Sjećanje na Ljubicu Štefan
17. ožujka 2002. – 17. ožujka 2007.
 

Ljubica Štefan

U subotu 17. ožujka u Zagrebu, povodom 5. obljetnice smrti, služena je  za Ljubicu Štefan u kapeli rezidencije Srca Isusova. Misu je služio pater Vladimir Horvat, njezin dušobrižnik i dobar poznavatelj, uz nazočnost najužeg kruga prijatelja i štovatelja njezinog istraživačkog i publicističkog rada.

Sv. misa zadušnica
  Tko je bila Ljubica Štefan? Bila je hrabra Hrvatica, profesorica, koja je krajem '80-tih živjela u Beogradu. Godine 1987. susreće se sa župnikom p. Vladimirom Horvatom na službi u Beogradu, pokazujući svoju savijest i zabrinutost za prava Albanaca. PravednicaPo odlasku u mirovinu 1988. počinje se intenzivnije baviti povijesnim istraživanjima. Potajno istražuje po beogradskim knjižnicama i arhivima, prikupljajući raznu povijesnu građu, koja drugima ne bi bila dostupna. Započinje pisati knjige kojima želi posvjedočiti povijesne istine. Godine 1989.g. izlazi joj u Sloveniji prva knjiga pod pseudonimom – "Trilogija o Albancima". Ona naime i dalje nastavlja raditi i živjeti u Beogradu, u psihozi straha od mogućeg otkrivanja. Zatim 1991. i 1992.g. izlaze i druge dvije knjige "Mozaik izdaje" i "Pregled srpskog antisemitizma", obje pod tuđim imenom. U njima je istražila i opisala utjecaj Srpske pravoslavne crkve na srpsku politiku i vezu Srpske pravoslavne crkve i fašizma u Srbiji.

Godine 1990. g. Ljubica Štefan bila je prvi puta u Izraelu. U Memorijalnom centru vidjela je prostor koji je namijenjen pravednicima među narodima. Zapitala se, kako da tu uopće nema prostora koji pripada njezinom hrvatskom narodu. Prisjetila se pomaganja Židovima u Karlovcu i humanosti svog pokojnog strica Luje. Zato odmah po dolasku u Zagreb 1992. g., piše židovskim organizacijama o tome kako su njezin stric i ona pomagali Židovima u Drugom svjetskom ratu. Piše u Izrael i potpredsjedniku Yad Vashema Rubenu Dafenu. Profesorica Štefan, zbog osobne sigurnosti žurno napušta Beograd, gdje ostavlja svu imovinu, kako bi 4.srpnja 1992. g. kao izbjeglica bez ičega stigla u Zagreb. Na slobodi u Zagrebu, uz neviđenu energiju za njezine godine, nastavlja svoj publicistički rad. Godine 1993. dodjeljeno joj je najviše židovsko priznanje – povelja i medalja Pravednice muđu narodima za spašavanje Židova u Drugom svjetskom ratu. To je učinila kao mlada djevojka, zajedno sa svojim stricem u Karlovcu. Posjećuje ponovno Izrael i osobno prima ta najviša židovska priznanja. Njezino ime i ime njezinog strica uklesano je na Zidu počasti u Vrtu pravednika. Ona je prva Hrvatica, uz čije je ime uklesano Croatia u Memorijalnom centru Yad Vashem u Izraelu i to na njezin izričit zahtjev. Do tada se isključivo pisalo Yugoslavia. Pravo na upis imena Croatia također je tražila i izborila za svog pokojnog strica Luju Štefana.

Branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu, ukazujući kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinio spašavanju većeg broja Židova od nacista. Zalagala se da se u potpunosti otkriju i objelodane činjenice o prijetnji nacista 8. prosinca 1943.g. i Stepinčevom podhvatu preseljenja starih Židova iz Doma staraca “Lavoslav Švarc” iz Stenjevca na crkveno imanje Brezovicu.

Na temelju prikupljene povijesne građe, napisala je knjigu "Srpska pravoslavna crkva i fašizam" (Nakladni zavod Globus, 1996. g.), zatim "Stepinac i Židovi" (Croatiaprojekt, 1998. g.), te "Istinom i činjenicama za Hrvatsku" (HKZ - Hrvatsko slovo, 1999. g.) i "Mitovi i zatajena povijest" (izdanje Krešimir-SlovoM). U posljednjih desetak godina života napisala je i objavila ukupno sedam knjiga povijesnih svjedočanstava i istraživanja. 

Sunčana poljana
lj.stefan-5oblj-6
U počast toj časnoj i domoljubnoj Hrvatici njezini su prijatelji povodom 5. obljetnice smrti položili cvijeće, zapalili svijeće i pomolili se na Sunčanoj poljani podno krematorija na Mirogoju. Tu je naime po pokojničinoj želji posipan njezin pepeo nakon kremiranja. Pokoj vječni daruj joj Gospodine i počivala u miru!

Damir Borovčak

{mxc} 

Sri, 20-11-2019, 10:06:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.