Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima
Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa.

"Spomen zdenac" pokraj crkve Sv. Križa, crkve koja je kroz brojna stoljeća doživjela mnoge promjene.

Južno pročelje crkve Sv. Križa
"U ono tužno doba (1786., op.a.) napustili su naši stari crkvu Sv. Križa. Kruti apsolutizam uništio im je narodnu svijest, pa su ono učinili, što pod nipošto ne bi bili smjeli, učiniti. Kasnija ratna, u istinu tužna i žalosna vremena nisu mogla popraviti, što su oni pogriješili. Usred katoličkoga grada, velelijepa katolička crkva posve je pusta, usred Hrvatske, u domorodnom, slavnom s prošlosti svoje, gradu Križevcu najstariji, najljepši, najdivniji spomenik slavne prošlosti naše, naše slave, a i tužnih vremena; naše sreće; naše moći i snage, a i teških patnja našega naroda, pust je i zapušćen!“ (Dragutin Ferkić, križevački župnik, 1880.)

"Pod gradom u zelenilu zapuštene rudine, stara, kao Hrvatska stara i od vremena kao kraljevska mumija pocrnjela crkva sv. Križa sa paradoksalnim, četverouglastim i tbastim tužnim tornjem, gdje se vide zvona, zvona sa starim glasom kao Hrvatska, kao stara, prastara naša Hrvatska!“ (A. G. Matoš, 1910.)
Tijekom temeljite obnove crkve (1912 – 1913.) zagrebački arhitekt Stjepan Podhorski (+1945.) preoblikovao je stari renesansni zvonik-kulu i uredio okoliš crkve, a od 1996. godine traju konzervatorsko-restauratorski radovi na crkvi (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu spomenika kulture i Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba).

Južni portal s trokutastim zabatom isklesan je 1232.(?) u kamenu oker boje.

Monofora – naknadno zazidani gotički prozorčić otkriven je na južnom zidu crkve prigodom obnove 1998. godine.

Maskeron

Zapadni portal ispod zvonika ne izgleda kao nekada: preuređen je (do)gradnjom zvonika. Podhorski prigodom obnove uz sjeverni zid crkve gradi sakristiju, u prošlosti srušenu zbog gradnje renesansne kaštelne utvrde oko crkve, i kada je pomanjkanje prostora uvjetovalo zatvaranje zapadnog i otvaranje južnog portala, koji je time u ono vrijeme postao glavni ulaz u crkvu.

Zapadni ulaz u crkvu.

Crkva Sv. Križa, pogled s ulaza prema svetištu.
Gotički trijumfalni (šiljasti) luk nalazi se u sredini ove jednobrodne crkve, i u odnosu na svod svetišta je dosta niži. Iznad trijumfalnog luka postavljena je uljena slika na platnu s povijesnom tematikom - "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“, najveća slika koju je naslikao hrvatski slikar Oton Iveković.
Oton Iveković (1869.-1939.) rođeni je Klanjčan, i u Klanjcu je pokopan. Sustavno je slikao i obrađivao događaje iz stoljetne hrvatske povijesti. Malo je poznato da je 1911. oslikao i crkvu Sv. Ivana Krstitelja (Saint John the Baptist) u Kansas Cityju (SAD), koju je podigao hrvatski katolički svećenik Martin Davorin Krmpotić, i u kojoj je bila prva hrvatska škola na američkom tlu.

Malo svetohranište (uz oltar u sjeveroistočnom kutu trijumfalnog luka) – ostatak je najstarije romaničke ili "mlađe“ crkve iz druge polovice XIII – početka XIV stoljeća. Oslikani sloj bi mogao potjecati iz XIV st.

