Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (2/2)

Noviji i znatno mlađi dio Velikog Kalnika izgrađen je u podnožju stijene.

Dva upornjaka podupiru ostatke vanjskog, južnog obrambenog zida (širine 1,2 metra), a u ovaj noviji dio grada se ulazilo kroz vrata osigurana pokretnim mostom.

Zapadni obrambeni zid s ulaznim vratima

Ulazna vrata s utorom za pokretni most i otvorima za lance kojima je podizan.

Najmlađem razdoblju gradnje Velikog Kalnika pripada jugo¬zapadni dio grada u kojem dominiraju visoki ostaci južne prilazne kule s koje je branjen prilaz gradu. U tijeku su arheološka istraživanja koja će dopuniti izgled starog grada.

Veliki Kalnik je zapravo neboder u kojem su sve etaže povezane strmim stubištima.

Medvednica (Zagrebačka gora) je ime dobila po medvjedima, Ivanšćica po crkvenom viteškom redu Ivanovaca, a pravo značenje i podrijetlo imena (toponima) Kalnik je nepoznato. Toponim Kalnik je prvi puta zabilježen 1217.; možda bi u korijenu imena mogao biti „kaljen“ (nalazi odljevnih kalupa s lokaliteta Kalnik – Igrišće iz kasnog brončanog doba govore o nekada razvijenoj metalurškoj djelatnosti u ovome kraju) ili „kamnik“ (kamenolom u kojem se „kalalo“ kamenje).

Radosna je vijest za sve ljubitelje prirode da se do poučne eko-staze i planinarskog doma Kalnik (izgrađen po nacrtima poznatog arhitekta Plančića), udaljenih 200 metara od Velikog Kalnika - može doći i automobilom! Pritom je jedini uvjet ignorirati nesuvislo postavljene prometne znakove sa zabranom kretanja u oba smjera, a koji se nalaze na strmoj asfaltiranoj cesti kroz selo Kalnik, 18 km od Križevca, odnosno sat vožnje od Zagreba (ovdje pogledajte kartu!).

Poučna eko-staza (dužine 5 km) u kružnom toku obilazi najviši vrh Kalnika, a južnom stranom staze od planinarskog doma do TV tornja i vrha ima 20-ak minuta ugodne šetnje. Cijeli put je, kao i ostale planinarske staze na Kalniku, sjajno obilježen!

Vranilac, najviši vrh označen je geodetskim stupom.

Gdje ima krša ima i poskoka (otrovnica sa roščićem na nosu i crno-smeđom cik-cak linijom/šarom na leđima). Aktivniji su i češće izlaze iz svojih rupa tijekom svibnja i lipnja, kada im traje sezona parenja. Temperature iznad 30 stupnjeva ne podnose kao ni ljudi. Ako na vrijeme primijeti ili podrhtavanjem tla «čuje» ljude, zmija pobjegne. Stoga je proljeće idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

Ovdje se ne vodi rasprava o „uskraćenim ljudskim pravima“ i moraju li robovi raditi nedjeljom.

Južni obronci Kalnika

Šumska zajednica na južnim i sjevernim obroncima Kalnika je različita. Na sjevernoj strani je evidentirana prisutnost endemičnih svojti (npr. kalnička šašika), te rijetkih i ugroženih ostataka reliktnih šuma iz tercijara ili razdoblja oledbi (tercijarni i glacijalni relikti) - tisa (Taxus baccata) i velelisna lipa (Tilia platyphyllos).

Južna strana zastupljena je termofilnom, submediteranskom šumom (npr. hrast medunac i kitnjak), a na stjenovitim grebenima nazočne su neke od mediteranskih biljaka (npr. žutika, hrvatska perunika).

Pogled na najviši dio utvrde Veliki Kalnik i dio Kalničke grede

Kalnička greda - mali raj za alpiniste

Visibaba je jedna od proljetnica što najranije cvate

Hrvatska se ubraja među najbogatije zemlje Europe po raznolikosti biljnih vrsta. Prema dostupnim podacima flora Hrvatske broji ukupno 8.582 svojte (vrste i podvrste) među kojima je čak 760 ugroženih i zakonom zaštićenih (Crvena knjiga flore Hrvatske).

Na Kalničkoj gori raste 13 zaštićenih biljnih vrsta. Suzdržite se od branja zaštićenog i ugroženog cvijeća. Fotografija cvijeta ne vene, ona traje vječno.

Pasji zub (Erythronium dens-canis L.)

Sačuvajmo naše zaštićeno i ugroženo cvijeće za buduće naraštaje!

MAĆUHICA

Crna kao ponoć, zlatna kao dan,

Maćuhica ćuti ispod rosne vaze,

U kadifi bajne boje joj se maze,

Misliš: usred jave procvjetao san!

Zato je i zovu nježno "noć i dan"

Naše gospođice kada preko staze

Starog parka ljetne sjene sjetno gaze

Ispod vrelog neba, modrog kao lan.

Kao samrt tamna, kao život sjajna

Maćehica cvate, ali ne miriše

Ko ni njezin susjed, kicoš tulipan.

No u hladnoj nevi čudan život diše,

Zagonetan, dubok, čaroban ko san,

A kroz baršun drhti jedne duše tajna.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}