Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

ŽabaStanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s Kaptola u istočni dio zagrebačkog Donjeg grada, radije slušali kreketanje žaba nego "kreketanje automobila". (Lj.Škrinjar)

Add a comment
Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za širi regionalni opseg

0-Ilica"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak  u "Hrvatsku Akademiju" kako Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji 1879.(Lj.Škrinjar)

Add a comment
Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom

Ilica, ZagrebZagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom. 1776. je podijeljena na Gornju (od današnjeg Trga bana Jelačića do Britanskog trga) i Donju (od Britanskog trga dalje prema zapadu).(Lj.Škrinjar)

Add a comment
Urbana "foto-arheologija" grada Zagreba: Kavica na bivšem gubilištu

0-PreradovicZagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i iz "Poviesti Hrvatske po T. Smičiklasu", gdje su mnogo obširnije sadržani, a drugi podatci iz raznih službenih publikacija." Tragom tog turističkog vodiča, i starih fotografija Zagreba, Portal HKV će objaviti nekoliko reportaža urbane "foto-arheologije" grada Zagreba. Prva u serijalu je reportaža o Trgu Petra Preradovića, tj. nepostojećem "Cvjetnom trgu" kako ga danas neki ustrajno nazivaju. (Lj.Škrinjar)

Add a comment
Reportaža: Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenjeNa Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup Franjo Komarica iz Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak,Lj.Škrinjar)

Add a comment
Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

krapinaCrkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52 fotografije. Možda se pitate zašto danas, kad je ugrožen opstanak hrvatske države, i kad se svakodnevno nasiljem i krivotvorinama napada na sve elemente koji čine hrvatski identitet, govorimo o samostanu i crkvi, a ne o nekim drugim važnijim temama? No duhovno i politika su jako usko vezani. (Lj.Škrinjar)

Add a comment
Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini

Trski Vrh - Krapina - CrkvaDanašnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo, sve je to očuvano ili u grobovima ili u našim crkvama, htjeli mi to ili ne prihvatiti i priznati. Priča o Trškom Vrhu i crkvi Majke Božje Jeruzalemske, baroknom bombončeku sakralne i umjetničke baštine Hrvatskoga zagorja, počinje s "turističkim suvenirom" donesenim 1669. iz Jeruzalema u Krapinu. Ali koga to zanima. Nisu to guze i sise cajka.(Lj.Škrinjar)

Add a comment
Proslava međunarodnog Dana obitelji u Caritasovoj kući za starije i nemoćne u Vrbovcu

Caritas Vrbovec»Danas je obitelj ugrožena s raznih strana, ali Crkva vjerno zagovara vrijednosti obitelji i obiteljskog života. Svi smo pozvani da budemo čuvari obitelji u kojima živimo, a o važnosti zaštite obitelji u današnje vrijeme govori i skori posjet Svetog Oca Hrvatskoj koji će biti posebno označen njegovim susretom s obiteljima«, naglasio je u svojoj homiliji vrbovečki kapelan vlč. Ivica Tomek prigodom susreta korisnika i njihovih obitelji  15. svibnja u Caritasovoj kući za starije i nemoćne osobe  »Sv. Kamilo de Lellis« u Vrbovcu. (E.Parlov, Lj.Škrinjar)

Add a comment
Biser hrvatske kulturne baštine: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Šibenik - katedrala sv. JakovaPitamo li se ikada: zašto nas umišljena Zapadna Europa i dan-današnji prezire kao barbare na barbarskom Balkanu? Ili je sve to, samo po sebi, svima kristalno jasno pa zapravo o tome ne bi trebalo ni govoriti ni pisati?  Ovaj narod izmislio je izvorno hrvatsko pismo, on je prvi među narodima preveo Sveto pismo na svoj jezik (Borgo Illirico iz 1361 – 1387., 465 pergamentskih listova veličine A4), on je dao Buvinu, Radovana, Klovića, Vrančića… Boškovića (+1787.) – koji iz Beča piše bratu u Dubrovnik »o mojim Hrvatima«, dok  Juraj iz Slavonije (+1416.), svećenik i profesor Pariškog sveučilišta (Sorbonne), piše o Istri kao dijelu svoje hrvatske domovine (Istria eadem patria Chravati...). A danas o Jurju iz Šibenika (+1475.), Hrvatu slavnom po šibenskoj katedrali Sv. Jakova, naša inteligencija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu piše znanstvene radove »utemeljene na povijesnim saznanjima o boravku slavenskog umjetnika na venecijanskim lagunama i njegovim ostvarenjima u domovini.« Nedavno je uzvišeni haaški kolonijalni menađžer Serge Brammertz, odigravši ulogu Broza ili Bakarića, oštro kritizirao Hrvatsku zbog oživljavanja nacionalizma/domoljublja, i zatim otputovao u London na kraljevsko vjenčanje engleskog kraljevića Wiliama.(Lj.Škrinjar)

Add a comment
Pet, 24-05-2013, 23:25:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 173 gostiju i jedan član online

Prijava

Copyright © 2013 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).