Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2007.

Kiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

Detalji

Objavljeno: 17. listopada 2007.

Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Detalji

Objavljeno: 18. listopada 2007.

Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2014.

Na današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2007.

Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2011.

Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2011.

Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII - IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.   Svetište Majke Božje Gorske u Loboru ujedno je i najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj. I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora. Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio portalu HKV-a.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2011.

Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2007.

Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2016.

Vikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojega se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.( Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2007.

S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša:

"U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika ječahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su boje ovile haljinu,
prepoznah Crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: "Moli se sinko
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…"

Sinoć je u dubko punoj dvorani (850 sjedećih mjesta) zagrebačkoga hotela Sheraton predstavljena treća knjiga autora Davora Domazeta-Loše: Klonovi nastupaju.

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2006.

Sinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.

Detalji

Objavljeno: 10. prosinca 2006.

U povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.