Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

 

Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve Hrvatsko, a hrvatske domoljube optuživao za «nacionalizam» i «šovinizam». I nije slučajan vapaj hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka na nedavnom obilježavanju 63. godišnjice bleiburške tragedije: «Reci, državo, je li još grijeh biti Hrvat i katolik?!»

Teško da ćete u nekom hrvatskom turističkom vodiču naći Banjevce i Stankovce, dva mala susjedna mjesta na tlu sjeverne Dalmacije u kojima se može opipati razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata od VIII do XV stoljeća.

 

BANJEVCI

 banjevci_1

Dolazite li u Banjevce iz Pirovca (ili s jadranske magistrale) onda na ulazu u mjesto ugledate župnu crkvu Sv. Nikole Tavelića, izgrađenu tek 1971. godine, u blizini gdje se prije Drugog svjetskog rata počela graditi nova velika kamena crkva.

banjevci_2

Uz crkvu s jedne strane stoji spomenik, na kojem je veliki trolisni kameni križ (brabantski) , a iznad crkve, na brežuljku s čempresima i tisom, stara župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, izgrađena u doba rane hrvatske države (i narodnih vladara), odnosno Prvog križarskog rata (XI -XII stoljeće).

banjevci_3

banjevci_4

Crkva Sv. Ivana Krstitelja zaštićen je spomenik hrvatske nacionalne kulture, a danas je okružena mjesnim grobljem. 

banjevci_5

Vrata od groblja su zaključana, no uz malo vještine Indiane Jonesa može se pronaći mjesto na zidu koje će svatko lako preskočiti. Gombanje kao dodatak kulturnom turizmu.

banjevci_6

Prvotni oblik crkve sačuvao se do današnjih dana. Pripada tipu utvrđene jednobrodne romaničke crkve u sjevernoj Dalmaciji. Uzduž bočnih zidova su četiri kontrafora (zidna podupirača) pravokutnog oblika. Apsida je okrugla, s jednim uskim kamenim otvorom, tako da svjetlost točno pada na oltar. 

banjevci_7

banjevci_8

Crkva je sa sjeverne strane naknadno proširena u sakristiju i prostor za vjernike. Sakristija se u ispravama prvi put spominje 1822. godine. Dva kontrafora uklopljena su u zidove proširenog dijela crkve. 

banjevci_9

Crkva Sv. Ivana Krstitelja jedinstvena je po zvoniku. Zvonik u obliku masivne kule jednako je širok kao i sama crkva. S obzirom da je crkva izgrađena u XI – XII stoljeću, i da se nalazi u blizini grada Vrana i Biograda, možemo se opravdano pitati jesu li, i koliko puta, kroz ova vrata prolazili i hrvatski kraljevi Petar Krešimir, Zvonimir ili Stjepan II? Dodirujemo li dlanom isti kamen koji su i oni dodirnuli? I još stotinu drugih pitanja bez odgovora vezanih uz ovu malenu crkvicu Sv. Ivana Krstitelja koju naši povijesni udžbenici i «turistički materijali» zanemaruju. 

banjevci_10

Crkvica Sv. Ivana Krstitelja nalazi se uz glavnu prometnicu, ali do danas nije postavljen znak/tabla/putokaz koji bi slučajnog putnika prolaznika uputio k njoj. Možda u nekom drugom životu… A u Veroni ispod onog Julijinog balkona (upitne autentičnosti!) tisuće grafita i potpisa, među kojima se nađu i otisci hrvatskih turista! Sunce, more, pijesak i libido – carmina burana!

 

 

STANKOVCI

Između Banjevca i četri kilometra udaljenog Stankovca nalazi se isto tako zanemarena, i široj javnosti nepoznata kamena jama Golubinka (a nije daleko ni jama Kamenjak , između sela Banjevci i Radašinovci). Današnji "štafetaši" i  "Fumićevi antifašisti i oslobodioci» su nakon završetka Drugog svjetskog rata zatrpali Golubinku s tijelima ubijenih Hrvata iz okolnih ravnokotarskih sela. Tko je naređivao, tko izvršavao? 

Posebna stankovačka općina postojala je sve do 1962. godine kada je, u sklopu Garašinova projekta Velike Srbije, ukinuta i priključena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. godine u nešto manjem teritorijalnom opsegu jer je, u to vrijeme, dio njezina teritorija i Ravnih kotara okupirao srpski agresor.

stankovci_1

Spomenik Sv. Nikoli Taveliću ispred crkve Uznesenja Marijina u Stankovcima.

stankovci_2

U postolje spomenika urezane su i ove riječi:

SVETI NIKOLA TAVELIĆU (1350. – 1391.)
MOLI ZA SVOJU HRVATSKU,
RODNI VELIM I STANKOVCE

Spomenik je 13. kolovoza 1989. godine otkrio i blagoslovio šibenski biskup msgr. Srećko Badurina.

Nikola Tavelić rodio se 1350. godine u okolici Stankovca (utvrde Velim); stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije u Bribiru (Bribirska glavica); nastavio školovanje u Italiji i Parizu jer je misionarska služba zahtijevala visoku naobrazbu; 12 godina proveo je kao misionar među bogumilima u Bosni; u jesen 1383. godine napušta Bosnu i odlazi u Palestinu; u Jeruzalemu je 1391. godine osuđen na mučeničku smrt – muslimani su ga rasjekli mačevima i tijelo bacili u vatru; 1970. godine papa Pavao VI. proglašava ga svecem.

Pri gradnji crkve Uznesenja Marijina, 1885. godine, srušena je srednjovjekovna crkvica Sv. Nikole, podignuta najkasnije u XV stoljeću.

