Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

opeka_mZaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Neandertalci u opeki. Add a comment        
 

 

zvonimir_ordenNa današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Add a comment        
 

 
malaNa našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)
Add a comment        
 

 

Škrip - muzejNa otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

lobor_pletermLobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII - IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.   Svetište Majke Božje Gorske u Loboru ujedno je i najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj. I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora. Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio portalu HKV-a.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

belec_mHrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0_cilic_mVidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Add a comment        
 

 

LudbregVikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojega se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.( Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

PromocijaS pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša:

"U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika ječahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su boje ovile haljinu,
prepoznah Crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: "Moli se sinko
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…"

Sinoć je u dubko punoj dvorani (850 sjedećih mjesta) zagrebačkoga hotela Sheraton predstavljena treća knjiga autora Davora Domazeta-Loše: Klonovi nastupaju.

Add a comment        
 

 
Crkva svetog Franje KsaverskogSinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
Add a comment        
 

 
Spomenik TuđmanuU povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.
Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 14:06:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.