U kutu zapadne strane trijumfalnog luka otkriveni su višeslojni ostaci zidnog oslikavanja iz prve polovice XIV stoljeća; lijepo se vide i crveno-bijeli kvadratići…

Oton Iveković: "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“; naslikano i postavljeno u crkvu 1914. godine; slika je postavljena na mjesto događaja i pouka je narodu iz povijesti.
Križevci su od XIV st. sjedište županije i mjesto gdje se održavaju sabori Kraljevine Slavonije, a "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“ povijesni je događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., najvjerojatnije u crkvi Svetog Križa - bila je važno mjesto u sudskoj administraciji, javnobilježnički ured, mjesto na kojem su se polagale zakletve, pa onda nije isključeno niti da je u njoj zasjedao i taj „krvavi sabor“ kojeg je sazvao sin Češkog kralja i tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund (Sigismund). Vjerujući kraljevoj riječi, budući je dobio pismenu kraljevu zaštitu, pozivu se odazvao nedavno svrgnuti hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Stjepan Lacković Čakovećki. Prisutno hrvatsko plemstvo i Stjepan Lacković su ubijeni, a Žigmund je pred osvetom Hrvatske vojske uspio pobjeći u Ugarsku. Tako je zbog nesloge hrvatskih velikaša neslavno propao pokušaj da se Hrvatska odvoji od ugarske krune i da se obnovi Hrvatska država na čelu sa samostalno izabranim kraljem.
Iveković se posvetio proučavanju fizionomija i odjeće povijesnih osoba, pa je i odjeća naslikana s mnogo detalja, obojenih crveno da naglase „krvavu atmosferu“ sabora. Neki detalji na slici (vrata sakristije, maskeron i gotička rebra svoda) govore da su nedvojbeno preuzeti iz ove crkve.
Sjeverni zid svetišta: gotičko oblikovani portal na ulazu u sakristiju (lijevo) i svetohranište (desno); maskeroni u sredini zida nose rebra gotičkog svoda, i možda su dovezeni s gradilišta zagrebačke katedrale.

Spomen ploča iznad ulaza u sakristiju
Na sjevernom zidu broda nalazimo dvije spomen ploče postavljene:
-godine 1888.: U SPOMEN VISOKOGA POSIETA NIEGOVE CESARSKO-KRALJEVSKE VISOSTI, UZVIŠENOG ČLANA HABSBURŽKO-LOTRINŽKE DINASTIJE SLAVNOGA VOJSKOVODJE I POBJEDITELJA, PREJASNOGA NADVOJVODE-MARŠALA ALBRECHTA NA DAN 11 LIPNJA 1887.
-godine 1997.: U SPOMEN 600. OBLJETNICE KRVAVOG SABORA U KRIŽEVCIMA 1397. GRAD KRIŽEVCI 27. VELJAČE 1997.

Neobična je i još uvijek nedovoljno istražena ova jednostavna spomen-crkva, koja iznutra izgleda kao simbioza dviju crkva iz različitih vremenskih razdoblja: veliko svetište s križnim gotičkim svodom i četiri visoka gotička prozora (bifore), dok je brod crkve barokiziran (barokni svod i četiri pravokutna prozora namjesto zazidanih gotičkih). Na pjevalištu iznad ulaza u crkvu su orgulje Jägerndorf iz 1896.godine, a prozori se nalaze samo na južnom i istočnom zidu crkve.

U sredini poligonalne apside svetišta smješteno je jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka - mramorni oltar Sv. Križa iz 1756. godine, posljednje djelo Francesca Robbe (+1757.). Umjesto okvira retabla, na oltaru pozadinu tvori težak zastor crnoga mramora pred kojim se bijeli Raspeće.

Abraham žrtvuje Izaka

Mojsije iscjeljuje od ugriza zmije

Raspeće – središnji lik na oltaru je Krist

Oltar je prvotno krasio zagrebačku katedralu (1756 – 1889.), ali je za Bolléove obnove maknut i poklonjen crkvi Sv. Križa.
Unutrašnjosti crkve moguće je razgledati tek nakon najave i dogovora sa župnikom crkve Sv. Ane.
Jedan kratki razgovor u Križevcima zorno pokazuje da Hrvatskoj doista treba vratiti ponos i dostojanstvo. Dvadesetogodišnjakinju, konobaricu iz kafića u ulici Antuna Gustava Matoša, upitali smo gdje se nalazi crkva Sv. Križa i kako do nje doći? Razmišljala je trenutak i zatim zbunjeno odgovorila: Ne znam!
A crkva je udaljena svega 200 metara od kafića.
Ljubomir Škrinjar
{mxc}