Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2013.

U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga. Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti. Bilježim impresiju meni površno poznatoga čovjeka koji mi je nakon obilaska izloženih Kuzminih kiparskih djela rekao: "Jeste li opazili kako su svi nasmiješeni i razvedreni, premda ima naravno i teških tema. To je Kuzma. On vraća ljudima ljepotu i vjeru." (H. Hitrec, Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2013.

Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje "čarobni napitak" od sedam biljaka među kojima su troskot i žir. Kompleks derivata iz tih biljaka djeluje na hormon rasta u hipofizi, a iz troskota na rast nekih malignih stanica. I u drugom nastavku slikovnice traži se odgovor zašto nam petokraku utiskuju u mentalni sadržaj. (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2013.

Je li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće nego danas. Orgija broja 5! Champions League! Malobrojni to zamjećuju, dok većina o simbolici zvijezda ne zna gotovo ništa jer drže da su to priče za malu djecu. Ovaj tekst, zapravo slikovnica u četiri nastavka, pokazat će "maloj djeci" tragove zvijezda u arheologiji, manuskriptima i umjetnosti, i kako odijeliti zbilju od mašte babe Bažuljarke. Nadam se. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2012.

Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr. sc. Slaven Letica te autor knjige prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.(ljš,mm,hina)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2012.

Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji smjeraju rastakanju kršćanstva, od Pashalne urote i Evanđelja po Sinu do Da Vincijeva koda i tzv. feminističke teologije. (Lj.Škrinjar) 

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2012.

Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) u srijedu, 12. prosinca, organizirala je svečanu akademiju u povodu 13. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Na akademiji su govorili monsinjor Ivan Miklenić, dr. sc. Ante Nazor, dr.sc. Đuro Njavro, Zlatko Vitez i admiral Davor Domazet Lošo. U nastavku donosimo slike s Akademije. (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2012.

Nedavno je izašla knjiga «Isus Krist u Islamu» fra Nikole Mate Roščića. Na osobi i djelu Isusa Krista nastali su svi prijepori između kršćana i muslimana koji su imali, a imaju i danas, presudno značenje. Je li moguć "ekumenski dijalog" između kršćanstva i islama za koji bi se moglo reći da je bio najjači razaratelj Isusa Krista, i to u velikom vremenskom slijedu od 622. godine do danas? (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 04. listopada 2012.

U povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon brodolama negdje između talijanske i hrvatske obale ujesen 1212. godine. Kroz povijest su se spominjali Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik. Roščić cjelovito i opširno navodi autore koji su se u daljnoj i bližoj prošlosti bavili ovim pitanjem. Autor također temeljito rasvjetljava pojam Sclavonia. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2012.

U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije. Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović je na ovogodišnjoj svetkovini sv. Roka u Brušanima predvodio misno slavlje i na brušanskom groblju molitvu za pokojne i poginule u 2. svjetskom ratu, blagoslov Domovinskog križa, spomen obilježja sa imenima poginulih iz Brušana i Rizvanuše. (Lj.Škrinjar, D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2012.

"Ova knjiga je veliki doprinos borbi za istinu i zato hvala Josipu Pavičiću i suradnicima! Na nama je da tu knjigu populariziramo i čitamo jer ona na primjeru Boričevca govori o tragediji hrvatskog naroda i opasnostima da nam se krvava prošlost ponovi, ako dozvolimo da nam izbrišu ili krivotvore prošlost jer narod bez prošlosti je narod bez budućnosti.", naglasio je u izlaganju o knjizi "Dossier Boričevac" prof. Zdravko Tomac. Uz ovo izlaganje, s današnjeg predstavljanja knjige donosimo i ekskluzivno slike Ljubomira Škrinjara.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2012.

Prof. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak ispratili su njegova obitelj. rodbina, prijatelji i suborci.(Lj.Škrinjar,hkv).

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2012.

Izlaganjima potpredsjednika Matice hrvatske akademika Ante Stamaća, predsjednika Komisije Iustitia et pax HBK sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića i akademika Ivana Aralice u Zagrebu je obilježena 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su između ostalih i predsjednički kandidati HDZ-a Milan Kujundžić i Darko Milinović te general Slobodan Praljak.(Lj.Š,Hina)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2012.

Rasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na izgradnji tržnice Dolaci počeli su sredinom srpnja 1927. i završeni su 1930. godine bez pravomoćne građevne dozvole. U veljači 1928. srušena je posljednja kuća na Dolcu, a od starog Dolca je ostala jedino crkva Sv. Marije. Povjesničar Gjuro Szabo taj je potez nazvao vandalizmom nad kulturom i prošlošću. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2012.

Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U dvije reportaže donosimo sažet prikaz o zagrebačkim tržnicama na Kaptolskom trgu, Trgu bana Jelačića i izgradnji tržnice Dolac.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 12. veljače 2012.

I dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u Maksimir, i uhvatio nekoliko kadrova usamljenosti i zime u najvećem zagrebačkom parku.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. veljače 2012.

Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne samo fratre već i hercegovačke Hrvate, te "primitivce iz vukojebine" kako ih je nedavno opisao kolumnist u zagrebačkim novinama. A stradanja hercegovačkih franjevaca i Hrvata još uvijek su tabu tema – Široki Brijeg, Vrgorac i Radimlje! (Lj.Škrinjar)