Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

svmati_m

Sveta mati slobode – kralj vjekova

Stu 19, 2007
U nedjelju 18. studenog 2007. godine, u zavjetnoj crkvi «Sveta Mati Slobode» u Zagrebu, održana je svečana misa u spomen na sve žrtve Vukovara i svih stradalnika u Domovinskom ratu. Tom prigodom izvedena je glazbena premijera pjesme «Kralj vjekova» – koju je napisao odvjetnik Mile Prpe, a uglazbio prof. Vinko…
0-dsc_1984.jpg

Objavljena je knjiga - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca

Tra 15, 2009
Objavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima.…
Dolac  Kaptol

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (2/2)

Ožu 30, 2012
Rasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na…
Andrija Hebrang

Ovčara, pa to je mjesto gdje se uzgajaju ovce

Svi 06, 2014
Nema i ne može biti dvojbe da je Josipovićeva prijetnja o Hrvatskoj koja će pocrvenjeti ostvarena, i da je kukuriku "Plan 21" otpočetka bio čista prijevara stare komunističke oligarhije. Izgradnja moderne hrvatske države je zaustavljena jer jugoslavenski nacionalisti svakim danom rastvaraju ono zajedništvo što je…
Predstavljanje knjige u Sheratonu

Svečana akademija u Sheratonu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku

Svi 13, 2009
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo…
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenje

Reportaža: Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 12, 2011
Na Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup…
0 strelnikov

Auto-da-fé i klimakterična histerija (1/2)

Velj 02, 2020
Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu…
giotto

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Svi 07, 2013
Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive. Možda se to čini smiješnim,…
Vranica

Savske ljepotice i Staljinova Al-Qa'ida

Lis 17, 2011
Prvi kolni most preko Save u Zagrebu izgrađen je 1783., a drugi tek 1960. godine. Skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta, spominju se 1242., a u njezinoj blizini pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz XI stoljeća prije Krista. Prvo Savsko gradsko kupalište otvoreno je u Trnju 1865.…
Pavlini-Kamensko

Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom

Ruj 01, 2010
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za…
Zajedno za Hrvatsku - skup - 2. 5. 2015.

Reportaža: Skup zajedništva za Hrvatsku u Zagrebu

Svi 03, 2015
Sinoć je u Zagrebu održan Skup zajedništva "100% za Hrvatsku". Prije skupa je misu povodom spomena na 20. obljetnicu oslobađanja zapadne Slavonije u zagrebačkoj katedrali predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem. Hrvatski branitelji gotovo 200 dana borave…
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945

Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca

Velj 09, 2012
Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne…

Reportaže u kronološkom redu

Prva katedrala u Hrvata  (2/2)

(nastavak reportaže Prva katedrala u Hrvata

19-_nin.jpg
Južna ili Druga gradska vrata Aenone u ostatku zidina iz antike
 
Aenona, od IX. st. prije Krista bio je Liburnijsko središte, u I. st. pr. Kr. dolazi pod vlast Rima i postaje gradsko (municipalno) središte liburnijske zajednice, a upravo ovdje u Ninu prvi puta u povijesti je priznata hrvatska država – 7. lipnja 879. – pismom pape Ivana VIII. Godine 1069. Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem (Mare Nostrum) – kao dokaz kraljeve vlast na moru i na kopnu – u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. Osim već spomenutih sv. Anselma, sv. Križa, sv. Nikole i crkvene riznice "Zlato i srebro grada Nina", mogu se vidjeti i drugi spomenici naše baštine: crkva sv. Ambroza (XIII. st.) i sv. Marcele, ostaci najvećeg hrama rimske božice Dijane na istočnoj obali Jadrana, spomenik knezu Branimiru i Meštrovićev spomenik biskupu (glagoljašu) Grguru Ninskom – episcopus Chroatorum – (umanjena replika spomenika iz Varaždina), Park prirode solana Nin, i ninski Arheološki muzej otvoren 1999., a dovršen 2004. godine. Stalni postav muzeja u sedam prostorija pokriva razdoblje od prapovijesti do ranog novog vijeka.

28-_nin.jpg
Ninski Arheološki muzej u prostoru ruralno-barokne palače obitelji Medović
21-_nin.jpg
Condura Croatica 

Tri željezne „nogice“ na kojima stoji ovaj brod su zapravo stabilizatori, kobilica broda. 

 22-_nin.jpg
Condura Croatica
 
Na ulazu u današnju ninsku luku pronađena su dva namjerno potopljena starohrvatska broda - nazvani Condura Croatica. Jedan je izložen nakon što je potpuno konzerviran, a od drugog su izloženi samo dijelovi. Metodom radioaktivnog ugljika utvrđeno je da potječu iz oko 1100. godine. Prema jednom povijesnom napisu, u vrijeme Krešimira IV. Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a drugi svjedoči da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača.

U antičkoj luci drevnog Nina su pronađena, na području današnjeg Zatona, i dva najbolje sačuvana broda sa šivanom konstrukcijom od kože na Mediteranu, zvani Serilia Liburnica. Nalazi tereta iz liburnijskog razdoblja i obnovljeni dio jednog broda također se mogu vidjeti u muzeju.

20-_nin.jpg
23-_nin.jpg
Fragmenti iz starohrvatskih crkava postavljeni su na podlogu koja je izrezana u obliku oltarnih ograda, a pronađena kamena plastika je smještena na originalnim mjestima.  
 
24-_nin.jpg
Reljef starohrvatske skulpture s oltarne ograde 
25-_nin.jpg

 Greda (arhitrav) oltarne ograde iz vremena kneza Branimira (879.- 892.)

Knez Branimir, prvi hrvatski vladar koji je dalmatinskom Hrvatskom zavladao potpuno neovisno i od Franaka i od Bizanta, dobio je od pape Ivana VIII. međunarodno priznanje svoje države. Postoje tri oltarne grede s natpisom koja ga spominju: jedna iz Muća, druga iz Nina, i treća iz Šopota kod Benkovca na kojoj se prvi put u kamenu javlja ime Hrvat - dux Croatorum.

26-_nin.jpg

Šesterostrani krsni zdenac iz vremena hrvatskog kneza Višeslava, oko 800. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika iz ranosrednjovjekovnoga Nina.

Hrvati su prvi od doseljenih naroda prihvatili kršćanstvo kao svoju vjeru. O tome svjedoči poznati „Ugovor rimskog Pape s Hrvatima“ iz 680. godine koji je potpisao papa Agaton tijekom održavanja crkvenog koncila u Constantinopolisu (Carigradu).

27-_nin.jpg
Natpis na krstionici:
 
HEC FONS NEMPE SUMIT INFIRMOS, UT REDDAT ILLUMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SUA, QUOD DE PRIMO SUMPSERUNT PARENTE, UT EFFICIANTUR CHRISTICOLE SALUBRITER CONFITENDO TRINUM PERHENNE. HOC IOHANNES PRESBITER SUB TEMPORE VUISSISCLAVO DUCI OPUS BENE COMPOSUIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET SANCTI IOHANNIS BAPTISTE, UT INTERCEDAT PRO EO CLIENTULOQUE SUO.
«Ovaj izvor naime prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.»
 
Teško je dokučiti motiv i razloge zbog kojih ravnatelji, profesori i učitelji iz hrvatskih škola zaobilaze grad Nin na učeničkim izletima (ekskurzijama). Zar je grijeh znati gdje se nalazila prva katedrala u Hrvata?
 
Ljubomir Škrinjar 
{mxc}

 

 

Ned, 24-10-2021, 02:49:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.