Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2008.

Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana (po Teslinom patentu) na slapovima Nijagare u SAD, prva hidroelektrana u svijetu, proradila je 26. kolovoza, tj. dva dana prije Šupukove na slapovima Krke, ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio gotovo godinu dana kasnije kada je izgrađen dalekovod i niskonaponska mreža. Najstariji hrvatski grad Šibenik imao je javnu električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućama prije svih metropola u svijetu.

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2008.

Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina nastanjivali vjerojatno posljednji neandertalci na svijetu i po kojima je taj dio Ravne gore svjetski poznat (ali samo u znanstvenim krugovima). U travnju ove godine ekipa BBC-a je u špilji Vindija snimala film za National Geographic naslovljen Neandertalski kod. Nedaleko od Vindije, na obroncima Ivanščice nalazimo u Lepoglavi jedini fosilni vulkan (Kamen vrh - Gaveznica) u Hrvatskoj. I sve to samo na sat vožnje od Zagreba, idealno za cjelodnevni nedjeljni izlet.(Lj.Š.)

Detalji

Objavljeno: 01. lipnja 2008.

Megaliti i neobični nadgrobni spomenici iz doba antike – cipusi – nalaze se u selu Podgrađe, pet kilometara istočno od Benkovca. Tu su ostaci starog grada Aserije (Asseria), jedne od atraktivnijih arheološko-turističkih lokacija Dalmacije i Hrvatske. Arheološka istraživanja tog iznimno značajnog i svjetski vrijednog lokaliteta, nakon stogodišnje pauze, započela su 1998. godine. Aserija je u središtu Ravnih kotara, "svetog" prostora Hrvata, na pola puta između Knina i Nina, odnosno Biograda, na cesti koja se u starim ispravama naziva Velika cesta. Sudbeno sjedište Hrvata u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi bilo je u Aseriji. (Lj.Š.)

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2008.

Povodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima hrvatske vojske i policije. Poseban pozdrav je uputio generalima Norcu i Gotovini, a zatim se Jelačić placom prolomio frenetičan pljesak (kakvoga u Zagrebu nisam čuo petnaest godina!) kad je Thompson pozvao nazočne da se prisjete i odaju počast prvom hrvatskom Predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Siguran sam da javni mediji neće spomenuti taj detalj s koncerta.(LjŠ)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2008.

Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve Hrvatsko, a hrvatske domoljube optuživao za «nacionalizam» i «šovinizam». I nije slučajan vapaj hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka na nedavnom obilježavanju 63. godišnjice bleiburške tragedije: «Reci, državo, je li još grijeh biti Hrvat i katolik?!»                                                Teško ćete u nekom hrvatskom turističkom vodiču naći Banjevce i Stankovce, dva mala susjedna mjesta na tlu sjeverne Dalmacije u kojima se može opipati razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata od VIII do XV stoljeća.(LjŠ)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2010.

Cijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je u Skradinu, odakle se brodovima nacionalnog parka može ploviti od Skradina do Skradinskog buka, i od Skradinskog buka do otoka Visovca i Roškog slapa. NP Krka godišnje posjeti oko 650.000 turista. U Skradinu je rođen fra Lujo Marun, utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije.(Lj.Š.)

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2008.

Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2008.

Od čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Među arheolozima ovaj je lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja", a tako ga je nazvao fra Lujo Maruna 1908. godine. Početkom 7. stoljeća Varvariu (Bribirsku glavicu) naseljavaju Hrvati. Pod imenom Bribir (po imenu srednjovjekovne hrvatske županije Breber) prvi puta se spominje u 10. stoljeću (no već 821. godine kneza Bornu navod iz Franačkih anala naziva dux Dalmatie et Liburnie ). Na Bribirskoj glavici vladao je neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih.  Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj glavici.(Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2008.

Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade. U subotu su umjetnici iz Poljske podučavali hrvatske studente Akademije likovne umjetnosti različitim tehnikama izrade skulptura i figura iz leda, a u nedjelju su podučavali zainteresirane građane. U nastavku donosimo kraću fotoreportažu s tog događanja.

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2008.

Svečanim misnim slavljem u krašičkoj je župnoj crkvi Presvetog Trojstva 10. veljače proslavljen spomendan bl. Alojzija Stepinca. Misu je predvodio mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, a u koncelebraciji su bili vojni biskup Juraj Jezerinac, te desetak svećenika. Crkva je bila premalena da primi sve hodočasnike pa su mnogi misu odslušali izvan crkve, preko razglasa, dok su neki, tražeći zaklon od hladnog zimskog vjetra, misu gledali u obližnjim kafićima.

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2007.

Iako su hrvatski mediji o tome malo ili nimalo izvještavali, treba znati da je osma obljetnica preminuća dr. Franje Tuđmana obilježena unazad sedam dana nizom događanja. Tako je u Galeriji Badrov u Zagrebu 4. prosinca otvorena izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik", u organizaciji udruge Hrvatska uzdanica, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Grada Zagreba. 10. prosinca položeni su mnogobrojni vijenci na Tuđmanov grob na zagrebačkom Mirogoju, čemu su nazočnosti brojni hrvatski građani. Istoga dana, u prepunoj crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu misno slavlje za njegov pokoj predvodio je gospićko senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Navečer, predstavljena je u muzeju Mimara fotomonografija "Dr. Franjo Tuđman 1990. – 1999.", koju je izdala udruga Hrvatska uzdanica. Na ovaj skup došli su brojni hrvatski akademici, sveučilišni profesori, svećenici, pisci, športaši, glumci…Napokon, svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti Dr. Franje Tuđmana i predstavljane zbornika "Hrvatska i Zapadni Balkan" održana je 12. prosinca, o čemu izvještavamo u posebnom prilogu.

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2007.

Povodom osme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana održan je cijeli niz skupova koje je i pored gotovo nikakvih najava u medijima nazočili brojni građani iz cijelog spektra hrvatskog društva. U sklopu medijske blokade izostali su i izvještaji sa spomenutih skupova, pa je portal Hrvatskoga kulturnog vijeća, po ne znamo koji put, jedan od rijetkih mjesta gdje se može nešto više saznati o događajima koji obilježavaju našu stvarnost, a o kojima drugi ne smiju pisati.

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2007.

U nedjelju 18. studenog 2007. godine, u zavjetnoj crkvi «Sveta Mati Slobode» u Zagrebu, održana je svečana misa u spomen na sve žrtve Vukovara i svih stradalnika u Domovinskom ratu. Tom prigodom izvedena je glazbena premijera pjesme «Kralj vjekova» – koju je napisao odvjetnik Mile Prpe, a uglazbio prof. Vinko Glasnović. U izvedbi su sudjelovali mješoviti zbor Kralj Zvonimir, bas-bariton Velimir Hržan i pijanist prof. Ivo Bete.

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2007.

Jučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i Večernji list. Besplatna ulaznica u vidu službenog programa bila je ujedno i srećka u nagradnoj igri (putovanje za dvoje u Nicu). Priredba je u današnjem Vjesniku (4 stranice o športu) i Jutarnjem listu (9 stranica o športu) prešućena, a o njoj izvještava jedino Večernji list. HRT u svojim jučerašnjim informativnim emisijama također ne spominje Mediteran kup, premda je poslao čak tri kamere.

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.