Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2011.

"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak  u "Hrvatsku Akademiju" kako Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji 1879.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2011.

Zagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom. 1776. je podijeljena na Gornju (od današnjeg Trga bana Jelačića do Britanskog trga) i Donju (od Britanskog trga dalje prema zapadu).(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2011.

Zagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i iz "Poviesti Hrvatske po T. Smičiklasu", gdje su mnogo obširnije sadržani, a drugi podatci iz raznih službenih publikacija." Tragom tog turističkog vodiča, i starih fotografija Zagreba, Portal HKV će objaviti nekoliko reportaža urbane "foto-arheologije" grada Zagreba. Prva u serijalu je reportaža o Trgu Petra Preradovića, tj. nepostojećem "Cvjetnom trgu" kako ga danas neki ustrajno nazivaju. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 11. rujna 2011.

Na Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup Franjo Komarica iz Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak,Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2014.

Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52 fotografije. Možda se pitate zašto danas, kad je ugrožen opstanak hrvatske države, i kad se svakodnevno nasiljem i krivotvorinama napada na sve elemente koji čine hrvatski identitet, govorimo o samostanu i crkvi, a ne o nekim drugim važnijim temama? No duhovno i politika su jako usko vezani. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2014.

Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo, sve je to očuvano ili u grobovima ili u našim crkvama, htjeli mi to ili ne prihvatiti i priznati. Priča o Trškom Vrhu i crkvi Majke Božje Jeruzalemske, baroknom bombončeku sakralne i umjetničke baštine Hrvatskoga zagorja, počinje s "turističkim suvenirom" donesenim 1669. iz Jeruzalema u Krapinu. Ali koga to zanima. Nisu to guze i sise cajka.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2011.

»Danas je obitelj ugrožena s raznih strana, ali Crkva vjerno zagovara vrijednosti obitelji i obiteljskog života. Svi smo pozvani da budemo čuvari obitelji u kojima živimo, a o važnosti zaštite obitelji u današnje vrijeme govori i skori posjet Svetog Oca Hrvatskoj koji će biti posebno označen njegovim susretom s obiteljima«, naglasio je u svojoj homiliji vrbovečki kapelan vlč. Ivica Tomek prigodom susreta korisnika i njihovih obitelji  15. svibnja u Caritasovoj kući za starije i nemoćne osobe  »Sv. Kamilo de Lellis« u Vrbovcu. (E.Parlov, Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 28. svibnja 2017.

Pitamo li se ikada: zašto nas umišljena Zapadna Europa i dan-današnji prezire kao barbare na barbarskom Balkanu? Ili je sve to, samo po sebi, svima kristalno jasno pa zapravo o tome ne bi trebalo ni govoriti ni pisati?  Ovaj narod izmislio je izvorno hrvatsko pismo, on je prvi među narodima preveo Sveto pismo na svoj jezik.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2011.

Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj radionici u Kašini. Autor mu je njemački tkalac iz Ingolstadta Wolfgang Jacob Stoll, a naručitelj Božjeg groba bio je biskup Petar Petretić (1604 -1667.), rodom iz Sošica na Žumberku.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2011.

Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su predstavili generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Milivoj Bolobanić, prof. dr.  Josip Jurčević i admiral Davor Domazet-Lošo. Mons. Bolobanić je na kraju svoga izlaganja pročitao pokajničko pismo masona Emila Zole, prof. Jurčević je govorio i o hrvatskim masonima u Jugoslavenskom odboru, a admiral Domazet je objasnio zašto je presuda u Haagu izrečena baš 15. travnja u 11 sati i 6 minuta. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2011.

Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i dio govora predavača, posebno objaviti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2011.

Krenite put Velebita,  naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog doma Zavižan (1594 m n/v) na sjevernom Velebitu mogu lagano doći svi, od dječice do gospode u godinama.  (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2010.

U današnjem ofucanom i banaliziranom svijetu božićne jaslice vraćaju me svijetu djetinjstva, siromašnom materijalnim dobrima, ali tako bogato mnoštvom emocija. Traju u sjećanju ona uzbuđenja koja počinju popodne uoči Badnjaka: miris borovine u sobi, odmatanje starinskih ukrasa i sjajnih staklenih srebrenih kuglica, a ovčice, tri kralja i Isusek u jaslicama još zrače davnim danima božićnih radosti. Traje u sjećanju i ono nestrpljivo iščekivanje božićnog jutra i pogleda na darove koje je Isusek ostavio ispod bora (rijetko su to bili oni darovi koje sam u svojoj dječjoj mašti priželjkivao).

Božićne jaslice u očima i mašti djeteta bile su nešto tajnovito i lijepo, put u daleko vrijeme i daleke prostore u vrijeme rođenja Isusa, što ono, kao dijete, dovoljno ne razumije, ali zna da je nešto o čemu treba razmišljati sa strahopoštovanjem. I mnogi će se sjetiti tih svojih dječjih dana.

Reminiscencija na te dane je reportaža „Božićne jaslice u našim crkvama“ snimljena u nekoliko crkva u Zagrebu, prvenstveno onih iz središta grada, u čijim sam božićnim jaslicama kao klinac svake godine uživao i maštao od Božića do Tri kralja. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2010.

Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Na Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i dvije stotine svećenika. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2010.

Od špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti. Jesu li vas u jugoslavenskoj školi učili da je 1942. godine Udbina etnički očišćena i da je Hrvatima onemogućen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki način i povijesno središte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, županije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio ondašnje Hrvatske, a bile su i središte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klaiću). Nemalo je poznavatelja povijesti koji smatraju da je upravo ovdje kolijevka hrvatske državnosti – prvi hrvatski knez Borna nazivao se knez Gacki. Ovdje je, na Krbavi koja će poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, naše mitske planine.

Nameće se pitanje zašto "hrvatski intelektualci“, s onim "lijepim partizanskim kapama koje su poruke ljubavi i mira“, nisu tijekom 45 godina obilježili ovaj hrvatski povijesni prostor i sjećanje na tragične žrtve Krbavske bitke, pa makar s nekom majušnom spomen pločom? Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti. Ostat ćeš bez onoga što danas zovemo identitet, poručuje gospićko-senjski biskup Bogović.

Iz Gospićko-senjske biskupije i Ličko-senjske županije potekao je prijedlog o obilježavanju obljetnice Krbavske bitke i izgradnjom na tome mjestu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Ovo novo nacionalno svetište i memorijalni centar gradi hrvatska Crkva i hrvatska država od 2005. godine, a na Dana hrvatskih mučenika 11. rujna ove godine bit će svećeno blagoslovljeno u 11 sati. Prvu koncelebriranu misu na Udbini, nakon punih 68 godina, predvodit će vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

Za one koji na Dan hrvatskih mučenika ne će hodočastiti na Udbinu, ali i za sve one koji se ne vole zamarati čitanjem, portal HKV-a je priredio malu povijesnu slikovnicu od 68 fotografija hrvatske Udbine i crkve Hrvatskih mučenika. Protiv strategije zaborava. (Lj. Škrinjar)