Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Umag

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (4/5)

Ruj 16, 2009
Duhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
Crkva svetog Franje Ksaverskog

Koncert u crkvi svetog Franje Ksaverskog

Pro 24, 2006
Sinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
Savska c

Zagrebački gradonačelnik zabranio pušenje lula

Lis 13, 2011
Kada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici.…
0-tilurium

Reportaža: Tilurium – Burnum

Pro 23, 2009
Arheologija se bavi znanstvenim istraživanjima i zaštitom kulturne baštine i nacionalnih spomenika, te kao takva pripada među nacionalne strateške prioritete svake države. Naravno, ako država ima razvijene strateške planove. Tako Talijani danas obnavljaju Burnum, uz Tilurium jedini vojni logor rimskih legija na…
Pavlini-Kamensko

Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom

Ruj 01, 2010
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za…
Predstavljanje knjige u Sheratonu

Svečana akademija u Sheratonu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku

Svi 13, 2009
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo…
0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…

Održan okrugli stol u povodu 70. obljetnice Bleiburške tragedije

Svi 13, 2015
Opći zaključak skupa mogao bi se svesti pod zajednički nazivnik kako je elita bivšega titoističkoga režima, doduše, bila na pobjedničkoj strani rata, no bilance svih totalitarizama toga vremena su slične. Tito je bio u jednakoj mjeri loš kao Hitler ili Staljin, a proporcionalno gledano stradalo je jednako građana…
0 Stara Gradiska

Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991. godine

Svi 12, 2014
Knjiga policijskog inspektora Vlade Radošića "Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991." na 380 stranica opisuje događaje iz 1991. godine, prvenstveno u logoru Stara Gradiška i Bučje (prvi srpski logor na području Hrvatske), govori o srpskoj pobuni na temelju originalnih dokumenata srpske strane pronađenih nakon VRO…
Sv. Petar u šumi

Sveti Petar u Šumi – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 23, 2009
Pristojan agnostik priznat će Katoličkim crkvenim redovima da su bili vrlo značajan čimbenik sveukupnog života Hrvatske, a posebice na područjima znanosti, kulture, umjetnosti, naobrazbe, pa čak i politike. Pavlini - Red Svetog Pavla Pustinjaka - obilježili su duhovnu povijest Hrvatske, a pavlinske su škole gotovo tri…

Reportaže u kronološkom redu

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

 

Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa.

1_sv_kriz.jpg

"Spomen zdenac" pokraj crkve Sv. Križa, crkve koja je kroz brojna stoljeća doživjela mnoge promjene.

2_sv_kriz.jpg

Južno pročelje crkve Sv. Križa

"U ono tužno doba (1786., op.a.) napustili su naši stari crkvu Sv. Križa. Kruti apsolutizam uništio im je narodnu svijest, pa su ono učinili, što pod nipošto ne bi bili smjeli, učiniti. Kasnija ratna, u istinu tužna i žalosna vremena nisu mogla popraviti, što su oni pogriješili. Usred katoličkoga grada, velelijepa katolička crkva posve je pusta, usred Hrvatske, u domorodnom, slavnom s prošlosti svoje, gradu Križevcu najstariji, najljepši, najdivniji spomenik slavne prošlosti naše, naše slave, a i tužnih vremena; naše sreće; naše moći i snage, a i teških patnja našega naroda, pust je i zapušćen!“ (Dragutin Ferkić, križevački župnik, 1880.)

3_sv_kriz.jpg

"Pod gradom u zelenilu zapuštene rudine, stara, kao Hrvatska stara i od vremena kao kraljevska mumija pocrnjela crkva sv. Križa sa paradoksalnim, četverouglastim i tbastim tužnim tornjem, gdje se vide zvona, zvona sa starim glasom kao Hrvatska, kao stara, prastara naša Hrvatska!“ (A. G. Matoš, 1910.)

Tijekom temeljite obnove crkve (1912 – 1913.) zagrebački arhitekt Stjepan Podhorski (+1945.) preoblikovao je stari renesansni zvonik-kulu i uredio okoliš crkve, a od 1996. godine traju konzervatorsko-restauratorski radovi na crkvi (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu spomenika kulture i Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba).

4_sv_kriz.jpg

Južni portal s trokutastim zabatom isklesan je 1232.(?) u kamenu oker boje.

5_sv_kriz.jpg

Monofora – naknadno zazidani gotički prozorčić otkriven je na južnom zidu crkve prigodom obnove 1998. godine.

6_sv_krizz.jpg

Maskeron

7_sv_kriz.jpg

Zapadni portal ispod zvonika ne izgleda kao nekada: preuređen je (do)gradnjom zvonika. Podhorski prigodom obnove uz sjeverni zid crkve gradi sakristiju, u prošlosti srušenu zbog gradnje renesansne kaštelne utvrde oko crkve, i kada je pomanjkanje prostora uvjetovalo zatvaranje zapadnog i otvaranje južnog portala, koji je time u ono vrijeme postao glavni ulaz u crkvu.

8_sv_kriz.jpg

Zapadni ulaz u crkvu.

 

9_sv_kriz.jpg

 

Crkva Sv. Križa, pogled s ulaza prema svetištu.

Gotički trijumfalni (šiljasti) luk nalazi se u sredini ove jednobrodne crkve, i u odnosu na svod svetišta je dosta niži. Iznad trijumfalnog luka postavljena je uljena slika na platnu s povijesnom tematikom - "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“, najveća slika koju je naslikao hrvatski slikar Oton Iveković.

