Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Đakovo - Allah u Strossmayerovoj katedrali

1 Djakovo katedrala

Katedrala u Đakovu ubraja se u najveće katoličke crkve ikada nastale na tlu Republike Hrvatske. Građena je od 1866. do 1882. po nacrtima bečkih arhitekata Karla Rösnera, Friedricha baruna Schmidta i u posljednoj fazi dovršavanja katedrale Hermanna Bolléa. Troškovi izgradnje iznosili su 1.200.000 forinti. Stolna crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije posvećena je svetom Petru apostolu, 1. listopada 1882. Životno je djelo biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

2 Djakovo

Strossmayerova katedrala ukrašena je sa 7 oltara, 43 fresko slike, 31 skulpturom svetaca i 32 reljefa. Oplošja stupova, zidovi i dijelovi svodnih ploha dekorirani su geometriziranim ornamentalnim uzorcima slavonskog narodnog veza (slikar-dekorater Josip Voltolini).

Unutarnje ukrašavanje sakralnih građevina putem slika, skulptura i arhitektonskih elemenata, kroz uporabu simboličkog i mističnog govora, doprinosi kršćanskom bogoslužju u zajednici okupljenoj na molitvu.

3 Djakovo Strossmayer

Glavni oltar ciborijskog tipa, remek-djelo arhitekture (Karlo Rösner, Friedrich Schmidt)

Tlocrt trobrodne neoromaničke đakovačke katedrale je u znaku latinskog križa. U sjecištu dviju "križnih greda" (glavne i poprečne lađe/transepta), ispod kupole visoke 40 metara, postavljen je glavni žrtvenik/oltar, posvećen sv. Petru apostolu.

Po želji biskupa Strossmayera natkriljuje ga 15 metara visoki romaničko- gotički ciborij (nebnica, baldahin), težak oko 80 tona, koji nose četiri stupa od marsejskog crvenog mramora. Ciborij je ukrašen klesanim i pozlaćenim ornamentima, te medaljonima sv. Grgura Velikog, sv. Ambrozija, sv. Augustina i sv. Jeronima. Na svakom uglu ciborija jedan je od četvorice evanđelista (Ivan, Luka, Matej, Marko), a iznad ciborija je kip sv. Petra apostola.

* U sjevernoj polukružnoj apsidi poprečne lađe je pokrajnji ili pobočni oltar sv. Ilije Proroka (na fotografiji oltar s upaljenim svijećama).

4 Djakovo katedrala

Kupola iznad glavnog oltara: "Ti si Petar stijena i na toj stijeni izgradit ću Crkvu svoju i vatra je paklena neće nadvladati"

Serafin, anđeo sa šest krila, ovdje je nebesko modre boje kojom se u ikonografiji slikaju anđeli sa četiri krila (kerubini), a serafini plameno crvene boje. U kupoli je i mozaik s naopako postavljenim križem (crux inversa) – Petrov križ, jer je sveti Petar tražio, kada su ga razapinjali, da ga razapnu upravo na naopako postavljeni križ. No, koga to danas više zanima? Narod je postao nijemi promatrač jer se Zapad odrekao Boga. Glavne ikone Zapada su krv, pjevači, glumci i razvrat s nedužnom djecom, a ne više duh, umjetnici i filozofi. I ta kulturna prijevara se naziva - srećom.

5 Djakovo Croatia

Propovjedaonica (Friedrich Schmidt)

Mramornu propovjedaonicu šesterokutnog tlocrta, na stupovima od crvenog mramora, projektirao je Schmidt, a kipove (sv. Ivan Zlatousti, sv. Bernardin Sijenski, sv. Alfonz Liguori, sv. Antun Padovanski, sv. Ignacije Loyolski, sv. Toma Akvinski) i reljefe (Navještenje Gospodinovo, Zaruke Marijine, Prikazanje Isusovo u hramu i Isus na križu) je izradio glavni kipar i upravitelj gradnje katedrale, Riječanin Vatroslav Donegani. Valja napomenuti da je svece, ali i niz likova na freskama, odabrao biskup Strossmayer.

*Oltari u poprečnoj lađi postavljeni uz zapadni zid, lijevo (oltar sv. Josipa) i desno (oltar Majke Božje, upaljene svijeće) od glavnog oltara, izrađeni su od istarskog mramora.