Na mjesnom groblju u Stankovcima nalazimo crkvu Male Gospe (narodski - Gospa pod Rebcem) iz XIV - XV stoljeća.

stankovci_3

Jednostavna, pravilno orijentirana, crkva Male Gospe ni po čemu se ne razlikuje od ostalih onodobnih skromnih crkava u Dalmaciji (crkvene građevine monumentalnih dimenzija u Dalmaciji su sve do druge polovice XI stoljeća iznimka). Crkva je više puta obnavljana. Na pročelju se nalazi peterolisna gotičko-renesansna rozeta. Na vrhu zabata je zvonik na preslicu.

stankovci_4

Od najstarije crkve sačuvani su kameni komadi s reljefima životinja (ptice i janje), uzidani u zapadno pročelje crkve. Motivi tih starokršćanskih dekoracija imaju simbolički smisao, i kroz njih prikazuju, pričaju i poučavaju: janje – Isus, ptica – Sveti Duh, a prikaz dviju ptica koje piju iz kaleža je motiv starokršćanske simbolike za svetu misu (euharistiju). U vrijeme čiste hrvatske pleterne plastike (troplet) IX i X stoljeća kalež redovito zamjenjuju dvije ptice, što kljuju grožđe ili drže list u kljunu, a na kraju perioda pleternih skulptura nalazimo ponovo euharistički prikaz ptica koje piju iz kaleža.

stankovci_5

Na groblju su otkriveni ostaci rimske arhitekture (vila rustica).  

stankovci_6

Pokršteni Hrvati u dalmatinskoj Hrvatskoj, jezgri državnog života Hrvata, počinju se pokapati u blizini župskih i samostanskih crkava tek u XI stoljeću. Fotografija prikazuje nadgrobnu ploču (s urezanim križom?) jednog takvog groba na groblju u Stankovcima.

U neposrednoj blizini groblja otkriveno je nekoliko starohrvatskih nekropola (koje imaju iznimnu kulturološku i povijesnu vrijednost) gdje su potvrđeni hrvatski poganski ukopi iz VII – IX, i grobovi pokrštenih Hrvata iz IX – X stoljeća (Velim, Radošinovci, Dobra voda i na čvorištu autoceste kod Pirovca). Bogati grobni nalazi svjedoče o stupnju razvoja materijalne i duhovne kulture Hrvata toga doba.

stankovci_7

Ispred pročelja crkve Male Gospe - spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu

stankovci_8

SPOMENI SE GOSPODINE HRVATSKIH VITEZOVA
OD STOLJEĆA SEDMOG SVE DO NAŠIH DANA.
POSEBNO TE MOLIMO ZA SVE
POGINULE BRANITELJE U DOMOVINSKOM RATU
KOJI POLOŽIŠE SVOJE ŽIVOTE NA
OLTAR DOMOVINE ZA SLOBODU
I NEZAVISNOST HRVATSKE DRŽAVE.

A.D. 2000             ZAHVALNI PUK OPĆINE STANKOVCI

Blijede slova na spomeniku poginulih hrvatskih ratnika , kao i sjećanje na varaždinske Pume, splitske Paukove i 112. zadarsku brigadu HV koji su tijekom Domovinskog rata na stankovačkom bojištu spriječili srpskog agresora u osvajanju Stankovca, Pirovca, Vodica… Na Stankovce i okolna sela padale su srpske minobacačke mine (120 mm) ispaljivane iz Morpolače i Čiste Velike, a iz višecijevnog bacača raketa “Oganj” Srbi su gađali i Pakoštane, rodno mjesto generala Ante Gotovine, tada zapovjednika ZPa Split. U ono vrijeme nas je bodrila i pjesma "Moja domovina", dok se noću sa srpskih položaja mogla čuti pjesma:

Na planini, na Jelici
sastali se svi četnici,
sastali se pa govore
šahovnicu da obore,
šahovnicu, jer ne valja
ona neće Petra kralja….

 

Nema više Paukova i Puma, general Gotovina je zatvoren u Haagu, a više se ne emitira ni pjesma "Moja domovina", o kojoj su ovih dana dali svoje mišljenje Ivo Banac i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO), čelnici HND-a Zdenko Duka i Programskog vijeća HRT-a Zdenko Ljevak i Darinka Janjanin, zatim Suzana Jašić, članica savjeta HRT-a, pa izvjesni Miljenko Jergović i drugi…

Naime, naputak direktora programa HTV-a Domagoja Burića koji je od ekipe ljetnog projekta "30 u hladu" tražio da posljednja emisija iz Vukovara i s Prevlake završi vatrometima i pjesmom "Moja domovina", gore spomenuti su ocijenili ovako:

"smatraju neumjesnim i Burićev zahtjev da u naslovu emisije stoji i pojam "hrvatska", "nacifikacija HRT-a", " U HHO-u kažu da im se obratilo 28 urednika, producenata i novinara HTV-a koji smatraju da je naputak uvredljiv, primitivan i huškački", " naputak narušava dobrosusjedske odnose sa Srbijom i Crnom Gorom", " riječ je o emisiji mozaičnog tipa koja ne smije biti opterećena političkim, a još manje ideološkim predznakom", " zgranuta sam takvim zahtjevom" , "to je opasno i simptom nekog ozbiljnog problema".

Na kraju je zaključeno (prema izvješću Hine od 20.5.2008.): «da će Programsko vijeće HRT-a na idućoj sjednici, nakon što dobije sva izvješća, odlučiti hoće li o tom slučaju raspravljati pod posebnom točkom dnevnog reda.» A zapravo su htjeli reči « da će Programsko vijeće HRT-a na idućoj sjednici Centralnog Komiteta... ».

Doista, reci, državo, je li još grijeh biti Hrvat i katolik?!

Datum objave: 26. svibnja 2008.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Pet, 23-08-2019, 06:12:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.