Tuđman je rekao kako su informacija i dezinformacija, istina i laž kroz cijelu ljudsku povijest bili sastavnim dijelom komunikacije i društvenoga znanja pa su zato postale nepromjenjive odrednice društvenoga komuniciranja i oblikovanja javnog znanja.
Ocijenio je kako se s razvojem novih informacijskih tehnologija stvaraju globalne mreže za prijenos i organizaciju informacija, a da bi se osigurala informacijska superiornost, istodobno se artikuliraju nacionalne, regionalne i globalne informacijske strategije. Smatra kako u tim okolnostima na uspjeh i dobru sliku u javnosti mogu računati ponajprije oni koji su osigurali dominaciju informacija po mjeri svojih interesa.
"Informacijski prostor premrežen je relevantnim informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama", izjavio je, dodajući kako se u informacijskom prostoru kao posljedica planiranih informacijskih operacija i učinaka informacijskih strategija stvara dinamičan korpus javnoga znanja koji ima svoju prepoznatljivu logiku organizacije, ustroja, ponašanja, razvitka i zadaća.
Knjiga (324 str.) podijeljena je na četiri dijela u kojima autor piše o informacijskoj znanosti i njezinu položaju unutar društvenih znanost, ulozi profesora Bože Težaka u njezinu razvoju, o svijetu znanja i sudbini knjige, odnosima memorijalnih spomenika i javnoga znanja, dezinformacijama, informacijskom ratovanju i javnom znanju, proizvodnji pamćenja, informacijskim strategijama, odnosu haaške doktrine o zajedničkom zločinačkom pothvatu i univerzalnih vrijednosti, o novim europskim vrijednostima i malim narodima te Haepsovu zakonu i određivanju veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku.
Na kraju knjige objavljeno je kazalo imena, literatura i bilješka o tekstovima.