6 Djakovo cathedral

Pogled na južnu stranu glavne lađe Strossmayerove stolne crkve

Unutrašnjost katedrale oslikana je biblijskim motivima u fresko-tehnici. Taj su posao radili kroz 12 godina njemački slikari, otac i sin, Alexander - Maximilian Seitz i Ludwig Seitz (dolazili su u Đakovo neredovito i to samo u ljetnim mjesecima), a tri freske potpisuju rimski slikari Ludovico Ansiglioni i Niccola Consoni.

Površine iznad arkada u glavnoj lađi oslikane su s deset odabranih tema iz Starog zavjeta, a u poprečnoj lađi i apsidama redaju se teme Novog zavjeta.

7 Djakovo Allah

Sjeverna strana glavne lađe – ALLAH E'ATA LI-MUSA LEVHATEJ EL-'AHDI


Prva monumentalna freska sa starozavjetnim biblijskim prizorom "Izgon iz raja" (na fotografiji prva desno) naslikana je do pjevališta, a njoj sučelice na južnoj strani "Stvaranje žene" (prizor kako Bog Adamu dovodi Evu).

U glavnoj lađi je osobito zanimljiv jedan detalj: ispod deset slika nalazi se napis samo na jednoj, i to na donjem dijelu okvira slike Mojsije prima zavjetne ploče (na fotografiji prva lijevo) ispisan arapskim pismom – ALLAH E'ATA LI-MUSA LEVHATEJ EL-'AHDI – koji u prijevodu glasi: "Allah poklanja/predaje Musau/Mojsiju Zavjetne ploče".

8 Djakovo raj

"Izgon iz raja" (Alexander-Maximilian Seitz, 1882. / Izidor Molé, 1968.).

*Izvorna freska na ovom mjestu oštećena je u potresu 1884., a potpuno je izgorjela u požaru 1933.; ponovo ju je naslikao, prema fotografiji originala, slovenski slikar Izidor Molé.

"Izgon iz raja" ima dva sadržaja. Ukratko:


1. Božja kazna - izgon iz raja (arkanđeo Uriel, stražar Edenskog vrta, plamenim mačem istjerao je praroditelje, Adama i Evu, iz rajskog vrta. Zmija i lubanja (grijeh i smrt), škorpioni (Božja kazna i smrt), lav i jelen (prva krv na zemlji, šamanizam).

2. Nagovještaj Božjeg smilovanja - lik "nove Eve" (koja će satrti glavu zmiji-zloduhu), blažene Djevice Marije okružen svjetlosnim simbolom duginih boja – gotičkom mandorlom. Stado ovaca, od kojih jedna nosi križ oko vrata, simbolizira ljudski rod koji je Krist otkupio svojom mukom na križu.

9 Djakovo katedrala

Ispod glavnog oltara i poprečne lađe je velika kripta s grobnicom biskupa Josipa Jurja Strossmayera (Osijek, 1815. - Đakovo, 1905.), veliko ime hrvatske i europske povijesti. Podrijetlom iz pohrvaćene obitelji njemačkog podrijetla, na prijedlog bana Jelačića imenovan je godine 1849. đakovačkim ili bosanskim i srijemskim biskupom, s geslom »Sve za vjeru i domovinu!« Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Narodne stranke (1860 -1873.), sudionik Prvog vatikanskog koncila (1869 - 1870.) u Rimu (na kojem se suprostavio dogmi o «papinoj nezabludivosti»). Zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika u administraciju i škole. O njegovoj političkoj djelatnosti bilo je, a i još uvijek ima, različitih, dijametralno suprotnih shvaćanja i sudova. A neka pitanja o životu i radu su još uvijek otvorena.

Oblikovno rješenje katedrale (vanjsko i nutarnje) bilo je nedvojbeno uvjetovano Strossmayerovim političkim stavovima (jugoslavizam, nova vizija Crkve, ekumenski pokret) u ondašnjem geopolitičkom okruženju.

10 Djakovo Strossmayer

Apsida poprečne južne lađe; portreti apostola ispod freske "Sveta tri kralja ...".

Novozavjetni ikonografski sadržaj katedralnih fresaka, poredan kronološki, niže se u poprečnim lađama i u središnjoj apsidi iza glavnog oltara.

11 Djakovo katedrala

"Sveta tri kralja i hrvatski seljaci iz raznih krajeva klanjaju se Isusu" (Ludwig Seitz, 1878.)

