo uskrsnuće. Ako pozornije pogledamo slike uočit ćemo detalje srednjovjekovnih zgrada, gradskih trgova, unutrašnjosti kuća i mode, detalje frizura, oka usnica i cvijeća. Uz sve to svaka je "razglednica“ risana u perspektivi.











Freska na zidu svetišta: Krist Kralj, vladar svijeta.
Ljubomir Škrinjar
Za drugi dio reportaže kliknite ovdje.