Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Nastavak reportaže Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (7/10)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

JUŽNA LAĐA

U najstarije doba kršćanstva oltar (hrvatski - žrtvenik) je pokretan i uglavnom drven. Početkom IV stoljeća, za pape Silvestra, oltar postaje fiksan i od kamena te se smješta u apsidalnom dijelu crkve. Od XIII stoljeća počinju se iznad kamene ploče oltara stavljati slike ili reljefi sastavljeni od više dijelova, iz čega će se u XIV stoljeću razviti tzv. gotički krilni oltar, s nekoliko slojeva preklopnih ploča (triptih, poliptih), oslikanih s jedne i druge strane, a sve je to bilo uokvireno bogato rezbarenim okvirom. Renesansa napušta krilni, a gradi arhitektonski oltar sastavljen od više elemenata; u njegovoj sredini smješta se slika ili kip sveca kojem je oltar posvećen. Barok zadržava arhitektonski oblik oltara, ali ga bogato ukrašava skulpturama anđela i sveca.  

Zagrebačka katedrala
Pogled prema apsidi južne lađe
87-_zg_katedrala.jpg 

 U južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika uklesan je natpis uglatom glagoljicom koji nas podsjeća na prve veze Hrvata s kršćanstvom i papom Ivanom IV (640 – 642. po. Kr.). Natpis je uklesan 1942. godine, a u prijevodu glasi:

 

SLAVA V' VIŠNJIH BOGU - NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI

88-_zg_katedrala.jpg

Ispod glagoljičkog natpisa, koji je postavila Družba braće hrvatskoga zmaja, nalazi se gipsana kopija 12. postaje Križnog puta u Mariji Bistrici - "Kalvarija", rad akademskog kipara Ante Orlića.

89-_zg_katedrala.jpg
Barokni mramorni oltar Majke Božje naručio je biskup Josip pl. Galjuf (+1786.) za kapelu Sv. Stjepana u (nad)biskupskom dvoru. Između kipova sv. Josipa i sv. Barbare nalazi se oltarna slika Majke Božje (neoštećena u požaru), iznad slike je grb biskupa Galjufa («Ebiscius»), a na njemu stoji sv. Stjepan. Ovaj oltar iz 1778. izradio je kipar Sebastijan Petruzzi, a u katedralu je premješten 1946. godine.

 

90-_zg_katedrala.jpg
Oltar Svetog križa
91-_zg_katedrala.jpg
Detalj oltara Svetog križa

Oltar Svetog križa sažima prizore iz Starog i Novog zavjeta. Prikazani su i Mojsije sa zmijom u pustinji i Abrahamova nakana da žrtvuje sina te raspeti Isus. Prema nacrtu Hermana Bollea oltar je izradio zagrebački kipar Karlo Morak. Možda najljepši oltar u zagrebačkoj katedrali. 

92-_zg_katedrala.jpg
 Oltar sv. Jeronima
 Oltar sv. Jeronima s kipovima sv. Fabijana i sv. Sebastijana; oltarnu sliku naslikao je franjevac Celestin Medović
 
93-_zg_katedrala.jpg
Renesansna klupa (klecalo) s intarzijama iz 1520., -ostaci gotičko-renesansnog crkvenog namještaja tragično izgubljenih u požaru 1624., djelo je zagrebačkog stolarskog majstora.  
94-_zg_katedrala.jpg
Detalj renesansne klupe – drvorezbarski ukras katedrale
 
97-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Luke

Mali barokni mramorni oltar sv. Luke, izrađen 1703., ima u niši kip evanđeliste u mramoru, a tu je i lik njegovog bika. Kipove je izradio nepoznat talijanski majstor, a ostalo kipar Mihael Kusa. Na vrhu oltara nalazi se grb donatora, Tome Augustića, kanonik zagrebački i biskup šibenski.

98-_zg_katedrala.jpg
Korska sjedala čazmanskog kaptola

Čazmanski kaptol osnovao je 1232. Zagrebački biskup Stjepan II, i u Čazmi je obavljao službu vjerodostojnoga mjesta sve do turskog osvajanja mjesta sredinom XVI st. Čazmanski kanonici tada su preselili u Zagreb. U početku ih je bilo 33, ali se kasnije njihov broj ustabilio na 32 kanonika.

Na spomen-pločama u nišama sjedala čitamo:

«Ani-Katarini Frankopan-Zrinski, supruzi bana Petra Zrinskog i majci Ivana-Antuna Zrinskog. Umrla u Grazu kao sužanj 16. XI 1673. Kosti joj nepronađene leže negdje u Gazu;

Ivanu-Antunu Zrinski (+1703.), kosti mu počivaju u grobnici iza glavnog oltara uz oca i ujaka Frana-Krstu Frankopana;

Nikola Bakač-Erdödy (+1693.) oslobodio je Slavoniju od Turaka, a nastojao je osloboditi i Bosnu. «Mene srce vu Bosnu vuče.» Bio je sahranjen u katedrali pred oltarom Majke Božje;

Dr. Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš – digavši ustanak protiv tuđinske vlasti, bijahu izdajom iz zasjede ubijeni kod Rakovice 11. X 1871. Njihove kosti od godine 1921. počivaju u grobnici iza glavnoga oltara;

Na spomen hrvatskim narodnim zastupnicima Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću i Đuri Basaričeku pobijenima u Beogradskoj Narodnoj skupštini 20. VI 1928.;

Svim hrvatskim žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata koji su svoje živote dali za svoju Domovinu, a kosti im leže po čitavoj Domovini i izvan nje. Bila im trajna uspomena.»  

100-_zg_katedrala.jpg

Poprsja i spomen ploča hrvatskomu banu Petru Zrinskom i knezu Krstu Frankopanu

101-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Marije: oltar Majke Božje Kraljice, postavljen početkom 1888. g  
101a-_zg_katedrala.jpg 

Krilni oltar (triptih) po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu. Potkraj XVII stoljeća ovdje je bio postavljen novi oltari sv. Marije (brojni veliki kipovi i rezbarena ornamentika), najbolje ostvarenje zagrebačkog kipara Ivana Komersteinera. Bogorodicu s djetetom na postamentu darovao glavni prepošt Mihajlo Bočak, a kipove i ornamentiku obojili su i pozlatili zagrebački slikari Ivan Eisenhort i Bernardo Bobić. Tijekom radova na restauraciji katedrale oltar je uklonjen i zamijenjen Bolléovim oltarom.  

102-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja

 

U kapeli Sv.Marije pokopan je i hrvatski ban Toma Bakač Erdödy, pobjednik u slavnoj sisačkoj bitci s Turcima 1593. godine. Na epitafu su uklesane riječi koje je uzviknuo poslije Hasan-pašina poraza - IN DEO VICI (U Bogu pobijedih).

Uz ovu nadgrobnu ploču vezani su poznati stihovi Antuna Gustava Matoša:

»U katedralu, kad su teške noći,
na Banov grob zna neka žena doći
s teškim križom cijele jedne nacije.
A kip joj veli: 'Majko, audiant reges:
regnum regno non proscribit leges!'
I dok je srca bit će i Kroacije!«  

  Nastavku reportaže pristupite ovdje: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (8/10).

  Ljubomir Škrinjar

 

Pon, 22-10-2018, 17:39:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).