Tema za ovu neobičnu fresku na svodu južne apside poprečne lađe je motiv poklonstva Kristu iz Matejeva evanđelja, a biblijskom motivu dodano je pet profanih likova među kojima su dvije žene. Oni Kristu prilaze zdesna:

1.- starac (s hrvatskim grbom na torbici) daruje raznobojno grožđe;
2.- žena s maslinovom grančicom u ruci je iz Dalmacije;
3.- mladić s košarom na ramenu predstavlja Hrvata iz Hercegovine;
4.- mlada žena u slavonskoj narodnoj nošnji kleči na šarenom slavonskom "ponjavcu", a na ramenu donosi pšenično klasje;
5.- ovna i dvije ovce prinosi Hrvat iz Bosne, obučen u tursku nošnju.

Izidor Kršnjavi (1845 - 1927.), vjerojatno potaknut nekim dubinskim silnicama, dao je drukčiji opis ove slike: mladić s košarom na ramenu je Bugar, a ovna i dvije ovce prinosi Srbin (Listovi iz Slavonije, 1882.). "Nakon njega drugi su takvo tumačenje - već prema potrebama vremena - povezivali s ekumenskim i političkim idejama jugoslavizma biskupa Strossmayera."

Među naslikanim simbolima/zankovima zvijezda repatica (betlehemska zvijezda) ima šest krakova, a »frigijska kapa« na glavi kralja Melkiora (na slici srednji kralj) pripada ikonografiji Bizanta (umjetnosti pravoslavnog kršćanstva).

12 Djakovo katedrala

Biskupska stolica i kanoničke klupe u srednjoj ili glavnoj apsidi katedrale

Iza glavnog oltara i iznad biskupske stolice (katedre) nalazi se trodijelna kompozicija slika postavljene jedna nad drugom: "Sedam svetih sakramenata", "Apostoli Petar i Pavao" i u tjemenu apside "Krunjenje Bogorodice". To je sažetak cjelokupnog ikonografskog programa u katedrali.

13 Djakovo katedrala

"Apostoli Petar i Pavao" (A.M. Seitz, 1880.) i "Krunjenje Bogorodice" (A.M. Seitz, 1879.)

"Apostoli Petar i Pavao" nije samo površinom najveća, već je i posvetna, "glavna" slika u katedrali. Uz likove Petra i Pavla naslikani su još i biskup Strossmayer s modelom završene katedrale, sv. Juraj, sv. Josip, sv. Ivan Nepomuk, te sv. Ivan Kapistranski, duhovni predvodnik kršćanske vojne protiv Turaka: u desnici drži križarsku zastavu na kojoj je takozvani jeruzalemski križ, sastavljen od pet križeva koji simboliziraju pet rana Isusovih. I kako onda netko smije reći da je petokraka zvijezda simbol za pet rana Isusovih?!

Obzirom da je biskupija u Đakovu nosila službeni naslov »Đakovačka ili Bosanska«, jer je nastala od prognanih katolika iz Bosne, uz desni rub slike muškarac i dječak u turskoj nošnji simboliziraju kršćane u Bosni koji su stoljećima pod Turcima. Prizor istovjetnog sadržaja naslikan je uz lijevi rub slike: žena-prognanica i njezino dvoje djece.

14 Djakovo Croatia

15 Djakovo

16 Djakovo

17 Djakovo Wien

Svijećnjaci od pozlaćene mjedi (takvi su i u Gradskoj vijećnici Beča)

18 Djakovo Croatia

Trokutasti zabat pročelja; slike na pocakljenim pločicama od pečene gline, a radio ih je, po nacrtima Ludwiga Seitza, Adriano Ferraresi iz Rima.

19 Djakovo Strossmayer

U kršćanskoj ikonografiji Sunce i Mjesec često se pojavljuju u prizorima razapinjanja i označuju žalost svega stvorenog svijeta zbog smrti Spasiteljeve. Anđeli u poklicanju i dubokoj meditaciji drže svijećnjak s plamenom. Lubanja pod križem podsjeća na legendu, da je Krist raspet na mjestu gdje je Adam pokopan. Teološka poruka - svaki čovjek može postići spasenje po Kristovom križu.

*Poklicanje – klečanje na jedno koljeno kao znak klanjanja istočne su Crkve izričito zabranile jer podsjeća na parodiju Kristovih mučitelja koji su pred njim poklicali (način klanjanja Rimljana pred poganskim bogovima i carevima). Papa sv. Pio V. (1566 -1572.) je nakon Tridentskog koncila odobrio poklicanje u liturgiji.

Đakovo katedrala

Uz kose stranice zabata stepenasto se uzdiže osam polja sa ženskim likovima (svaki pridržava traku s latinskim tekstom jednog od osam Isusovih blaženstava iz Matejeva evanđelja). Deveto polje je u samom vrhu - slika "Nebeskog Jeruzalema", Božjeg grada - raja. Stvarni duhovni cilj kršćanskog življenja.

