Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

Gvozdansko - predtavljanje - Damir BorovčakKnjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je u četvrtak u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, uz nazočnost brojnih istaknutih osoba iz javnoga života.(Hina, Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-ZagrebTrg bana Josipa Jelačića (ili ako vam je danas milije čuti Trg Republike), glavni trg glavnog grada svih Hrvata, ni po čemu nije "hrvatski". Sve palače na obodu trga, popikane kao mrtvi leptiri u kutiji, podigli su i projektirali stranci. Prve slike, litografije i fotografije Trga napravili su stranci. Jedino hrvatsko je ban Jelačić na arapskom bijelcu Emiru, a i njegov brončani spomenik izradio je stranac. Neki stranac je na "trgu" u doba najžešćih progona kršćana izgubio novčić cara Dioklecijana, a u 13. stoljeću otvorio prvo gradsko (nudističko) kupalište. Do pred kraj 18. stoljeća na Trgu je bila Špica vještica i vješca s koje su na metli odlazili tulumariti na Klek. Trg pamti i hrvatske žrtve iz 1845., iz 1918., te iz 1971. godine pendrekaše Brozove Jugoslavije. Trg pamti akciju "Kupujmo hrvatsko" s kraja 19. stoljeća koju je pokrenuo Gjuro Deželić pod geslom "Svoj k svome", tj. da se kupuje samo kod onih trgovaca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. Tadašnji svi veći lokali u Zagrebu bili su u rukama stranaca. Idemo u EU. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Akademija - Franjo Tuđman - Zagreb 2011.Svečanom akademijom na kojoj je predstavljen zbornik radova "Pamćenje i suvremenost", jučer je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu obilježena 12. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su i članovi obitelji Tuđman, a o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i zborniku radova govorili su umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo, bivši potpredsjednik Vlade nacionalnoga jedinstva Zdravko Tomac, kipar Kuzma Kovačić i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Miroslav Tuđman.(hkv-Hina,Lj.Š)

Add a comment        
 

 

0 DBHZmIsključimo televizor, uključimo mozak i zamislimo se zašto je ovo današnje predizborno vrijeme jednako, ili gotovo jednako, vremenu tužne majke Hrvatske o kojoj pjeva Matoš prije 100 godina. Rasap hrvatskih političkih stranaka, vladavina Hrvatsko-srpske koalicije, zatiranje hrvatskog kulturnog, nacionalnog i državotvornog identiteta (vidi tekst Hrvatska kulturna i jezična politika u raljama SDSS-a)... I nije slučajno 16. studenog 1905. u Zagrebu osnovana "Družba zmaja ognjenoga" koja je ovih dana, u zmajskom gnijezdu gdje ih čuva Majka Božja od Kamenitih vrata, proslavila 106. rođendan pod današnjim imenom Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja". Od svoga osnutka zauzima se za domoljublje, jača narodnu svijest, čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Džamija u Zagrebu"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih) pitanja i istaknuti nekoliko činjenica. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. Ante Pavelić, a postolarski šegrt "Hlapić" je džamiju na Trgu Kulina bana srušio. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije prvi zagrebački muftija Ismet ef. Muftić, a nova vlast trg je preimenovala u Trg žrtava fašizma. Čak cijelo desetljeće tu je bio i Trg hrvatskih velikana. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Benedikt-Kotruljevic-SheratonDr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz masona u rodu Draškovića, vrlo je vjerojatno, da je i prvak ilirskog pokreta grof Janko Drašković bio član pariške lože Philanthropes reunis (L'union philantropique)." Manje je poznato da je i biskup Maksimilijan Vrhovac imao do 1945. svoju ulicu u današnjoj Draškovićevoj. Naime, Draškovićeva na potezu od Boškovićeve do Branimirove zvala se Vrhovčeva ulica.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZagrebSuvremena svijest Hrvata je živi dokaz ništavnosti Darwinove teorije o evoluciji. Jer, narod se tuži, da se javni poslovi traljavo i nemarno opravljaju, da se pravica ne kroji kao što bi valjalo, kradje su se pomnožile, gospodarske podružnice omlitavile su kao nikad prije, nerodna i zapuštena polja – jednom rieči, za dobro naroda nije uradjeno upravo ništa. Nisam ja tako lud, da bih zbog toga našu vladu osuđivao: nije ovomu zlu naša vlada kriva, nego mi sami, piše uvodničar u prvom broju Gospodarskog lista iz 1862. godine, u kojoj je Zagreb dobio prvi željeznički kolodvor i prvu hrvatsku Tvornicu likerah, ruma, vinovca i kvasine. A u drugu ruku, piše Vjekoslav Klaić 1913., se mnogi Hrvati, osobito manje inteligentni, vole isticati stranim govorom, nego rodjenim materinjim.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Paradisaea - Rajska pticaRajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu vriedni gradjanin i medičar Mihalj Pirker kuruz, plativ gradskoj obćini zakupninu za oranicu. U okolici bila je samo gospodska kuća grofova Keglevića, u kojoj su danas uze sudbenoga stola i jedna malena kućica." Dobro je učiti iz povijesti. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VranicaPrvi kolni most preko Save u Zagrebu izgrađen je 1783., a drugi tek 1960. godine. Skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta, spominju se 1242., a u njezinoj blizini pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz XI stoljeća prije Krista. Prvo Savsko gradsko kupalište otvoreno je u Trnju 1865. godine. Na Savi kod Zagreba nalazila se i granica s Napoleonovim Carstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Savska cKada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Frankopanska-ulica-ZagrebRazlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska cesta se od 1783. godine protezala na cijelom potezu od Savskog mosta do Ilice. Dio te Savske ceste preimenovan je 1845. u Frankopansku ulicu, zatim je 1872. još malo skraćena Sajmišnim trgom, a 1895. i Trgom bana Khuen-Hédervárya.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

MaksimirU vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i spomenik kulture. Široj javnosti je uglavnom nepoznato, jer naša anacionalna ljevica izbjegava to spomenuti, da su nam park Maksimir u nasljeđe ostavila dvojica zagrebačkih biskupa (Vrhovac, Alagović), te prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik. Još i danas u Maksimiru planinska nimfa Eho strpljivo odgovara svakom posjetitelju njezinog hrama ("Latern-tempel"), ali golf igralište s osam rupa više ne postoji.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Kamena-vrataSjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem gradu, i da je prvi crnac u Zagrebu konobario u kavani "Kod crnog psa" u Dugoj ulici?(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ŽabaStanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s Kaptola u istočni dio zagrebačkog Donjeg grada, radije slušali kreketanje žaba nego "kreketanje automobila". (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Ilica"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak  u "Hrvatsku Akademiju" kako Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji 1879.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Ilica, ZagrebZagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom. 1776. je podijeljena na Gornju (od današnjeg Trga bana Jelačića do Britanskog trga) i Donju (od Britanskog trga dalje prema zapadu).(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-PreradovicZagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i iz "Poviesti Hrvatske po T. Smičiklasu", gdje su mnogo obširnije sadržani, a drugi podatci iz raznih službenih publikacija." Tragom tog turističkog vodiča, i starih fotografija Zagreba, Portal HKV će objaviti nekoliko reportaža urbane "foto-arheologije" grada Zagreba. Prva u serijalu je reportaža o Trgu Petra Preradovića, tj. nepostojećem "Cvjetnom trgu" kako ga danas neki ustrajno nazivaju. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
Pon, 16-09-2019, 06:58:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.