Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Humac

Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Lis 01, 2009
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija.…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…

Predstavljena šesta knjiga “Vjera u sjeni politike” Damira Borovčaka

Sij 18, 2015
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković je rekao da su Borovčakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. No, nije riječ tek o pukoj bilješci, nego mu doista treba čestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu „Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno jednostavnije i lakše bilo da je…
zvonimir_orden

Vrana - Prvo veleposlanstvo Vatikana u Hrvatskoj

Lis 14, 2007
Na današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…
46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…

Reportaže u kronološkom redu

Akademija UHIP-a u spomen dr. Franji Tuđmanu

Izlaganjima potpredsjednika Matice hrvatske akademika Ante Stamaća, predsjednika Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića i akademika Ivana Aralice u ponedjeljak 14. svibnja je u Zagrebu obilježena 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

1 Sheraton-b

3 Slobodan-Praljak-Sheraton

2 Biskup-Kosic---Slobodan-Praljak

Akademik Stamać je istaknuo kako se iz pepela truleži i patnje izvila ptica feniks, koja je dobila ime nove europske države Hrvatske. Tu je pticu iz pepele oživio dr. Franjo Tuđman, rekao je dodavši kako je hrvatska država nastala iz Tuđmanove vizije.

5 Sheraton-himna

4 Kujundzic-Milinovic-Praljak-Krpina

6 Sheraton-Franjo-Tudjman

12 akademik-Stamac---MH

Akademik Stamać ocijenio je također kako se između Republike Hrvatske i Tuđmana osjeća istobitnost te dodao kako je prvi hrvatski predsjednik bio humanistički intelektualac, analitik i "djelatnik riječi u djelu".

7a Obljetnica-Franjo-Tudjman-2012

7 Tenor

8 Sheraton-140512a

Podsjetio je kako je Tuđman u svom programu amalgamirao tri tradicionalne hrvatske političke silnice koje su plodotvorno djelovale na obnovu hrvatske državnosti. Ustvrdivši kako su jezik, zemlja i narod jedno Stamać je ocijenio kako je Tuđman i svojim jezičnim stilom pripomogao očuvanju hrvatskoga jezika od zatiranja koje mu je prijetilo.

9 Sheraton-Zagreb

11 Biskup Kosic - Sheraton

Po riječima mons. Košića pojedinac, obitelj i narod su temelji društva. Društvena zajednica treba štiti obitelj, rekao je dodavši kako je ona naravna zajednica muškarca, žene i djece.

15 Mate-Kovacevic-HINA

Zato je, smatra sisački biskup, obitelj nemoguće izjednačiti s protunaravnim zajednicama. "Narod je proširena obitelj," rekao je ocijenivši kako je komunistička teorija nijekala narod. Istaknuo je kako je etnos entitet kojeg je stvorio Bog te dodao kako i narod poput pojedinca i obitelji mora imati prirodni okoliš za normalan razvoj. "Nacionalni osjećaj je prirodni osjećaj, rekao je pozvavši na poštovanje zajedničkoga interesa, na solidarnost te supsidijarnost, koje su temelji socijalnoga nauka Crkve.

16 Sheraton-140512

Mons. Košić ocijenio je kako djelo prvoga hrvatskog predsjednika sastavni dio hrvatske državnosti, ali i svijesti hrvatskoga naroda.

14 akademik-Aralica---Franjo-Tudjman

"Nisam vidio čovjeka koji je hrvatski narod volio onoliko koliko ga je volio dr. Tuđman", rekao je akademik Aralica dodavši kako je Tuđmanova pomirba hrvatskoga naroda danas najviše napadana.

13-Obljetnica F Tudjman 2012

Aralica je podsjetio na sve one koji su do sad napustili politiku Franje Tušmana te ocijenio kako i "danas pijevci iz Kukuriku koalicije svojom zorom navješćuju naš suton". "Jedini koji ga nikad nije izdao jest hrvatski narod", rekao je Aralica.

10 admiral-Domazet-UHIP
Govoreći o Tuđmanovu djelu admiral Davor Domazet Lošo je ocijenio kako kao narod moramo biti "čvrsti u prošlosti, živjeti u sadašnjosti da bismo imali pravo na budućnost".17 Miroslav-Tudjman-SheratonSaborski zastupnik Miroslav Tuđman smatra kako je prvi hrvatski predsjednik zadužio sve jer smo, kako je rekao, bili sudionici herojskoga vremena. "Načela Tuđmanove politike i danas su jednako aktualna", rekao je dodavši kako se ponaprije trena držati načela da smo s drugima jednakopravni, a u nekim drugim stvarima i boloji od njih.

18 Sheraton-obljetnica-Franjo-Tudjman

Akademiju u prigodi 90. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana organizirala je Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (UHIP), a na svečanoj akademiji nazočili su i predsjednički kandidati HDZ-a Milan Kujundžić i Darko Milinović.

19 Sheraton-c

20 Biskup-Pozaic

21 Kujundzic-Barisic-Vukovic

22 I-Brzovic

23 Tudjman-Kosic-Praljak

slike: Ljubomir Škrinjar
tekst: Hina

Najava

Govore akademika Ivana Aralice i prof. dr. Miroslava Tuđmana objavit ćemo kao posebne priloge.

Ned, 24-10-2021, 01:04:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.