21 Djakovo

Pročelje s tri neoromanička portala (ulaza) na istočnoj strani katedrale.

U tradiciji kršćanskog Zapada je do renesanse vrijedilo staro pravilo orijentiranja kršćanskih crkava sa svetištem na istoku i ulazom na zapadnoj strani. Od tada taj pravac istok-zapad, koji ima višestruko značenje u kršćanskoj simbolici (npr. "orantes"), više nije strogo obvezan, no tek je u XIX. stoljeću, osobito u urbaniziranim područjima, prekinuto s takvom tradicijom gradnje Zapadne crkve.

*Evanđelje po Mateju: "Jer kao što munja izlazi od istoka i bljesne do zapada, tako će biti i s dolaskom Sina Čovječjega."

U smislu navedenoga, znakovito je da je Strossmayerova katedrala podignuta na mjestu stare srednjovjekovne (biskup Ponsi, 1239.), i nešto mlađe barokne katedrale orijentirane u skladu s pravilima, suprotno od današnje.

*Turci su 150 godina vladali Đakovom (1536 – 1690.). Nakon oslobađanja od turske okupacije biskup Juraj Patačić je na ostacim srednjovjekovne jednobrodne gotičke katedrale podigao novu katedralnu crkvu (1708.) s tri oltara posvećenim Sv. Petru (glavni oltar), Sv. Križu i Blaženoj Djevici Mariji.

Biskup Josip Antun Čolnić nadogradio je katedralu (1761.) i podigao biskupski, danas nadbiskupski dvor. Godine 1866. počinje kopanje temelja današnje stolne crkve i rušenje kompleksa barokne katedrale unutar biskupske utvrde, a stara barokizirana katedrala srušena je tek 1880. jer se počela urušavati. Današnji ostaci pjevališta i sakristije stare katedrale nalaze se do vanjskog zida poprečne južne lađe, u nadbiskupskoj kapeli.

Đakovo portal katedrala

Luneta s reljefom "Isusovo uskrsnuće" (Toma Vodička i Alojzij Gangl) iznad glavnog ulaza.

22a Papa Djakovo

Papa Ivan Pavao II. ispred glavnog ulaza za vrijeme posjeta Đakovu 2003. godine (foto: Glas Koncila)

23 Djakovo Strossmayer

Nadbiskupski dvor i katedrala (visina zvonika je 84, a kupole 54 metara).

Strossmayer je na novu katedralu postavio ključan element romaničkog i bizantskog graditeljstva – kupolu, koje nema u Rösnerovom projektu katedrale iz 1854.

24 Djakovo katedrala

Bunari sa stubištem (Friedrich Schmidt)

Dva bunara, važan izvor vode tijekom razdoblja gradnje katedrale, uklopljena su u projekt stubišta radi čuvanja sjećanja na to vrijeme.

25 Djakovo katedrala

(foto: www.djakovo.hr)

Đakovačka katedrala Sv. Petra apostola i osječka konkatedrala Sv. Petra i Pavla apostola su prepoznatljivi simboli Slavonije i istoka Hrvatske.

26 Osijek konkatedrala

Župna crkva Sv. Petra i Pavla apostola u Osijeku (Langenberg –Jordan, 1894 -1900.)

Biskup Strossmayer, poklonivši 10.000 forinti, pokrenuo je gradnju nove župne crkve u osječkom Gornjem gradu. Odabrao je njemačkog arhitekta Franza Langenberga i 7. listopada 1894. blagoslovio kamen temeljac za konkatedralu u neogotičkom stilu, posvećenu (1900.) sv. Petru i Pavlu, danas u okviru đakovačko-osječke nadbiskupije.

27 Osijek crkva

Akademski slikar Mirko Rački je od 1937. do 1942. oslikao unutrašnjost crkve.

28 Osijek

Prvi projektili upućeni na grad pogađaju osječku konkatedralu.

"U velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku (1991 -1995.) Katolička crkva pretrpjela je teški progon koji se najbolje očitovao u činjenici da je početkom 1992. u državi bilo 324.284 prognanika, od kojih su najveća većina članovi Crkve. Tri su svećenika i redovnika bila ubijena, 17 ih je bilo u srpskom zatočeništvu, a 226 svećenika, redovnika i redovnica moralo je napustiti svoja obitavališta. Uništeno je ili oštećeno ukupno 1426 crkvenih objekata."

Ljubomir Škrinjar

 

Ned, 24-09-2017, 03:36:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).