- Detalji
Najveći hrvatski poluotok poznatiji je široj javnosti po Puli, Poreču, Opatiji ili Motovunu, nego po malim selima i mjestima u srcu Istre koja čuvaju najstarije tragove hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Zato će Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća objaviti seriju od 12 reportaža, a prva u nizu je iz Svetvinčenta, u kojem se nalazi najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, i grob mons. Miroslava Bulešića. Ovom prigodom zahvaljujemo se gospodinu Davidu Iviću iz Pazina i posebno župnicima vlč. Ivanu Bartoliću, vlč. Anti Jukopili, vlč. Krištofu Rodaku i vlč. Ljubi Biliću zbog pomoći koju su nam pružili tijekom obilaska Istre.(Lj.Škrinjar)
- Detalji

- Detalji
Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u Križevcima", ili po jedinoj grkokatoličkoj Katedrali u ovom dijelu Europe, koja je i svojevrsna galerija hrvatskih slikara iz razdoblja moderne. U prvom dijelu reportaže možemo vidjeti grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva, a u nastavku rezidenciju grkokatoličkog biskupa.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
U nastavku reportaže o grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva u Križevcima donosimo i prikaz rezidencije grkokatoličkog vladike (biskupa).
- Detalji

- Detalji
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.
- Detalji
Drugi nastavak reportaže o srednjovjekovnoj utvrdi Veliki Kalnik.
Add a comment Opširnije...
- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji

- Detalji
Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak dosadne…" Doista, koliko mi zapravo znamo o najpoznatijem simbolu grada Zagreba? Uz to što je glavna crkva Zagreba i Hrvatske, ona je i najveća u Hrvatskoj, a bit će i na popisu 100 najljepših spomenika na svijetu u knjizi koju priprema skupina španjolskih povjesničara umjetnosti i španjolska izdavačka kuća "Editorial Libs". Slučajno ili ne, ali od 1990. do danas, u hrvatskoj državi, još nije napisan vodič, a kamoli zasebna knjižica ili knjiga o našoj katedrali u kojoj svaki kutak priča svoj dio hrvatske, ali i crkvene povijesti? I u kojoj su posmrtni ostaci blaženoga Alojzija Stepinca.
Ova reportaža u pet nastavaka, i sa 162 fotografije, vjerojatno je prva on-line reportaža o zagrebačkoj katedrali, i mogu je preuzeti svi zainteresirani portali uz uvjet da Portal HKV-a istaknu kao izvor. (Lj.Škrinjar)
Add a comment Opširnije...- Detalji
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato ukrašene gotičke katedrale u Francuskoj (npr. katedrala u Chartresu). Takve neobične likove ima i zagrebačka katedrala. Sva ta neobična bića i čudovišta, zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji.(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na jugoslavenskom ordenu?(Lj.Škrinjar)
- Detalji
Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)
Najave
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".