Oton Iveković (1869.-1939.) rođeni je Klanjčan, i u Klanjcu je pokopan. Sustavno je slikao i obrađivao događaje iz stoljetne hrvatske povijesti. Malo je poznato da je 1911. oslikao i crkvu Sv. Ivana Krstitelja (Saint John the Baptist) u Kansas Cityju (SAD), koju je podigao hrvatski katolički svećenik Martin Davorin Krmpotić, i u kojoj je bila prva hrvatska škola na američkom tlu.

10_sv_kriz.jpg

Malo svetohranište (uz oltar u sjeveroistočnom kutu trijumfalnog luka) – ostatak je najstarije romaničke ili "mlađe“ crkve iz druge polovice XIII – početka XIV stoljeća. Oslikani sloj bi mogao potjecati iz XIV st.

 

11_sv_kriz.jpg

 

U kutu zapadne strane trijumfalnog luka otkriveni su višeslojni ostaci zidnog oslikavanja iz prve polovice XIV stoljeća; lijepo se vide i crveno-bijeli kvadratići…

12_sv_kriz.jpg

Oton Iveković: "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“; naslikano i postavljeno u crkvu 1914. godine; slika je postavljena na mjesto događaja i pouka je narodu iz povijesti.

Križevci su od XIV st. sjedište županije i mjesto gdje se održavaju sabori Kraljevine Slavonije, a "Krvavi sabor u Križevcima 1397.“ povijesni je događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., najvjerojatnije u crkvi Svetog Križa - bila je važno mjesto u sudskoj administraciji, javnobilježnički ured, mjesto na kojem su se polagale zakletve, pa onda nije isključeno niti da je u njoj zasjedao i taj „krvavi sabor“ kojeg je sazvao sin Češkog kralja i tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund (Sigismund). Vjerujući kraljevoj riječi, budući je dobio pismenu kraljevu zaštitu, pozivu se odazvao nedavno svrgnuti hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Stjepan Lacković Čakovećki. Prisutno hrvatsko plemstvo i Stjepan Lacković su ubijeni, a Žigmund je pred osvetom Hrvatske vojske uspio pobjeći u Ugarsku. Tako je zbog nesloge hrvatskih velikaša neslavno propao pokušaj da se Hrvatska odvoji od ugarske krune i da se obnovi Hrvatska država na čelu sa samostalno izabranim kraljem.

13_sv_kriz.jpg

Iveković se posvetio proučavanju fizionomija i odjeće povijesnih osoba, pa je i odjeća naslikana s mnogo detalja, obojenih crveno da naglase „krvavu atmosferu“ sabora. Neki detalji na slici (vrata sakristije, maskeron i gotička rebra svoda) govore da su nedvojbeno preuzeti iz ove crkve.

14_sv_kriz.jpg

Sjeverni zid svetišta: gotičko oblikovani portal na ulazu u sakristiju (lijevo) i svetohranište (desno); maskeroni u sredini zida nose rebra gotičkog svoda, i možda su dovezeni s gradilišta zagrebačke katedrale.

15_sv_kriz.jpg

Spomen ploča iznad ulaza u sakristiju

Na sjevernom zidu broda nalazimo dvije spomen ploče postavljene:

-godine 1888.: U SPOMEN VISOKOGA POSIETA NIEGOVE CESARSKO-KRALJEVSKE VISOSTI, UZVIŠENOG ČLANA HABSBURŽKO-LOTRINŽKE DINASTIJE SLAVNOGA VOJSKOVODJE I POBJEDITELJA, PREJASNOGA NADVOJVODE-MARŠALA ALBRECHTA NA DAN 11 LIPNJA 1887.

-godine 1997.: U SPOMEN 600. OBLJETNICE KRVAVOG SABORA U KRIŽEVCIMA 1397.  GRAD KRIŽEVCI 27. VELJAČE 1997.

16_sv_kriz.jpg

Neobična je i još uvijek nedovoljno istražena ova jednostavna spomen-crkva, koja iznutra izgleda kao simbioza dviju crkva iz različitih vremenskih razdoblja: veliko svetište s križnim gotičkim svodom i četiri visoka gotička prozora (bifore), dok je brod crkve barokiziran (barokni svod i četiri pravokutna prozora namjesto zazidanih gotičkih). Na pjevalištu iznad ulaza u crkvu su orgulje Jägerndorf iz 1896.godine, a prozori se nalaze samo na južnom i istočnom zidu crkve.

17_sv_kriz.jpg

U sredini poligonalne apside svetišta smješteno je jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka - mramorni oltar Sv. Križa iz 1756. godine, posljednje djelo Francesca Robbe (+1757.). Umjesto okvira retabla, na oltaru pozadinu tvori težak zastor crnoga mramora pred kojim se bijeli Raspeće.

18_sv_kriz.jpg

Abraham žrtvuje Izaka 

19-_sv_kriz.jpg

Mojsije iscjeljuje od ugriza zmije

20_sv_kriz.jpg

Raspeće – središnji lik na oltaru je Krist

21-_sv_kriz.jpg

Oltar je prvotno krasio zagrebačku katedralu (1756 – 1889.), ali je za Bolléove obnove maknut i poklonjen crkvi Sv. Križa.

Unutrašnjosti crkve moguće je razgledati tek nakon najave i dogovora sa župnikom crkve Sv. Ane.

Jedan kratki razgovor u Križevcima zorno pokazuje da Hrvatskoj doista treba vratiti ponos i dostojanstvo. Dvadesetogodišnjakinju, konobaricu iz kafića u ulici Antuna Gustava Matoša, upitali smo gdje se nalazi crkva Sv. Križa i kako do nje doći? Razmišljala je trenutak i zatim zbunjeno odgovorila: Ne znam!  

A crkva je udaljena svega 200 metara od kafića.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Sub, 27-11-2021, 15:18:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.